ISIL i bezbjednost Balkana je bio naziv interesantne panel diskusije koji su organizovali Savjetodavno vijeće Bosne i Hercegovine u Washingtonu, Institut za demokratije u razvoju i Ujedinjena makedonska dijaspora.
Brutalnost, ekspazija i sve snažnije regurutiriranja tzv. Islamske države Irak i Levant je u žiži interesovanja ali i bezbjednosnih zabrinutosti mnogih zemlja, u tome posebno zemalja zapadnog Balkana. Kako na ove prijetnje u ovom geopolitičkom kontekstu odgovoriti , pitanje je na koje su odgovor pokusali dati viši savjetnik u birou za anti terorizam u State Department, ambasador Thomas Krajecki, Avemir Peka, čelnik ministarstva za nacionalnu sigurnost Albanije, i Jacob Zenz politički analitičar u americkoj fondaciji Jamestown.
Globalnom problemu treba pristupiti sa globalnim partnerima rekao je Ambasador Thomas Krajeski, savjetnik u odjelu za anti terorizam State Departmenta, i celnik odjela za pitanja stranih boraca.
Administracija predsjednika Obame smatra da treba formirati strateški snažno partnerstvo u borbi protiv nasilnog ekstremizma, kaze ambasador Krajeski i dodaje u ovoj grupi momentalno suradjuju partneri iz 62 zemlje svijeta, jer na ovaj izazov Sjedinjene države ne mogu i ne trebaju odgovarati same.
Ambasasdor Krajecki dalje navodi da se ovi programi fokusiraju najviše na spriječavanje dotoka stranih boraca ISIL i militantnu grupu el Nusra.
Tokom nedavne posjete Sarajevu, ambasador Krajeski je razgovarao sa raznim segmentima BH drustva koji rade na prevenciji regrutiranja i odlazaka boraca u Siriju i Irak, su radjujuci sa vjerskim zajednicama, aktivistickim grupama i i agencijama za sprovodjenje zakona. U Bosni i Hercegovini gdje je regrutacija za ove terorističke organizacije na alarmantnom nivou, kaze Kajeski, postoje adekvatni zakoni koji odlazak na strano ratište kriminaliziraju, medjutim sprovodjenje tiih zakona je i dalje teško, najviše zbog nedovoljnih pravosudnih kapaciteta. On smatra da medju partnerima anti ISIL koalicije treba produbiti suradnju i povjerenje u smislu razmjene informacija i pojačati provjere putnika.
Avenir Peka, čelnik albanskog ureda za nacionalnu sigurnost je naglasio:
Velika je ironija da mi danas govorimo o borcima koji odlaze sa Balkana da se na strani ISIL-a bore u Iraku i Siriji, a prije 20 godina imali smo borce sa Srednjeg istoka koji su dolazili boriti se na Balkan, što nije slučajno.
Peka smatra da povratnici iz ovih ratova predstavljaju najveću opasnost i rizik za cjelokupno društvo, socijalno, ekonomski, politički. On ističe važnost veze izmedju organizovanog kriminala, korupcije i terorizma, i kaže da je jedno od važnijih pitanja to odakle dolaze fondovi za nove regrute. Zaustaviti one koje se idu boriti sa islamskim militantima je zadnji izlaz, prevencija treba biti fokus ove borbe, dodaje gospodin Peka, dok je americki strucnjak za pitanja terorizma, Jacob Zen, rekao:
ISIL je pitanje o kome se mnogo govori u Washingtonu, medjutim ISIL u kontekstu Balkana je nešto na šta se nedovoljno obraća pažnja, iako je proporcionalno broj boraca koji odlaze u Siriju u odnosu na broj stanovnika jako velik .
Gospodin Zen objašnjava da je Balkana važan sa militante tzv. Islamske države jer se sukobi na Balkanu smatraju početkom globalnog Jihada, i navodi da je ISIL objavio rat zpadnoj civilizaciji tj. Rimu, sto je geografksi blizu Balkana, i za sta Balkan moze postati polazna tacka.
Jacob Zen medjutim podsjeca da je Balkan izložen negativnim posljedicama zategnutosti istoka izmedju zapada, konkretno Rusije i upozorava da Ruski odnos sa Srbijom može dalje doprinijeti nestabilnosti koja u konačnici može voditi militantnosti i daljoj radikalizaciji.
