Linkovi

Feminizam i žene u islamu: „Ratovi“ su se uvijek vodili preko ženskog tijela


Sarajevske ulice

Mnogi mislioci i teoretičari odavno pokušavaju odgovoriti na pitanje – da li je dva pojma, islam i feminizam, moguće spojiti.

Termin feminizam nastao je u Francuskoj '80-ih godina XVIII vijeka, a primarni cilj mu je bio poboljšanje položaja žena u društvu. Prvenstveno je nastao kako bi se kroz njegovo djelovanje mogli kritizirati muškarci i kako bi se mogla zahtijevati prava žena i njihova emancipacija. Širenjem i rapidnim djelovanjem ovoga pokreta kroz zapadne zemlje te u skladu s historijom i tradicijom žene tog vremena, javlja se pojam, ideja i pokret društvu nazvam islamski feminizam.

Mnogi mislioci i teoretičari koji su se godinama bavili proučavanjem ovoga fenomena pokušavaju odgovoriti na pitanje – da li je ova dva pojma (islam i feminizam, op.a), moguće spojiti. Šta u konačnici predstavljaju za društvo i koliko žena, muslimanka, može uspjeti u društvu? U mnogim društvima religije su itekako utjecale na to da se ženama onemogući život u punini ljudskog dostojanstva i da se one ostave bez prava na izbor pa tako i u Bosni i Hercegovini. Stoga je, prema ovoj teoriji, susret religije i feminizma ne samo moguć, već i nužan kako bi se dekonstruirale naslage patrijarhalnog učenja i praksi koje opravdavaju podređenost žene muškarcu i njeno isključivanje iz mnogih polja društvenog djelovanja.

Zilka Spahić Šiljak
Zilka Spahić Šiljak

Prema riječima islamske teologinjei feministkinje, istraživačice na Stanford Univerzitetu Zilke Spahić-Šiljak, bosanskohercegovačko društvo, ali i društvo u cjelini – kako zapadno, tako i istočno, duboko je u patrijarhatu.

„Patrijarhat je dominantni oblik kontrole žena. To traje već stoljećima i vrlo je teško pronaći adekvatne strategije za suprotstavljanje patrijarhalnim obrascima ponašanja. Međutim, vrlo je važno osvijestiti koje su posljedice, šta gube i žene i muškarci u jednom takvom sistemu, i šta se dobiva ako se omogući ravnopravno učešće žena i muškaraca. Da bi se izašlo iz dominantno patrijarhalnih obrazaca ponašanja i življenja potrebno je graditi jednu novu osnovu, novi sistem koji će u središte svojih politika i akcija staviti rodnu perspektiva. Odnosno, koji će staviti potrebe i žena i muškaraca, ali i drugih marginalnih grupa da se svi glasovi čuju, da sve perspektive budu jednako validne i da, naravno, svi doprinosimo zajedni i društvu u kojem živimo“, smatra Spahić-Šiljak.

Pojašnjava kako se feministkinje u islamu često pominju kao radikalisti te dodaje kako su mišljenja o islamu i feminizmu, kao dva odvojena ili sastavljena pojma, često podijeljena. Kroz razgovor nam kaže da postoje mislioci koji tvrde da su ženi prije XIV vijeka data sva prava te kako joj ništa novo ne treba. Jednu od najznačajnijih bh. naučnica iz oblasti orijentalistike dr. Aminu Šiljak-Jesenković upravo smo pitali o pravima i položaju žena u društvu kroz prizmu islama.

Da li je sadašnji položaj žena u društvu (ili u ovom slučaju konkretno u islamu) odredila neka ranija dogma i da se kroz različite historijske krugove formirao status žene?

Amina Šiljak Jesenković
Amina Šiljak Jesenković

Šiljak-Jesenković kaže da je božija riječ jednako upućena i muškarcima i ženama i da se Bog u Svetom tekstu obraća, vjernicima i vjernicama, muslimanima i muslimankama.

„Propisi su jednaki i za jedne i druge, kao i nagrade i kazne. Praksa u vrijeme poslanika Muhammeda kao primjera življenja islama, njegov odnos prema suprugama i kćerima, daje primjer muslimanu. Njegova žena Hatidža je prvo ljudsko biće koje je prihvatilo islam, Aiša je pravnica, sudjelovala je u vojnim pohodima kao i njegova unuka Zejneb, ona je govorila i muškarcima i ženama, podučavala ih tumačenju Kur'ana... Njegova praunuka bila je liječnica itd. Mislim da sve ovisi od individualnih sposobnosti i volje, od rada. A ako je nekom lakše leći i ne raditi ništa, i vaditi se na društvenu uvjetovanost, religiju, tradiciju, kulturu, historijski trenutak, ako se tako osjeća ostvarenim - široko mu polje“, ističe naša sagovornica.

„Ratovi“ vođeni preko ženskog tijela

Žene su kroz dugu ljudsku historiju mnogo morale raditi kako bi se izborile za svoja prava i ravnopravnost, o kojem se i danas govori - ima li ga? Međutim, raniji običaji koji su dolazili kroz tradiciju su joj automatski određivale položaj u društvu. Kao primjer za to teologinja Spahić-Šiljak navodi nošenje vela.

„Na položaj žene u islamu dosta se odrazilo nošenje vela. Veo je određivao njihovu seksualnost, a seksualnost je određivala položaj u društvu. Žene su u svakom društvu, skoro uvijek imale različit položaj, a samo neke su bile povlaštene. Neke od njih su bile izuzetno zapažene, participirale su u donošenju odluka unutar društva. Nažalost, vremenom se dosta toga izbrisalo pa je postalo marginalizirano. Slobodno možemo reći da prava emancipacija žena u Bosni i Hercegovini počinje u XX vijeku, a sve prije toga je bio 'tihi feminizam'“, ističe docentica Zilka te dodaje kako su se „ratovi“ uvijek vodili preko ženskog tijela.

