Poslije više od nedelju dana borbi, ruska vojska i dalje pokušava da potisne ukrajinske snage.
Zbog čega je djelovalo da je ruska vojska nepripremljena?
Duga granica koja nije branjena svuda
Ruske oblasti Kursk, Brijansk i Belgorod dijele granicu dugu 1.160 kilometara sa Ukrajinom, od toga Kursk ima granicu dugu 245 kilometara. Ta granica je imala samo simboličku odbranu kada su Rusi upali u Ukrajinu 2o22. Od tada je odbrana ojačana, postavljeni su kontrolni punktovi na glavnim putevima i utvrđenja na drugim mjestima, ali čvrsta odbrana granice ostala je težak zadatak.
Vojno najsposobnije ruske snage se bore u istočnoj Ukrajini, gdje je ofanziva na nekoliko mjesta. Moskva koristi te pozicije da lansira rakete i vazdušne udare na ukrajinsku teritoriju, ali na njima nema dovoljno pješadije.
Zbog porozne granice i manjka ljudi, pro-kijevski komandosi koji su se borili za ukrajinskim snagama, su ranije upadali u Belgorod i Brijansk.
Ruski dronovi, oprema za nadzor i obavještajni kapaciteti su fokusirani na istočnu Ukrajinu, što je takođe pomoglo Kijevu da provuče svoju vojsku preko granice u Rusiju, kroz guste šume.
Penzionisani general Andrej Gurulev, član ruske Dume, kritikovao je vojsku jer nije zaštitila granicu.
"Nažalost, snage koje su štitile granicu nisu imale svoje obavještajne izbore. Nikom se ne dopada istina iznijeta u izvještajima, svi uvijek žele da čuju da je sve u redu", rekao je Gurulev.
Faktor iznenađenja
Ukrajinskim snagama koje su upale na teritoriju Rusije, za taj plan je rečeno navodno samo dan ranije. I to je u velikoj suprotnosti sa prošlom kontraofanzivom o kojoj je Kijev otvoreno diskutovao. Ta vojna akcija je propala, a ukrajinska vojska se povlačila po ruskim minskim poljima dok su ih gađali artiljerijom i dronovima.
Takvih prepreka nije bilo prilikom ulaska u Kursk.
Mehanizovane jedinice opremljene za borbu su lako savladale slabo naoružane ruske graničare i male pješadijske grupe. Stotine su odvedene kao zatvorenici, rekli su ukrajinski zvaničnici.
Ukrajinske snage su prodrle dublje u tu oblast, gdje je otpor bio veoma slab, a nastali su haos i panika.
Ta operacija ličila je na kontraofanzivu u septembru 2022. kada su ukrajinske snage povratile kontrolu nad dijelom Harkovske oblasti i iskoristile manjak ruskih vojnika i slabija utvrđenja na toj teritoriji.
General Oleksandr Sirski koji je predvodio akciju u Harkovu, je sada glavni komandant ukrajinskih snaga. Ruska vojska u Kursku odgovara generalu Aleksandru Lapinu, komandantu snaga u Harkovu 2022. koji je kritikovan zbog tog debakla. Ali, njegove veze sa šefom generalštaba Valerijem Gerasimovim su mu omogućile da ostane u vojsci i dobije unapređenje.
Sirski kaže da su ukrajinske snage zauzele oko 1.000 kvardatnih kilometara teritorije u oblasti Kurska, ali niije moguće nezavisno potvrditi tu informaciju.
"Do sada, Rusi su pokazali da su u taktičkom i operativnom šoku koji je doveo do sporog taktičkog odgovora i omogućio Ukrajincima da nastave da napreduju kroz ruske odbrambene linije", ocjenjuje penzionisani australijski general major Mick Ryan u svojoj analizi.
Spor odgovor Rusije
Ruska vojska se u početku oslanjala na avione i helikoptere u pokušaju da zaustavi upad. Najmanje jedan helikopter je oboren, a još jedan je oštećen.
U isto vrijeme, Moskva je dovela pojačanje koje je usporilo napredovanje Ukrajine, ali nije uspjela da potpuno zaustavi kretanje snaga kroz guste šume.
"Djeluje da Rusija slabo reaguje u ovako dinamičnim situacijama. Mnogo joj bolje ide kada ima pripremljenu odbranu, fiksirane linije, poziciono ratovanje", kaže analitičar Michael Coffman iz Carnegy zadudžbine.
On dodaje da ruski rezervisti u Kursku nemaju iskustva u borbi i da imaju problema u međusobnoj koordinaciji.
Recimo, u jednom trenutku, ruski vojni konvoj se parkirao blizu područja borbe nedugo poslije upada ukrajinskih snaga, i vrlo brzo je pogođen ukrajinskom raketom.
"Takvu grešku ruske snage na liniji fronta obično ne prave", kaže Coffman.
Moguće uporište Ukrajine?
U Kijevu ne govore o tome da li u Kursku traže uporište ili će se povući nazad na ukrajinsku teritoriju.
Prva opcija je rizična jer bi linije snabdijevanja bile mete ruskih napada, kažu analitičari.
"Glavni rizik je da će Ukrajinci tu da se zadrže i konsolididuju i na taj način produže liniju fronta", kaže Matthew Sevil, vojni analitičar sa Instituta ujedinjenih kraljevskih snaga u Londonu.
Penzionisani general Ryan upozorava da bi "gubitak velikog broja snaga pokrenuo pitanje strateške i političke odgovornosti". Ukrajina bi, kaže, mogla da se povuče bliže granici, u područje koje može lakše da brani, ili da se povuče u potpunosti.
Upad u Rusiju već je ojačao moral ukrajinske vojske i pokazao njenu sposobnost da preuzme inicijativu i rat premjesti na rusko tlo.
"Ova ukrajinska operacija predstavlja važan pokušaj da se promjenu statusa quo ovog rata i promijeni diskurs o izgledima Ukrajine u sukobu", zaključuje Ryan.
