Linkovi

Jednostavnom tehnikom do gubitka straha od testova


Jednostavnom tehnikom do gubitka straha od testova
Jednostavnom tehnikom do gubitka straha od testova

"Kad studenti svoje brige i strahove stave na papir, mislimo da pomisle na ono najgore što bi se moglo dogoditi i na taj način ponovno procjene situaciju. Tada vjerojatno shvate da ona zapravo i nije tako loša kao što su ranije mislili i na taj način sprječavaju da ih te misli proganjaju tijekom testa."

Znanstvenici tvrde da su razvili način kojim se može pomoći ljudima sa strahom od testova da se opuste prije ispita. Jedna vrlo jednostavna tehnika – zapisivanje njihovih strahova – dovela je do dramatičnog poboljšanja u rješavanju testova.

Mnogi od nas postaju nervozni prije polaganja nekog ispita. Neki se toliko plaše da zbog straha postižu loše rezultate čak i kad ustvari znaju odgovore na postavljena pitanja. Sian Beilock, profesorica psihologije na Sveučilištu Chicaga u saveznoj državi Illinois, proučava zbog čega neki studenti bivaju tako nervozni da ne mogu proći na ispitima:

"Njih brinu posljedice tih ispita. Moguće je da se počnu brinuti o tome da li će ih neki ispit spriječiti da budu primljeni na koledž koji žele pohađati. A kad zbog nečega brinemo, ono nam uzima svu pažnju i moć pamćenja. Ja to nazivam kognitivnim konjskim snagama, koje bi inače studenti mogli iskoristiti za koncentraciju na ispitu."

Beilock i njezin kolega Gerardo Ramirez razvili su vježbu u kojoj studenti s natprosječnim strahom od testova provode deset minuta prije samog ispita zapisujući na papir sve svoje strahove i brige. Znanstvenici su ovu vježbu prvo isprobali na skupini studenata s koledža, a potom na mlađim učenicima. Otkrili su da su zapisivanjem onog što ih brine studenti uspjeli odagnati svoje strahove prije početka ispita.

"Kad studenti svoje brige i strahove stave na papir, mislimo da pomisle na ono najgore što bi se moglo dogoditi i na taj način ponovno procjene situaciju. Tada vjerojatno shvate da ona zapravo i nije tako loša kao što su ranije mislili i na taj način sprječavaju da ih te misli proganjaju tijekom testa."

U nizu laboratorijskih eksperimenata, skupini od 20 sveučilišnih studenata koji pate od straha pred ispitima, dat je kratki matematički test. Rečeno im je da pokušaju dati sve od sebe. Nakon toga – pri ponovnom testu - nekima je rečeno da sjede u tišini prije nego ga počnu rješavati, a drugima da opišu svoje misli i strahove vezane uz ponovni test. Uz to, znanstvenici su podigli razinu stresa, rekavši studentima da će dobiti novčanu nagradu ukoliko dobro riješe drugi test, te da će njihov uspjeh na ponovnom testu utjecati na ocjenu drugih studenata.

Beilock kaže da je skupina koja je sjedila u tišini prije početka drugog matematičkog testa imala lošiji rezultat: njihova se točnost na drugom testu spustila za 12 posto. S druge strane, studenti koji su opisali svoja strahovanja netom prije ponovnog testa, postigli su u prosjeku pet posto bolje rezultate na drugom matematičkom testu. Znanstvenici su potom pokušali izvesti isti pokus s učenicima biologije: netom prije testa jednima su rekli da opišu svoje osjećaje o testu, a drugima da razmišljaju o nekoj drugoj temi. Rezultat: oni koji nisu zapisali svoje strahove više su se plašili testa i riješili ga s lošijim uspjehom.

"Ono što smo ovim pokusom pokazali jest da za studente koji su imali veliki strah od ispita, a zapisali su svoje osjećaje, odjednom nije bilo veze između straha od testa i njihovih rezultata na testu. Njega su riješili jednako dobro kao i njihovi kolege koji inače nisu nervozni prije ispita."

Beilock kaže da čak i ako profesor ne dozvoli studentima da opišu svoja strahovanja prije testa ili prezentacije, oni to mogu učiniti sami, kod kuće ili u knjižnici i tako još uvijek poboljšati svoj uspjeh. Članak o pisanju sa svrhom ublažavanja straha od ispita objavljen je u stručnom časopisu Science.

XS
SM
MD
LG