Dan nakon što je Recep Tayyip Erdogan pobijedio na u nedjelju održanim izborima, zapadni mediji su jednodušni u ocjeni da je Turska napravila autoritaran izbor i da će nakon ovoga obruč turskog predsjednika na vlasti biti još čvršći.
Glavni opozicioni kandidat Muharrem Ince (Indže) je priznajući poraz u, kako je u ponedjeljak naglasio "nepoštenoj trci" takođe rekao da njegova zemlja ulazi u "opasan režim jednog čovjeka".
Prema ustavnim amandmanima odobrenim na kontroverznom referendumu u aprilu 2017, Turska će nakon nedjeljnih izbora napraviti tranziciju iz parlamentarnog sistema ka predsjedničkom - čime će novi stari predsjednik Recep Tayyip Erdogan imati veoma velike ovlasti, jer se ukida funkcija premijera i eliminišu mnogobrojni kontrolni mehanizmi kreirani da pomognu parlamentu u zaštiti od zloupotreba predsjedničkih ovlasti. Stupaju na snagu odmah nakon nedjeljnih izbora odnosno nakon što Visko izborno tijelo, koje je Erdogana već proglasilo pobjednikom, saopšti konačne rezultate i predsjedničkih i parlamentarnih izbora.
Sam Erdogan je to ovako objasnio novinarima u Istanbulu u nedjelju:
"Turska stvara demokratsku revoluciju. Sa predsjedničkim sistemom Turska ozbiljno podiže nivo, izdiže se iznad savremenih civilizacija", kaže Erdogan koji je osvojio 52. 5 posto glasova.
Muharrem Ince, predstavnik Republikanske narodne partije, stranke koju je utemeljio otac moderne Turske Mustafa Kemal Ataturk, osvojio je 31 posto podrške glasača. Utamničeni lider prokurdske Narodne demokratske stranke (HDP) Selahattin Demirtas osvojio je 8,4 posto podrške, izuzetan rezultat imajući u vidu da je od novembra 2016. u zatvoru zbog optužbi za veze sa kurdskim militantima. Meral Aksner iz nove Dobre partije (Iyi) osvojila je 7,3 posto podrške.
Treba reći da su u subotu svi mediji koji su prenosili izuzetno dobro posjećeni skup Muharrema Incija u Turskoj jednostavni bili zatamnjeni.
Istovremeno sa predsjedničkim, održani su i parlamentarni izbori.
Erdoganova vladajuća Partija pravde i razvoja (AKP) takođe je osvojila 293 mjesta od 600 koliko broji parlament i sa koalicionim partnerom desničarskom partijom Nacionalističkog pokreta (MHP) koja je osvojila mnogo više od očekivanog sa 50 mjesta u parlamentu osigurali apsolutnu većinu i u ovom zakonodavnom tijelu.
Republikanska stranka je osvojila 23 posto podrške, odnosno 146 mjesta u parlamentu, mnogo manje nego što je njihov kandidat Ince osvojio na predsjedničkim izborima, Demirtaseva prokurdska stranka osvojila je više od 10 posto sa 67 mjesta dok je Dobra partija, osvojila 44 mjesta.
Republikanska stranka i međunarodne grupe za ljudska prava ukazale su na "nejednake uslove za kampanju u Turskoj".
Svjetski mediji su jednodušni u ocjeni da kada lider sa Erdoganovim, do sada iskazanim tendencijama, ima ovlasti da imenuje i otpušta ministre, imenuje i otpušta sudije, uvodi vanredno stanje, perspektiva turske demokratije nije dobra i da su građani ove zemlje napravili autoritarni izbor.
Turska je u vanrednom stanju od neuspješnog pokušaja puča 15. jula 2016. od kada su više od 107.000 javnih djelatnika u svim branšama kao i vojnika otpušteno s posla. I dalje je u zatvoru više od 50.000 ljudi kojima se sudi za učešće u pokušaju puča.
Kako navodi BBC "još jednom je jedna polovina Turske izgledala nepobjedivo, dok je druga polovina izbezumljena."
U uredničkom komentaru The Wall Street Journal navodi da će rezultat nedjeljnih izbora ostaviti Edogana da sa ogromnim novim ovlastima proširi svoju rastuću autoritarnu vladavinu, ali da, ukoliko se može vidjeti išta pozitivno iz ovih izbora, to je da je demokratska opozicija i pored izloženosti represiji pokazala da i dalje ima snage i energije.
Bekir Agirdir, utemeljivač agencije za istraživanje javnog mnjenja Konda, je za The New York Times rekao da će se, i pored naizgled ubjedljive pobjede, Erdogan mučiti da vlada sa ovako podijeljenom zemljom: "On ne može vladati sa preostalih 49 posto građana".
Soner Cagaptay, naučni istraživač i autor koji je Erdogana nazvao "novim sultanom", kojem je cilj apsolutna vlast kao u Otomanskom carstvu, navodi da će novi sastav turskog parlamenta biti politički najrazličitiji u posljednjih 35 godina i da će u njemu biti zastupljene skoro sve velike političke frakcije u Turskoj. Podrška Erdoganu je, kako izgleda, ostala na istom nivou kao prilikom prošlogodišnjeg spornog referenduma o izmjenama Ustava.
"Sve to sugeriše da polarizacija oko njegove simultano obožavane i omražene ličnosti nastavlja da dijeli Tursku", kaže Cagaptay.
Amanda Sloat iz Brookings instituta, koja je ranije radila za administraciju bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame, takođe je konstatovala da "jedan od najveći izazova u budućnosti ove zemlje ostaje duboka polarizacija turskog društva", ali i ona konstatuje da je da su se opozicione partije u zemlji pokazale iznenađujuće jake i spremne na otpor.
Prve čestitke turskom predsjedniku očekivano su stigle sa adresa sa sličnim tendencijama u vladanju: ruskog predsjednika Vladmira Putina, iranskog Hasana Rohanija, mađarskog premijera Viktora Orbana, bugarskog Bojka Borisova, a od lidera iz regiona tu su još i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, Makedonije Đorđije Ivanov, te član predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
Putin je naveo da "rezultat izbora u potpunosti govori o velikom političkom autoritetu Recepa Tayyipa Erdogana" i da će "masovna podrška koju uživa osigurati nastavak već preduzetog kursa na rješavanju važnih socijalnih i ekonomskih zadataka i ojačati poziciju zemlje u međunarodnoj areni".
Hasan Rohani je poručio da nada da se "bilateralni odnosi mogu dalje razvijati na jakim istorijskim, kulturnim i religioznim vezama, uzajamnom poštovanju i zajedničkim interesima, te odgovornoj saradnji na razvoju regiona i svijeta islama, da bi bolje pripremili temelje za razrješenje problema i radili na miru i stabilnosti svih ljudi u regionu".
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je naveo da će Beograd "nastaviti da bude pouzdan partner Turske i njene uloge kao lidera spremnog da brani vrijednosti i principe u ovim više nego teškim vremenima".
Presjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je naveo da je Erdoganu rekao: "Bio sam uvjeren da ćete nastaviti da vodite Tursku na dobrobit turskog naroda, ali da ćete takođe na međunarodnoj areni nastaviti da se borite za prava onih kojima su uskraćena".
"Baš zbog toga se vaša pobjeda slavi ne samo u Turskoj, već i širom muslimanskog svijeta", citirao je AP Izetbegovićevu poruku.
