Danas je u Iraku više od 50 osoba je ubijeno u samoubilačkim napadima na članove iračkih snaga sigurnosti koji su među prvima počeli glasati u okviru prvih parlamentarnih izbori nakon povlačenja američkih snaga krajem 2011. godine. Najteži od tih napada izveden je tokom političkog skupa iračkih Kurda. Ubijeno je 30 osoba, a više od 50 ih ranjeno. Napadači, odjeveni u policijske uniforme, su također napali i nekoliko glasačkih mjesta u okolini Baghdada. Istovremeno, u eksplozijama improviziranih bombi postavljenih uz ceste, koje su za cilj imale vojne i policijske konvoje, ranjeno je više od 40 osoba. Prijevremeno glasanje započelo danas za Iračane koji neće biti u stanju da glasaju u srijedu. To su uglavnom pripadnici snaga sigurnosti, osoblje bolnica i zatvora, kao i pacijenti i zatvorenici.
Današnji napadi potvrđuju još jednom, na tragičan, način da će Iračani, u srijedu 30. Aprila, izaći na birališta u vrlo nesigurnim okolnostima. Nasilje unutar Iraka i sektaški sukobi ne jenjavaju nakon povlačenja američkih vojnika. Sadašnji parlamentari izbori ocjenjuju se ključnim testom nejake iračke demokratije.
Maath Mussad, kao i mnogi drugi Iračani, očekuje bolje:
"Nadamo se da će biti izabrani novi ljudi. Siti smo od ovih koji su na vlasti osam godina. Ništa nisu učinili za nas. Uz božju volju, nadamo se promjenama."
Svakodnevno nasilje i sektaški sukobi ne iznenađuju bivšeg američkog ambasadora u Iraku Jamesa Jeffreya:
"Demokratski proseci su uvijek haotični. Djeluju beznadežno, ako nema jasne alternative. To je uvijek karakteristično za zemlje u kojima je demokratija u razvoju."
Analitičari ocjenjuju da će koalicija koju predvodi premijer Nouri al-Maliki ostvariti dobar izborni rezultat. Malikijeva pozicija je vjerojatno ojačana i odlukom popularnog šiitskog klerika Moqtada el-Sadra o povlačenju iz politike, kaže ekspert za Srednji Istok Jonathan Schanzer i dodaje:
"Maliki je našao načina da ojača svoju moć i uticaj. Vrlo je vjerojatno da će to znati iskoristiti."
Malo je vjerojatno da će, zbog vrlo nesigurnog stanja, biti održani izbori u Faludži, najvećem gradu sektaškim sukobima zahvaćene provincije Anbar. Velike dijelove tog grada džihadisti, inspirirani al-Qaidom, još uvijek drže pod svojom kontrolom. Snage iračke vlade vrše udare po njihovim pozicijama uglavnom na periferiji Faludže. Analitičar Jonathan Schanzer o tome kaže:
"Veliko je pitanje koliko snage iračke vlade mogu napredovati i koliko mnogo Irak kao država može učiniti protiv tih pobunjeničkig grupa? Ili će dozvoliti da ta područja, inače sa slabom centralnom vlašću, ostanu i poslije izbora u rukama džihadista."
Sjedinjene Države poslale su iračkim snagama rakete zrak-zemlja i drugo oružje potrebno za uspješnu borbu protiv pobunjeničkih i terorističkih grupa. Washington je jasno dao do znanja da američke vojne snage neće biti uključivane u te borbe. Uz to, izbori u Iraku ne izazivaju neko posebno interesovanje američke javnosti ističe bivši ambasador James Jeffrey i objašnjava:
"Postoji osvjećaj velikog razočarenja u Irak i Iračane, nakon što smo toliko mnogo uložili i žrtvovali u toj zemlji. Znamo da demokratski i bezbjedan Irak ne može biti stvoren preko noći. Amerikanci su, kratko rečeno, razočarani onim što se tamo dešava."
Analitičari procjenju da bi, nakon izbora i konstituiranja novog parlamenta, formiranje koalicine vlade Iraka moglo trajati nekoliko mjeseci, budući da je vrlo vjerojatno da nijedna politička stranka neće osvojiti parlamentarnu većinu.
Današnji napadi potvrđuju još jednom, na tragičan, način da će Iračani, u srijedu 30. Aprila, izaći na birališta u vrlo nesigurnim okolnostima. Nasilje unutar Iraka i sektaški sukobi ne jenjavaju nakon povlačenja američkih vojnika. Sadašnji parlamentari izbori ocjenjuju se ključnim testom nejake iračke demokratije.
Maath Mussad, kao i mnogi drugi Iračani, očekuje bolje:
"Nadamo se da će biti izabrani novi ljudi. Siti smo od ovih koji su na vlasti osam godina. Ništa nisu učinili za nas. Uz božju volju, nadamo se promjenama."
Svakodnevno nasilje i sektaški sukobi ne iznenađuju bivšeg američkog ambasadora u Iraku Jamesa Jeffreya:
"Demokratski proseci su uvijek haotični. Djeluju beznadežno, ako nema jasne alternative. To je uvijek karakteristično za zemlje u kojima je demokratija u razvoju."
Analitičari ocjenjuju da će koalicija koju predvodi premijer Nouri al-Maliki ostvariti dobar izborni rezultat. Malikijeva pozicija je vjerojatno ojačana i odlukom popularnog šiitskog klerika Moqtada el-Sadra o povlačenju iz politike, kaže ekspert za Srednji Istok Jonathan Schanzer i dodaje:
"Maliki je našao načina da ojača svoju moć i uticaj. Vrlo je vjerojatno da će to znati iskoristiti."
Malo je vjerojatno da će, zbog vrlo nesigurnog stanja, biti održani izbori u Faludži, najvećem gradu sektaškim sukobima zahvaćene provincije Anbar. Velike dijelove tog grada džihadisti, inspirirani al-Qaidom, još uvijek drže pod svojom kontrolom. Snage iračke vlade vrše udare po njihovim pozicijama uglavnom na periferiji Faludže. Analitičar Jonathan Schanzer o tome kaže:
"Veliko je pitanje koliko snage iračke vlade mogu napredovati i koliko mnogo Irak kao država može učiniti protiv tih pobunjeničkig grupa? Ili će dozvoliti da ta područja, inače sa slabom centralnom vlašću, ostanu i poslije izbora u rukama džihadista."
Sjedinjene Države poslale su iračkim snagama rakete zrak-zemlja i drugo oružje potrebno za uspješnu borbu protiv pobunjeničkih i terorističkih grupa. Washington je jasno dao do znanja da američke vojne snage neće biti uključivane u te borbe. Uz to, izbori u Iraku ne izazivaju neko posebno interesovanje američke javnosti ističe bivši ambasador James Jeffrey i objašnjava:
"Postoji osvjećaj velikog razočarenja u Irak i Iračane, nakon što smo toliko mnogo uložili i žrtvovali u toj zemlji. Znamo da demokratski i bezbjedan Irak ne može biti stvoren preko noći. Amerikanci su, kratko rečeno, razočarani onim što se tamo dešava."
Analitičari procjenju da bi, nakon izbora i konstituiranja novog parlamenta, formiranje koalicine vlade Iraka moglo trajati nekoliko mjeseci, budući da je vrlo vjerojatno da nijedna politička stranka neće osvojiti parlamentarnu većinu.
