U Zagrebu je u Galeriji Klovićevi dvori prošli mjesec otvorena izložba „Pompeji – život u sjeni Vezuva“ koja ostaje otvorena do srpnja. Istovremeno, Pompeji su i tema jedne nove izložbe u Muzeju Discovery Times Square u New Yorku.
Prije dvije tisuće godina, na zapadnoj obali današnje Italije nalazila se rimska luka Pompeji. Dvadeset tisuća njenih žitelja bavilo se poljodjelstvom i trgovinom u sjeni planine Vezuv. Izrađivali su ukrasne predmete, štovali svoje bogove i uživali u vinu od grožđa uzgajanom na plodnom vulkanskom tlu. Međutim, jednoga dana, 79. godine nove ere, svemu je tome došao kraj.
Izložba u Muzeju Discovery Times Square predstavlja predmete stare dvije tisuće godina, iz drevnih rimskih gradova Pompeji i Herculaneum, pored Napulja. Tu su mozaici, skulpture, freske, urne, glinene peći i nakit, pa čak i štruca kruha koji izgleda kao da je svježe ispečen, a zapravo je tvrd kao kamen. Njihova savršena očuvanost čini se nevjerojatnom.
Priča o Pompejima ispričana je filmom na velikom ekranu: u jutro 24. kolovoza 79. godine, počeo je naoko uobičajen dan. Stanovnici Pompeja nisu ni sanjali da će tada buknuti planina Vezuv. Već u jedan sati popodne, vulkanski dim počeo se izlijevati u nebo, a zemlja se počela tresti.
Kasnije tog popodneva, toksični dim, smrtonosna vrućina i plamen ispunili su atmosferu. Za manje od 24 sata, cijeli je grad bio pokrit prašinom i pepelom, koje je kiša pretvorila u cement. "Bio je to nevjerojatno destruktivan događaj koji je, na ironičan način, sačuvao ovaj djelić života za kojeg inače ne bi nikako mogli znati" - kaže Kristen Romey, kustos u Muzeju Discovery. Ona kaže da izložba na poseban način odjekuje ljudskim elementom u drevnom svijetu koji inače nije prisutan u muzejima u kojima se dolaze vidjeti hramovi i skulpture.
Žitelji drevnih Pompeja živjeli su uzbudljivim uličnim životom, okruženi restoranima, barovima, pekarama, pa čak i bordelima. "Svaka otmjena kuća imala je freske i mozaike. Oni bi u dijelu kuće rezerviranom za poslugu bili jednostavniji. Primjerice, to bi bile slike nekog pejzaža ili lokalne vegetacije, poput trske. Ali svaki kutak kuće bio bi oslikan" - kaže Judith Harris, također kustosica izložbe.
Bogate boje izložbe završavaju nenadano u jednoj zatamljenoj prostoriji sa sablasnim gipsanim odljevima ljudi i životinja koji su poginuli tog dana u kolovozu. Oni su izliveni iz otisaka tijela koja su se raspadala u otvrdnutom pepelu. Kristin Romey kaže da je pronađeno samo oko tisuću sto takvih ostataka iz grada u kojem je živjelo najmanje 20 tisuća stanovnika: "To su bili robovi okovani lancima i psi koji nisu mogli pobjeći. To je i jedno od velikih pitanja koja si postavljamo: tko su zapravo bili ti koji su se spasili, i zbog čega su drugi ostali?"
Danas u blizini Vezuva živi više od tri milijuna ljudi. On se još uvijek smatra jednim od najopasnijih vulkana na svijetu. Na izložbi se može vidjeti snimka posljednje erupcije, 1944. godine. Eksponate za izložbu ustupili su organi talijanske vlade zaduženi za održavanje Pompeja, a dio zarade od prodaje ulaznica ići će za očuvanje ovog povijesno znamenitog mjesta.