George Eastman bio je pionir fotografije, koji je stvorio prvi Kodak foto aparat 1888. godine. Kodak je postao sinonim za film diljem svijeta, no ova kompanija upala je u probleme u vremenu digitalne fotografije. Kodak je dominirao svijetom fotografije, i postao američka ikona. Ne tako davno, ime Kodak moglo se vidjeti u izlozima fotografskih radnji. No, Sead Tariverdi, vlasik jedne takve trgovine, kaže da je vrijeme kada je Kodak bio najbolji prošlo: "U prošlosti, kada sam ja počeo u ovom biznisu, mogli ste ući u trgovinu i u njoj bi skoro sve bilo Kodakove proizvodnje. Barem 80 posto svih filmova, projektora, objektiva, foto aparata, bili su Kodak".
No, stvari su se promjenile i Kodak je u financijskim nedaćama, a postoje i izvješća da bi kompanija mogla bankrotirati, kako je digitalna fotografija potpuno transformirala ovu industriju.
1991. godine, Kodak je isplatio kompaniju Poloroid skoro milijardu dolara za neovlašteno korištenje njihovog patenta na instant foto aparate i film. Gospodin Taraverdi kaže da su od tada počeli Kodakovi problemi: "Mislim da je taj gubitak imao ogromnog odijeka na Kodak, i spriječio ih u povlačenju pravih poteza u vrijeme kad su to drugi radili. Na primjer, kompanija Fuji. Odjednom su se probili na američko tržište, i sada su jedna od većih kompanija u ovoj zemlji".
Uz njih, tu su i kompanije kao što su Nikon, Canon, Sony i druge koje se natječu u ovoj industriji. Profesor Sandeep Dahiya sa sveučilišta Georgetown kaže: "Oni su pokušali biti ispred drugih i razviti digitalni biznis. No, problem je u tome što već postoje druge kompanije koje to jako dobro rade. To je vrlo kompetitivna industrija, i Kodakova transformacija jednostavno nije uspjela".
1988. godine Kodak je zapošljavao 145 tisuća ljudi diljem svijeta. Danas njihova radna snaga broji nešto manje od 19 tisuća. Prije dvije godine, kompanija je prestala proizvoditi svoj visoko kvalitetni film Kodachrome, a jedna tvrtka iz Kansasa bila je posljednja na svijetu koja je taj film razvijala.
Kodak je izumio digitalni foto aparat 1975. godine. Kodakov DCS digitalni foto-aparat u kombinaciji sa Nikonom 1992. je koštao 13 tisuća dolara i nikada nije postao popularan među potrošačima. Profesor Dahiya kaže: "Ista se stvar dogodila i kompaniji Sony, koja je imala tehnologiju da stvori digitalni audio player. No, tu priliku nisu iskoristili, te je kompanija Apple pobrala profit u toj grani industrije. Nije neuobičajeno za kompanije da ignoriraju tehnologije koje potpuno mjenjaju industriju, koje su i sami mogli izumiti, ali nisu imali sredstva koja bi mogli u to uložiti".
Kako je Kodak počeo kaskati za drugima, tako je i vrijednost dionica ove kompanije počela padati. 1997. godine, cijena dionice Kodaka iznosila je 97 dolara, a do 2011. pala je na samo jedan dolar. No, kompanija Kodak tvrdi da još uvijek nije propala, te da nema namjeru bankrotirati. Još uvijek prodaju dosta filmova za tradicionalne foto aparate, a tvrde i da rade na nekoliko izuma koji bi mogli biti vrijedni milijarde dolara.