Hrvatski laburisti- stranka rada, obistine li se istraživanja javnog mnijenja, bit će najveće iznenađenje predstojećih parlamentarnih izbora. Riječ je o stranci koja na zadnjim parlamentarnim izborima prije četiri godine nije ni postojala, a na ovima bi prema anketama mogla osvojiti i do 7 zastupničkih mandata.
Iako je njegova stranka nova, Dragutin Lesar dugo je u politici. Početkom devedesetih bio je jedan od sindikalnih lidera. Potom se povukao iz sindikata i aktivirao se u Hrvatskoj narodnoj stranci. Na parlamentarnim izborima 2007. u Sabor je ušao kao zastupnik HNS-a, ali je ubrzo nakon izbora napustio. Kraće vrijeme bio je nezavisni zastupnik da bi potom utemeljio novu stranku Hrvatske laburiste. Stranka, prema Lesarovim tvrdnjama, u ovom trenutku ima nešto više od 4000 članova i između 5 i 6 posto potpore na nacionalnoj razini. Na predstojećim izborima nastupit će u svih deset izbornih jedinica, a za prelazak izbornog praga, prema anketama imaju u njih sedam.
Evo kako je za Glas Amerike predsjednik Hrvatskih laburista Ivan Lesar objasnio glavne naglaske iz izbornog programa svoje stranke.
PITANJE: U čemu se vaš program razlikuje od programa HDZ-a i Kukuriku koalicije kao najvećih konkurenata na ovim izborima?
LESAR: Rad, istina, znanje, poštenje, društvena pravednost temeljen su vrijednosti na kojima počiva naš program, a suštinska razlika između programa ovih dvaju velikih političkih blokova je u tome što ne zagovaramo interese vlasnika krupnog kapitala, nego se zalažemo i zahtijevamo pravedniju raspodjelu BDP-a, novostvorene vrijednosti. Do sad je prema svim pokazateljima ona išla u korist krupnog kapitala. Primjerice, udio troška rada u raspodjeli BDP-a u zadnje četiri godine smanjen je za četiri posto i povećan za četiri posto u korist krupnog kapitala. To je jedan od najvećih indikatora da je u Hrvatskoj nastupilo vrijeme kad moramo taj sustav vratiti u obrnutom smjeru.
Dragutin Lesar radikalan je kritičar hrvatskog tipa kapitalizma kojeg naziva modernim robovlasništvom.
LESAR: U Hrvatskoj je zavladala mediokracija, a ja više volim reći korporativna demokracija u kojoj postoji fasada demokracije, a Hrvatskom upravlja međusobno povezan lobi financijske i političke elite: pet- šest banaka, pet – šest korporacija čine suštinu odlučivanja u Hrvatskoj: svi zakoni, propisi, provedba i neprovedba propisa stvar je dogovora te elite.
PITANJE: Nudi li Vaš izborni program izlaz iz situaciju koju opisujete, i ako da što nudi?
LESAR: Jedan od alata rušenja korporativne demokracije jest neposredna demokracija, referendum kao korektiv, sprečavanje loših odluka političke elite. U Hrvatskoj, iako u Ustavom to jest predviđeno, političke elite su sve napravile da zabrane, onemoguće referendum. Drugo je strašna prisila da se odustane od privatizacije, rasprodaje prometne, energetske i komunalne infrastrukture. To mora država do daljnjega čuvati u svojem vlasništvu, spriječiti mogućnost da se u koncesije daje sve što već postoji, što je izgrađeno, a samo novi projekti mogu u koncesije jer smatramo da država i tu može dobro gospodariti, naravno pod uvjetnom da se riješimo stranačkog klijentelizma koji vlada Hrvatskom“.
PITANJE: Kako Hrvatski laburisti namjeravaju riješiti jedan od gorućih hrvatskih problema – nezaposlenost? U Hrvatskoj je trenutno oko 300.000 nezaposlenih.
