Linkovi

Pola stoljeća od ubistva Johna Kennedy-a: Naslijeđe koje traje

  • Jim Malone, VOA

Najveći spoljno-politički uspjeh atentatom prekinutog predsjedničkog mandata bio je sporazum o ograničenoj zabrani nuklernih testiranja sa tadašnjim SSSR-om.

U petak, 22. novembra, navršava se 50 godina od ubistva predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Johna F. Kennedy-a. U januaru 1961. godine, kada je Kennedy preuzeo Bijelu kuću, Sjedinjene Države i tadašnji Sovjetski Savez bili su duboko uvučeni u hladni rat, a linije tog hladnoratovskog fronta bile su Berlin, Kuba i Vijetnam. Kennedy je u Bijelu kuću ušao čvrsto odlučan da se bori protiv, tada u mnogim dijelovima svijeta, vrlo snažnog komunizma.

I od prvog dana predsjedničkog mandata on je jasno dao do znanja da neće ustuknuti pred hladnoratovskom agresijom Sovjetskog Saveza:

"Neka svaka nacija zna, bilo da nam želi dobro ili loše, da ćemo platiti svaku cijenu, nositi svaki teret, suočiti se sa svakom teškoćom, podržavati prijatelje, boriti se protiv svakog dušmana da održimo i osiguramo slobodu."

Krupna početna spoljno-politička greška Johna Kennedyja bila je podrška planu Centralne obavještajne agencije o invaziji na Kubu u Zalivu svinja. Za invaziju su angažirani kubanski emigranti, protivnici režima Fidela Kastra.

Historičar Robert Dallek ističe:

"Bio je to poptpuni promašaj, toliko veliki da se Kennedy u više navrata pitao.... kako sam mogao biti toliko glup? Osjećao se poniženim, duboko povrijeđenim.... Bilo je vidljivo njegovo nepovjerenje u armiju."

Taj promašaj, Kennedy-eva mladost i spoljno-političko neiskustvo značili su da predsjednik mora vrlo promišljeno graditi ugled i poštovanje u svijetu, i među saveznicima i među protivnicima.

Prva prilika bio je odlazak u Evropu, kaže historičar Dallek.

"Činjenica da je Kennedy stajao uz De Gaulle-a, da je odnos prema njemu bio kao prema jednakom bila je ogroman podsticaj međunarodnom uvažavanju. Neposredno nakon Pariza, veliko iskušenje u Beču.... susret sa Nikitom Hruščovim, sovjetskim liderom. Hruščov je nemilosrdno nasrtao na mladog sugovornika. Kennedy je izdržao sve tirade i pokazao da će, vodeći spoljnu politiku Sjedinjenih Država, učiniti sve da izbjegne nuklearni sukob."

Najteži test, najteže iskušenje takvom opredjeljenju Johna Kennedy-a bio je oktobar 1962. godine kada su američkim špijunskim avionima otkrivene sovjetske vojne aktivnosti na Kubi.

"Proteklog tjedna nepobitnim dokazima uvrđeno je da je u toku priprema niza poligona za lansiranje ofanzivnih raketa na tom otoku-zatvoru" – saopštio je tim povodom američkoj i svjetskoj javnosti Kennedy.

Naredio je pomorsku blokadu Kube kako bi bilo zaustavljeno dopremanje sovjetskih raketa. Raketna kriza trajala je 13 dana. Svijet je bio na ivici nuklearnog rata. Diplomatski, ali i uz prijetnju vojnim akcijama, Kennedy je uspio privoljeti Sovjetski Savez da ustukne i kriza je smirena.

Taj incident podstakao je Kennedy-a da pokuša smiriti i druge hladno-ratovske tenzije. Nekoliko mjeseci prije nego što će biti ubijen uslijedio je njegov najveći spoljno-politički uspjeh .... potpisivanje sporazuma o ograničenoj zabrani nuklernih testiranja sa Sovjetski m Savezom. Taj sporazum bio je osnova budućih sporazuma Washingtona i Moskve o kontroli i smanjivanju naoružanja.

John Kennedy je posljednih mjeseci predsjedničkog mandata postavljao i pitanje opravdanosti američkog vojnog angažmana u Južnom Vijetnamu.

O tome historičar Dallek kaže:

"Mislim da Kennedy nikada ne bi uradio ono što je Lyndon Johnson učinio. Mislim da nikada ne bi u Južni Vijetna poslao toliko vojnika kao Johnson. Da li bi se Kennedy povukao? Ne znam. Ali... mislim da Kennedy taj rat nikada ne bi ekalirao kao što je to Johnson uradio."

John Kennedy bio je predsjednik Sjedinjenih Država nepune tri godine, samo 34 mjeseca. Promišljenost kojom je vodio kubansku raketnu krizu i napori na smirivanju hladno-ratovskih tenzija i očuvanja mira u svijetu jedan su dio ukupne predsjedničke ostavštine Johna Fitzgeralda Kennedy-a.
XS
SM
MD
LG