Uz poštovanje prema sudijama koji su osudili Prlića, nekadašnjeg predsjednika Vlade Herceg-Bosne i predsjednika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), branilac Michael Karnavas je članovima novog Sudskog vijeća poručio da prvostepenu presudu „trebaju uzeti i baciti u smeće”.
„To su greške koje čovjek ne bi očekivao od jednog pretresnog vijeća na međunarodnom nivou”, rekao je Karnavas.
Prema presudi, Prlić je u velikoj mjeri doprinio udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem stvaranja hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini (BiH).
„Vijeće je, dakle, većinom glasova odlučilo da je postojao udruženi zločinački poduhvat koji je za krajnji cilj imao uspostavljanje hrvatskog entiteta, djelimično u granicama Hrvatske banovine iz 1939. godine, kako bi se omogućilo ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda”, obrazloženo je u sažetku presude.
Sudije su izvukle zaključak da su krajem 1991. godine članovi rukovodstva Herceg-Bosne i čelnici Hrvatske, među kojima i predsjednik u to vrijeme, Franjo Tuđman, ocijenili da je za „uspostavljanje hrvatskog entiteta neophodno promijeniti nacionalni sastav stanovništva na teritoriju za koje se tvrdilo da pripadaju Herceg-Bosni”.
„Zločini su bili ishod plana koji su pripremili učesnici u udruženog zločinačkog poduhvata kako bi otjerali muslimansko stanovništvo iz Herceg-Bosne”, zaključile su sudije.
Prlić je u izlaganju kazao da Sudsko vijeće nije razmatralo dokaze prema kojima je Herceg-Bosna bila protiv prekrajanja granica i za saradnju sa muslimanima.
„Vijeće je pogrešno utvrdilo kriminaliziranu namjeru Herceg-Bosne”, kazao je Prlić.
Prema braniocu Karnavasu, u potpunosti je negirana Odbrana Prlića, te su sudije na pogrešan način tumačili dokaze. Kako je rekao, obrazloženja su glasila da su iskazi svjedoka Odbrane „uzeta o obzir”.
„To je jedan običan trik”, dodao je Karnavas.
Naveo je da sudije uopšte nisu u obzir uzele dokumente koji govore o nastanku Herceg-Bosne.
Govoreći o Herceg-Bosni, branilac je kazao da su Hrvati htjeli biti sigurni da će im prava biti zaštićena i da niti jedno razumno Sudsko vijeće nije moglo doći do zaključka da je riječ o udruženom zločinačkom poduhvatu.
Prema Haškom tužilaštvu, dokazi pokazuju da je bila evidentna kontrola rukovodstva Hrvatske nad rukovodstvom Herceg-Bosne.
U odgovoru na žalbu, tužioci su kazali da je Prlić bio osoba značajne moći. „I koristio je za ostvarivanje zajedničkog cilja”, dodali su.
Tužilaštvo je zatražilo strožije kazne za Prlića i druge.
Suđenje je počelo je 2006. godine, a prvostepena presuda je izrečena sedam godina poslije. Sutra će žalbu na nepravosnažnu presudu iznijeti Bruno Stojić i njegovi branioci.
Facebook Forum