Sve veća potreba za hranom svudgdje u svijetu zahtijeva veća ulaganja u obnovu desetljećima zapuštene poljoprivrede. U Sjedinjenim Državama, pokret potaknut odbojnošću prema industrijskoj poljoprivredi širi se diljem zemlje i potiče mnoge mlade ljude bez iskustva u poljoprivredi da postanu farmeri i posvete se lokalnoj, organičkoj obradi zemlje. No, da li će ovaj pokret u usponu biti održiv u današnjem poslovnom svijetu?
Na kampusu američkog Univerziteta Duke u saveznoj državi North Carolini po prvi se put održava festival žetve. Upraviteljica farme Emily Sloss vodi posjetitelje u obilazak povrća i aromatičnog bilja u povrtnjaku od oko četvrtine hektara.
"Ne koristimo sintetička gnojiva niti pesticide."
Emily Sloss diplomirala je na Univerzitetu Duke prošle godine, no ne poljoprivredu, već javnu politiku. Nakon toga je planirala upisati postdiplomski studij urbanog planiranja. Međutim, u međuvremenu je, kaže, postala farmerica, i to sasvim slučajno. Ideju njenog nastavnog projekta o farmi na kampusu prenijela je u stvarnost. Već u prvoj godini, s farme je ubrano preko dvije tone svježeg voća i povrća za kuhinju studentskog restorana na kampusu. Nate Peterson, direktor kafića Bon Appetit vodi studentske blagovaonice:
"To je fenomenalno. Voće i povrće koje s farme Duke dolazi u naše kantine i kafiće odlične je kvalitete."
Dakle, kako je Emily Sloss od urbanog planera postala poljoprivrednicom?
"Postalo je jasno da smo nešto morali učiniti - odnosno da sam ja nešto morala učiniti - po pitanju mog načina prehrane."
Emily Sloss nije jedina. I Maureen Moody, bivša antropologinja koja je proučavala izvore motivacija mladih farmera, sada je i sama postala farmerom. Zaposlila se u neprofitnoj organizaciji pored Washingtona, Centru Arcadia za održivu poljoprivredu i proizvodnju hrane.
"Za mnoge ljude koji danas postaju farmerima ne biste nikad rekli da će se jednog dana time baviti. Ni ja niti mnogi koje znam nismo odrasli na farmama niti smo se za to školovali."
Popularni filmovi poput 'Food Inc.,'motiviraju mlade ljude da se posvete poljoprivredi. Takvi dokumentarni filmovi i nekoliko popularnih knjiga kritiziraju industrijsku proizvodnju hrane u Americi zbog njenog štetnog učinka po ljudsko zdravlje i okoliš. Zbog toga raste potražnja za lokalno uzgojenom hranom. Danas je to biznis vrijedan najmanje pet milijardi dolara. Međutim, mnogi koji se odvaže postati poljoprivrednicima, kažu da je opstati kao farmer teže nego što su očekivali. Maureen Moody kaže da mnogi jednostavno ne uspiju:
"Zaista je teško izdržati nakon nekoliko godina. Neki uspiju, nađu načina da opstanu. No, teško je nešto zaraditi i od toga živjeti."
Farma Univerziteta Duke ima prednosti koje nema većina malih tvrtki: studente koji rade besplatno i univerzitet koji podržava farmu. Međutim, Emily Sloss kaže da studenti žele dokazati da od svoje farme mogu napraviti biznis:
"Mi čvrsto vjerujemo u Univerzitet Duke, u ovu farmu za koju ne plaćamo najam i koja ima brojnu radnu snagu. Ako mi ne možemo biti financijski održivi, onda pokret za lokalnu hranu nije ostvariv."
Ostvariti taj pokret neće biti lako. Međutim, Maureen Moody kaže da su tek na početku:
"Kao i bilo koji drugi društveni pokret, i ovaj zahtijeva ljude koji su voljni dati sve od sebe kako bi uspjeli."
Farma Univerziteta Duke proslavlja prvu sezonu poslovanja. Pred mladim farmerima je još mnogo truda, baš kao i pred pokretom koji oni predstavljaju.
