Linkovi

Klimatski uvjeti kao katalizator svjetskih sukoba


Klimatski uvjeti kao katalizator svjetskih sukoba
Klimatski uvjeti kao katalizator svjetskih sukoba

Jesu li sušna dolina rijeke Nil i glad pomogle raspadu Egipatskog carstva 2200 godina prije Krista? Da li je ekstremna suša ubrzala propast Majanskog carstva 800. godine?

Ovisi li sudbina naše civilizacije o klimi? Jesu li sušna dolina rijeke Nil i glad pomogle raspadu Egipatskog carstva 2200 prije Krista? Da li je ekstremna suša ubrzala propast Majanskog carstva 800. godine? I da li su promjene u vladavini kineskih dinastija prouzročene ciklusima vrlo hladnog vremena između 11.-og i 19.-og stoljeća? Ako je klima zaista igrala ulogu u ovim drevnim prevratima, čini li to isto i danas? Jedna nova studija objavljena u časopisu Nature sugerira da su klimatski uvjeti i dalje važan katalizator svjetskih sukoba.

Autori studije osvrnuli su se na klimatski ciklus znan kao ‘El Nino južna oscilacija’ ili, kraticom, ENSO. To je periodično zagrijavanje voda Tihog oceana svakih tri do pet godina, koje se izmjenjuje s periodima hlađenja nazvanim La Nina.

Znanstvenici su zabilježili 234 sukoba u 175 zemalja u Africi, na Srednjem istoku, Jugoistočnoj Aziji i objema Amerikama. Svake godine u njima je poginulo više od 25 osoba. A polovina tih sukoba dovela je do preko tisuću poginulih u oružanim sukobima.

Glavni autor i znanstvenik Sveučilišta Princeton Solomon Hsiang kaže da je njihova studija prvi rad koji je zabilježio odnos između klime i građanskih sukoba na globalnoj razini u modernom vremenu: "Kad smo pogledali podatke od 1950. godine do danas, vidjeli smo da je otprilike svaki peti građanski sukob bio pod utjecajem El Nina. To je dvadeset posto od ukupnih sukoba te vrste."

Hsiang kaže da je to dvostruko veći broj konflikata od onih koji su se dogodili u godinama La Nine. Ovaj znanstvenik priznaje da nisu očekivali da će opseg klimatskog učinka imati tako velike razmjere. Njegov je zaključak da ne samo da klima utječe na sukobe, već je ona važan čimbenik u određivanju globalnih obrazaca nasilja.

Međutim, studija ne sugerira da sama klima izaziva ratove. Ali, udružena s ostalim faktorima, ona može zadati konačni udarac, kaže Hsiang: "Vrlo je važno imati na umu da su i društvena i politička situacija, i ekonomski uvjeti, vrlo važni u izazivanju organiziranog nasilja. No, zaključak do kojeg smo mi došli ovom studijom je da, kad se ti uvjeti nađu u kombinaciji s klimatskim promjenama, vjerojatnost nasilnih sukoba je veća."

Halvard Buhaug stručnjak je za sigurnost i klimatske probleme na Institutu Peace Research u Oslu. On tvrdi da je veza između klimatskih uvjeta i sukoba, navedena u članku časopisa Nature, moguća. No, ako je to slučaj, autori ne uspijevaju objasniti zašto: "Trebalo bi obavezno primjerima pokazati da su u područjima sukoba dostupnost hrani, cijene prehrambenih proizvoda, proizvodnja žitarica, i slično, osjetljivi na ENSO cikluse. Prerano je tvrditi da tu postoji uzročno-posljedična veza, osim ako je ne uspijemo zaista dokazati."

Solomon Hsiang slaže se s njim. On kaže da jaka povezanost klime i zona sukoba zaslužuje više istraživanja te da se mora ‘zagrepsti’ dublje kako bi se razumjeli unutarnji mehanizmi koji zaista dovode do danih rezultata.

Meteorolozi danas mogu predvidjeti ciklus El Nina ili La Nine s velikom pouzdanošću dvije godine unaprijed. Solomon Hsiang kaže da bi rezultati prognostičara mogli imati važnu ulogu za poljoprivredu i službe humanitarne pomoći: "Kad bi se vlade, međunarodne i humanitarne organizacije mogle koristiti takvim prognozama, posebno prognozama koje se odnose na El Nino, mogle bi biti pripravne i na vrijeme pripremiti stanovništvo i vlastite resurse, kako bi svi bili u boljoj situaciji kad dođe do sukoba."

Solomon Hsiang smatra da se prognostički podaci moraju uzeti ozbiljno. On naglašava da su prije dvije godine prognostičari s uspjehom predvidjeli glad koja trenutno vlada na Rogu Afrike. No, unatoč tome nije stiglo dovoljno humanitarne pomoći kako bi se na vrijeme ublažili gubici u ljudstvu.

XS
SM
MD
LG