Američko Ministarstvo obrane istražuje slučaj jednog svog uposlenika koji je, kako se sumnja, pokušao organizirati vlastitu obavještajnu mrežu kojoj je zadatak bio špijunirati ekstremiste u Afganistanu i Pakistanu. Pripadnici te mreže bili su tzv. privatni kontraktori, honorarci, uglavnom zaposlenici zaštitarskih tvrtki koje inače posluju s američkim oružanih snagama. Prema članku koji je objavio list New York Times, zaposlenik Pentagona Michael Furlong – protiv kojeg je otvorena istraga - je dobivene podatke prosljeđivao američkim postrojbama i obavještajcima. No, kako se čini, riječ je o priličnoj kontroverznoj praksi.
Novinar Tim Shorrock, autor knjige Špijuni u najam, kaže da američka vojska i CIA – u tajnim operacijama - sve više koriste 'vanjske suradnike'. " Korištenje zaposlenika privatnih firmi za najpovjerljivije obavještajne akcije prilično je često. Iako u članku New York Timesa piše da je to 'općenito govoreći – ilegalna praksa', obavještajna agencija Pentagona to često radi".
Sve obavještajne agencije zapošljavaju honorarne djelatnike na područjima poput analitike ili logistike. No, njihovo korištenje u tajnim akcijama je kontroverzna praksa. Američki zakon zabranjuje zapošljavanje 'plaćenika'. No, situacije u kojima se 'privatnik' može angažirati za neku tajnu paravojnu akciju vrlo su nejasno definirane. Uobičajeno je da u potjeri i hvatanju ekstremista – recimo sada u Afganistanu – sudjeluju američke specijalne postrojbe, u suradnji s agentima CIA-e.
Međutim, Tony Shaffer, bivši vojni obavještajac, kaže da je od 2001. Pentagon nerado 'posuđivao' specijalce CIA-i. Ona se, nakon toga, okrenula, privatnim zaštitarskim firmama. Prvo su njihovi uposlenici čuvali američke ambasade u Iraku i Afganistanu. No, ubrzo su počeli biti korišteni i za druge poslove, koji prvotno nisu bili predviđeni, kaže Tony Shaffer. "Mogu vam reći iz iskustva da su zaposlenici privatne firme Blackwater u Afganistanu bili korišteni kao 'plaćenici', pomagali su CIA-i. Plan je bio da se CIA-i omogući da poduzima paravojne akcije, za koje nije imala dovoljno sredstava".
Većina zaposlenika privatnih zaštitarskih firmi su bivši djelatnici tradicionalnih obavještajnih agencija. Radeći u privatnom sektoru - a koristeći znanje koje su stekli u američkoj vojsci ili CIA-i – oni često zarađuju i dvostruko više od svojih kolega u državnoj službi. Tim Shorrock kaže da je nadziranje tih privatnih djelatnika, kontrola njihova rada – glavni problem. "Rad s ljudima iz privatnog sektora drugačiji je od rada s državnim zaposlenicima. Kontrola je otežana i zbog toga što je obavještajni rad, po svojoj prirodi, tajan. No, kada ga obavljaju privatnici, onda tu ima još manje odgovornosti i transparentnosti".
Zakonske odredbe koje reguliraju odgovornost tih 'honoraraca' u ratnim situacijama još uvijek su nedorečene. Zato će i u budućnosti biti problema – kaže Tony Shaffer. Članovi američkog Kongresa, zastupnica Jane Schakowsky i senator Bernie Sanders prošli su mjesec predložili zakon koji bi postupno ukinuo praksu korištenja privatnih zaštitarskih firmi u ratnim zonama.