Imigraciona, useljenička reforma biće, kako se očekuje, jedna od ključnih tema o kojoj će predsjednik Sjedinjenih Država Barack Obama govoriti u predstojećem govoru o stanju nacije. Rješavanje tog dugo odlaganog i izuzetno složenog problema već se zahuktava na obje strane - i u Bijeloj kući i u Kongresu.
U Sjedinjenim Državama je oko 11 miliona punoljetnih useljenika bez valjanih dokumenata. Najveći broj ih je iz država centralne i Južne Amerike.
Claudia Hernandez je, slično mnogima, stigla kao dijete i sada:
„Više od pola života sam ovdje, poštujem Sjedinjene Države. To je moja zemlja.“
Samo nekoliko dana nakon inauguracije predsjednik Obama je najavio promjene:
„Došlo je vrijeme je za razumljivu, sveobuhvatnu imigracionu reformu.“
Slično je i u Kongresu. Dvostranačka grupa senatora, 4 Republikanca i isto toliko Demokrata, najavila je i njihov plan reforme. Senator John McCain je tom prilikom rekao:
„Dugo smo se uljuljkivali dozvoljavajući da nam pojedinci kose travu, poslužuju hranu, čiste kuće, čuvaju djecu, a uskraćujući im beneficije koje našu zemlju čine tako primamljivom.“
Ojačati kontrolu američkih granica i definirati put do američkog državljanstva imigrantima koji se nisu ogriješili o zakone su osnovni principi buduće reforme.
Jim Gilchist, osnivač „Minuteman Project“-a, građanske aosocijacije za zaštitu granica upozorava:
„Ako budemo amnestirali 15, 20, 30 miliona ilegalnih useljenika, za nekoliko decenija moraćemo amnestirati 300 miliona novih koji će pohrliti u našu zemlju.“
Zaštita granica i kontrola ulazaka i boravaka nisu adekvatni, mada Sjedinjene Države u tu svrhu troše više novca nego na sve ostale agencije i službe za zaštitu i provođenje zakona.
O imigracionoj reformi kao nužnosti govori i Janet Murguia, čelnica „La Raze,“ najveće organizacije Amerikanaca-Hispanika za zaštitu ljudskih prava.
„Realnost je da Hispanici-glasači na izbore izlaze razmišljajući o ekonomiji i sa nadom u imigracionu reformu u srcu.“
Od oko 11 miliona punoljetnih useljenika koji u Sjedinjenim Državama žive, rade i školuju se bez valjanih useljeničkih dokumenata 35 odsto njih je duže od 15 godina. Između 50 i 70 procenata njih uredno plaćaju poreze i druge obaveze. Najmanje što su zaslužili je šansa da reguliraju useljenički status.
U Sjedinjenim Državama je oko 11 miliona punoljetnih useljenika bez valjanih dokumenata. Najveći broj ih je iz država centralne i Južne Amerike.
Claudia Hernandez je, slično mnogima, stigla kao dijete i sada:
„Više od pola života sam ovdje, poštujem Sjedinjene Države. To je moja zemlja.“
Samo nekoliko dana nakon inauguracije predsjednik Obama je najavio promjene:
„Došlo je vrijeme je za razumljivu, sveobuhvatnu imigracionu reformu.“
Slično je i u Kongresu. Dvostranačka grupa senatora, 4 Republikanca i isto toliko Demokrata, najavila je i njihov plan reforme. Senator John McCain je tom prilikom rekao:
„Dugo smo se uljuljkivali dozvoljavajući da nam pojedinci kose travu, poslužuju hranu, čiste kuće, čuvaju djecu, a uskraćujući im beneficije koje našu zemlju čine tako primamljivom.“
Ojačati kontrolu američkih granica i definirati put do američkog državljanstva imigrantima koji se nisu ogriješili o zakone su osnovni principi buduće reforme.
Jim Gilchist, osnivač „Minuteman Project“-a, građanske aosocijacije za zaštitu granica upozorava:
„Ako budemo amnestirali 15, 20, 30 miliona ilegalnih useljenika, za nekoliko decenija moraćemo amnestirati 300 miliona novih koji će pohrliti u našu zemlju.“
Zaštita granica i kontrola ulazaka i boravaka nisu adekvatni, mada Sjedinjene Države u tu svrhu troše više novca nego na sve ostale agencije i službe za zaštitu i provođenje zakona.
O imigracionoj reformi kao nužnosti govori i Janet Murguia, čelnica „La Raze,“ najveće organizacije Amerikanaca-Hispanika za zaštitu ljudskih prava.
„Realnost je da Hispanici-glasači na izbore izlaze razmišljajući o ekonomiji i sa nadom u imigracionu reformu u srcu.“
Od oko 11 miliona punoljetnih useljenika koji u Sjedinjenim Državama žive, rade i školuju se bez valjanih useljeničkih dokumenata 35 odsto njih je duže od 15 godina. Između 50 i 70 procenata njih uredno plaćaju poreze i druge obaveze. Najmanje što su zaslužili je šansa da reguliraju useljenički status.
