Kineske vlasti najavile su oštriju kontrolu Interneta i on line društvenih mreža, nakon što je tehnologija ove vrste ove godine imala značajnu ulogu u organizaciji prosvjeda širom svijeta.
Odvjetnik Chen Guangcheng zatvoren je 2006. jer je optužio lokalni ured za planiranje obitelji da sili žene na pobačaj i sterilizaciju. Na slobodu je pošten prošle godine, ali je i dalje u kućnom pritvoru. Organizacije za ljudska prava tvrde da je ovaj odvjetnik – koji je inače slijep – nedavno brutalno pretučen. Novosti o njegovoj situaciji razmjenjuju se uglavnom preko blogova. Procjenjuje se da Internet koristi oko 400 milijuna Kineza. Iako vlasti kontroliraju on-line komunikaciju, Internet je olakšao politički aktivizam. David Bandurski na sveučilištu Hong Konga vodi China Media Project posvećen slobodi medija u Kini. On kaže da je Internet kampanja podrške odvjetniku Chenu Guangchengu bila prekretnica za oporbene aktiviste: "Ovaj slučaj slijepog odvjetnika iz pokrajine Shandong do sada je bio poznat jedino u inozemstvu. Od nedavno, poznat je i u Kini. Obične ljude vrlo zanima što se događa s njim i zašto".
David Bandurski to zahvaljuje tzv. mikro-blogiranju, društvenim mrežama poput Twittera kojima se poruke i fotografije brzo razmjenjuju: "Informacije se Internetom brzo odašilju i neke tako i postanu nacionalne vijesti. Onda ih preuzmu veliki mediji. Ali do toga ne bi došlo da ne postoje društvene Internet mreže".
Kineske vlasti shvaćaju opasnost – Internet i mobiteli bili su isključeni u Tibetu 2008. i u pokrajini Xinjiang 2009., kada su se tamo pobunile lokalne manjine. Vlasti upošljavaju desetine tisuća cenzora koji s Interneta nastoje 'skinuti' raznorazni 'uvredljivi' materijal. Također, država upošljava i 'Internet-komentatore' čiji je posao hvaliti vlast i koji su – navodno- plaćeni za svaki pozitivni komentar: "O ulozi Interneta u građanskom buntu svjedoče neredi u mjestu Dalian na sjeveru Kine gdje su se građani pobunili zbog zagađivanja od strane jedne tvornice kemikalija. Cenzura isključivanjem Interneta i mobitela bila je posebno učestala zimus za vrijeme Arapskog proljeća, kada su kineske vlasti mislile da se i u Kini može nešto slično dogoditi. Glasnogovornica kineske diplomacije nedavno je upitana o državnoj kontroli Interneta, pogotovo zbog toga što se i strane firme koje posluju u Kini žale na špijuniranje njihovih računarnih sustava".
Glasnogovornica je rekla da Kina regulira Internet u skladu sa zakonom jer želi zaštititi javni interes i promicati razvoj modernih tehnologija. U svrhu – kako kažu vlasti – 'uredne razmjene informacija', kineska država i postavlja nove kontrolne mehanizme za društvene medije i tekst-poruke.