Linkovi

Južnoafrička Republika obilježava 30 godina od okončanja apartheida


Ljudi na proslavi Dana slobode u Pretoriji, Južnoafrička Republika, 27. travnja 2024.
Ljudi na proslavi Dana slobode u Pretoriji, Južnoafrička Republika, 27. travnja 2024.

Južna Afrika je obilježila 30 godina od kraja aparthejda i rađanja svoje demokratije ceremonijom u glavnom gradu u subotu koja je uključivala pozdrav iz 21 puške i mahanje raznobojne zastave nacije.

Ali svaki osjećaj proslave ove značajne godišnjice bio je nasuprot rastućem nezadovoljstvu sadašnjom vladom.

Predsjednik Cyril Ramaphosa predsjedavao je skupom u velikom bijelom šatoru u baštama vladinih zgrada u Pretoriji kao šef države.

Govorio je i kao vođa stranke Afričkog nacionalnog kongresa, koja je nadaleko zaslužna za oslobađanje crnačke većine u Južnoj Africi od rasističkog sistema ugnjetavanja koji je zemlju učinio parijom skoro pola vijeka.

ANC je na vlasti još od prvih demokratskih izbora za sve rase 27. aprila 1994. godine, glasanja kojim je zvanično okončan aparthejd.

Ali ovaj praznik Dana slobode kojim se obilježava taj dan pao je u dirljivoj pozadini: Analitičari i ankete predviđaju da će slabljenje popularnosti stranke koju je nekada vodio Nelson Mandela vjerovatno dovesti do gubitka parlamentarne većine po prvi put na, možda, najvažnijim izborima od 1994. sljedećeg mjeseca.

"Nekoliko dana u životu naše nacije može se usporediti s tim danom, kada je sloboda rođena", rekao je Ramaphosa u govoru usredsređenom na nostalgiju 1994. godine, kada je crncima bilo dozvoljeno da glasaju po prvi put, nekada zabranjenom ANC-u došao na vlast, a Mandela je postao prvi crni predsjednik zemlje. "Južna Afrika se zauvijek promijenila. To je signaliziralo novo poglavlje u historiji naše nacije, trenutak koji je odjeknuo širom Afrike i svijeta."

"Toga dana je vraćeno dostojanstvo svih naroda Južne Afrike", rekao je Ramaphosa.

Ljudi prisustvuju proslavi Dana slobode u Pretoriji, Južna Afrika, 27. aprila 2024.
Ljudi prisustvuju proslavi Dana slobode u Pretoriji, Južna Afrika, 27. aprila 2024.

Predsjednik, koji je stajao ispred transparenta okićenog riječju "Sloboda", također je prepoznao glavne probleme koje Južna Afrika i dalje ima tri decenije kasnije sa ogromnim siromaštvom i nejednakošću, pitanjima koja će ponovo biti centralna kada milioni glasaju 29. maja. Ramaphosa je priznao da je bilo "neuspjeha".

Izbori 1994. promijenili su Južnu Afriku iz zemlje u kojoj su crnci i drugi nebijelci bili uskraćeni za većinu osnovnih sloboda, a ne samo pravo glasa. Zakoni su kontrolisali gdje žive, gdje im je bilo dozvoljeno da idu svakog dana i koje poslove mogu imati. Nakon pada aparthejda, usvojen je ustav koji garantuje prava svih Južnoafrikanaca bez obzira na njihovu rasu, vjeru, spol ili seksualnost.

Ali to nije značajno poboljšalo živote miliona, jer je većina crnaca u Južnoj Africi, koja čini više od 80% stanovništva od 62 miliona, još uvijek u velikoj mjeri pogođena teškim siromaštvom.

Zvanična stopa nezaposlenosti je 32%, najviša na svijetu, i više od 60% za mlade između 15 i 24 godine. Više od 16 miliona Južnoafrikanaca - 25% zemlje - oslanja se na mjesečne socijalne pomoći za preživljavanje .

Južna Afrika je i dalje najneravnopravnija zemlja na svijetu u pogledu raspodjele bogatstva, prema Svjetskoj banci, pri čemu je rasa ključni faktor.

Iako je štetu od aparthejda i dalje teško poništiti, ANC se sve više okrivljuje za trenutne probleme Južne Afrike.

U sedmici koja je prethodila godišnjici, nebrojeni Južnoafrikanci su upitani šta za njih znači 30 godina slobode od aparthejda. Dominantan odgovor je bio da, iako je 1994. bila prekretnica, sada je zasjenjena nezaposlenošću, nasilnim kriminalom, korupcijom i skoro pa kolapsom osnovnih usluga poput struje i vode koji muči Južnu Afriku 2024. godine.

Potresno je i to što su mnogi Južnoafrikanci koji nikada nisu iskusili aparthejd i koji se nazivaju "rođenim slobodnima" sada dovoljno stari da glasaju.

Ispred šatora u kojem je Ramaphosa govorio pred uglavnom uglednicima i političarima, grupa mladih Crnih Južnoafrikanaca rođenih nakon 1994. godine i koji podržavaju novu političku stranku pod nazivom Rise Mzansi nosila je majice na kojima je pisalo "2024. je naša 1994.". Njihova poruka je bila da gledaju dalje od ANC-a i traže još jednu promjenu za svoju budućnost na izborima sljedećeg mjeseca.

"Oni ne znaju šta se dogodilo prije 1994. Ne znaju", rekao je Seth Mazibuko, stariji pristalica Rise Mzansija i poznati aktivista protiv aparthejda iz 1970-ih.

"Složimo se da smo zabrljali", rekao je Mazibuko o posljednjih 30 godina, zbog kojih su mladi koji stoje iza njega bili direktno pogođeni drugom najgorom stopom nezaposlenosti mladih u svijetu iza Džibutija.

Dodao je: "Postoje nova šansa na izborima sljedećeg mjeseca."

  • 16x9 Image

    ASSOCIATED PRESS (AP)

    Associated Press (AP) je neprofitna nezavisna globalna novinska organizacija sa uredima u preko 100 zemalja. Osnovana 1846. godine,  licencira svoje činjenično izvještavanje medijima širom svijeta.

XS
SM
MD
LG