S druge strane, Šiljak-Jesenković smatra kako uspjeh svake žene ovisi od njene upornosti i želje da se dokaže u određenom polju.

Sarajevo
Sarajevo

Za neku ženu je uspjeh biti dobra kućanica, za neku je možda vrhunac uspjeha udati se, za neku dostići maksimum u karijeri, ili jednostavno - na svoj način, u skladu sa svojim mogućnostima učiniti svoj i život svijeta u kojem živi ljepšim. Naravno, društvene okolnosti, regionalna kultura, religija i njena interpretacija na datom prostoru i u datom odsječku vremena utječu na sam odnos žene (ili muškarca) prema sebi, svojim željama, sposobnostima. Mi sami sebi postavljamo ciljeve i granice. Svjesno ili nesvjesno pod utjecajem odgoja, kulture, sredine. Ljudsko biće se može osjećati realiziranim kad postigne neki sitni uspjeh, ali isto tako nerealiziranim kada ostvari sve što je u zemaljskom životu zamislivo. Dakle, valja upoznati vlastite mogućnosti, spoznati domete, postaviti cilj, i raditi kako bi se on ostvario“, naglašava.

Položaj žene u religioznom društvu

Postavlja se pitanje da li se žena u društvu mora više potruditi kako bi došla do ostvarenja svojih ciljeva nego muškarci ili joj je, pak, lakše po tom pitanju?

Svako u društvu ima svoju ulogu i svoj domet. Individualne, ne u potpunosti ovisne o našoj rodnosti. Različite, ali pravilno raspoređene.

„Bit ću ironična: Stereotip muškarca koji mišićima ostvaruje ciljeve, stereotip žene koja treptanjem i maznošću ostvaruje svoje ciljeve. Čini mi se da se tu uloži jednaka količina energije... Isto tako bi bilo i s energijom koju bi uložila žena da napravi dijete ili muškarac da ostane trudan. Istina, to bi, bar prema dosadašnjim dometima nauke, bila uludo potrošena energija. Kada pišete knjigu, neovisno od toga jeste li muškarac ili žena, kada se bavite znanošću, kada ste u poslovnom svijetu ili finansijama, energija koju ulažete za uspjeh je podjednaka i u srazmjeru s kvalitetom onoga čime je rad rezultirao“, pojašnjava prof. Amina.

Istaknuta naučnica koja potpisuje knjigu „Feministički islam i nacija - kreiranje modernog Egipta“ Margot Badran je impresionirana činjenicom kako su žene u BiH zastupljene u raznim sferama života, načinom na koji reagiraju i koliko su aktivne.

Margot Badran
Margot Badran

„Svi smo zajedno i često razumijemo jedni druge bez obzira na to iz koje zemlje dolazimo. Žene razumiju dimenzije svojih života, razumiju da postoje potrebe koje nisu ispunjene tako da je poruka, mi smo s vama - vi ste s nama, zajedno smo. Svi bismo trebali podržavati jedni druge, ohrabrivati. Moramo znati više jedni o drugima, da dijelimo iskustva i učimo lekcije“, kazala je Badran.

U jednom intervjuu je također prokomentirala i pojavu nasilja nad ženama u razvijenim društvima, kazavši kako ne prihvata da je to dio vjere i ne želi da se to tako posmatra. Mišljenja je, kada se općenito govori o nasilju nad ženama, nasilju nad bilo kojim ljudskim bićem, ono može biti i iz etičkih ideologija.

Položaj žene kroz prizmu publiciteta i sredstva javnog informiranja

Za uspjeh žene nije dovoljna samo jedna stavka, npr obrazovanje. Dosta faktora utječe za njen dobar položaj u društvu, kao što su rad, zalaganje, trud, obrazovanje talenat, srce, hrabrost, prodornost...

Međutim, percepcija društva kroz prizmu javnosti često zna biti drukčija pa se ženi nerijetko pripisuju različiti epiteti za uspjeh koji je postigla samostalno.

Postavlja se pitanje koliko javnost kreira takvu sliku o njoj?

Dr. Amina Šiljak-Jesenković kaže: „Vi mene možete vidjeti onako kako to želite, to je vaše pravo, možete o meni govoriti u skladu s vašim viđenjem. Možemo mi tako govoriti o Bogu, o vjeri, o povijesti. Ali ono što mi govorimo o nečemu nije sam predmet našeg govora, to je naša predstava o nekomu ili nečemu. Ja pak, na vašu predstavu mene mogu odgovoriti svojom predstavom sebe, ponuditi argumente, dokaze....

Sarajevske ulice
Sarajevske ulice

Stvar je u tome koliko će moji ili vaši argumenit biti uvjerljivi spram onih koji sude i donose vlastitu predstavu. U tom smislu, kada ljudsko biće uloži energiju u svoje predstavljanje, u svoj PR, kada to zna uraditi na jezicima (ovdje ne mislim samo na verbalne jezike) razumljivim recipijentima, onda ruši predrasude. No, valja uložiti energiju, steći znanje, imati hrabrosti, porušiti tabue (a svi tabui su zapravo idoli - kumiri u svakom odsječku vremena), biti Ibrahim i porušiti i svoje i tuđe kumire u Svetoj Kući... Možda je ipak lakše prihvatiti ulogu žrtve i uživati u samosažaljenju. Okriviti Boga, tradiciju, vjeru, kulturu. To traži manje energije. A Bog je pravedan,jednako i prema ženi, i prema muškarcu, prema svemu živom i neživom što je stvorio“, zaključuje naša sagovornica.

Vaše mišljenje:

Prikažite komentare

XS
SM
MD
LG