LESAR: Pitanje otvaranja novih radnih mjesta vidimo na dva načina: prvo sve što Hrvatska ima pa i inozemna ulaganja mora biti preusmjereno u proizvodni sektor gospodarstva. To je jedina šansa gospodarskog oporavka i za takvu politiku treba mijenjati i monetarnu politiku. Monetarna politika mora sniziti cijenu kapitala koja je u Hrvatskoj previsoka, učiniti dostupnijim kapital investitorima u proizvodnji, utjecati na smanjenje unutarnje nelikvidnosti. To je točka gdje se monetarna politika, koliko god središnja banka jest neovisna institucija, mora prilagoditi interesima gospodarstva jer u protivnom i ovo malo što je ostalo od proizvodnog sektora će propasti, naročito u trenutku kad Hrvatska uđe u EU i kad bude morala istupiti iz CEFTE dakle s tržišta gdje je do sad plasirala najveći dio svog izvoza, a to su BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Kosovo i Moldavija.
PITANJE: Zalažete se za jaču intervenciju države u tržišno gospodarstvo. Možete li pojasniti što to točno znači?
LESAR: U Hrvatskoj su zakoni tržišta shvaćeni kao svetinja u koju se nitko ne može miješati iako je aktualna svjetska financijska kriza pokazala da tržište ima svoje mane, negativnosti i da unosi određene nepravde. U cijeloj Europi su države intervenirale, posebice na financijskom tržištu, različitim mjerama i mehanizmima. U Francuskoj je otvorena rasprava o prijedlogu nacionalizacije banaka. Rekli su da su banke preozbiljne institucije da bi njihovo upravljanje bilo prepušteno samo bankarima. U Njemačkoj nakon intervencije u financijskom sektoru, vlada je direktno utjecala na cijenu kapitala. U Austriji socijalni demokrati otvoreno ističu da povećanje kupovne moći srednjeg sloja je nužnost za oporavak tamošnjeg gospodarstva. Predsjednik Europske komisije javno traži raspravu i predlaže oporezivanje financijskih transakcija kako bi upravo i financijski sektor snosio dio krize. U Hrvatskoj se o tome ne smije ni raspravljati. Svatko tko o tome progovori odmah je proglašen populistom, demagogom, optužen za miješanje i intervenciju države u gospodarstvo.
PITANJE: Kad već spominjete populizam, kritičari Vam predbacuju da ste lijevi populist, da u okolnostima ekonomske krize govorite ono što bi željeli čuti, ali ne nudite konkretne programa izlaska iz krize. Kako komentirate takve prigovore?
LESAR: Ako je to jedini prigovor kojeg su nam mogli naći, ja sam jako sretan, s tim da svi oni koji nam prigovaraju zadnjih dva – tri mjeseca govore tako kao da hodaju po jajima, da se nikome ne zamjere, pa onda nas „očešu“. Poručio bih kritičarima da u mojih 17 zakonodavnih prijedloga koje sam imao u prošlom mandatu pronađu i pokažu jedan jedini prijedlog koji je bio populističke naravi. Drugo, za početak bi bilo dobro da pročitaju naš program, prije nego ga komentiraju.Treće, zgrožen sam činjenicom da se nekome tko se bavi politikom zamjera što sluša građane ove zemlje, što nešto njih pita i što pitanja koja njih muče iznosi u javnom govoru. A, biračkom tijelu se dodvoravaju upravo oni koji hodaju po jajima, koji se ni o čemu ne očituju, a imaju raskošnu pred-kampanju i kampanju s jako puno estradizacije, a vrlo malo sadržaja. Mi smo stranka koja je fokusirana na interes onih koji žive od svog rada i točno je da ćemo u Saboru biti lokomotiva borbe za društvenu pravednost nauštrb onih koji socijaliziraju dobitke, a privatiziraju profite. Kad su „u gabuli“ traže pomoć države, a kad ostvaruju profit onda kažu – to je privatno vlasništvo. E, tako više neće ići.
PITANJE: Prvi put izlazite na izbore. Čije birače ćete uzeti: lijeve ili desne? Gdje sebe pozicionirate na političkoj skali od lijeva na desno?
LESAR: U Hrvatskoj se lijevo- desno svrstava na povijesnim i ideološkim osnovama i uvijek će završiti na ustašama i partizanima. Na žalost, još uvijek. Raspodjela ili grupiranje lijevo ili desno se događa onda kad na stolu imate BDP i kad ga dijelite. Da, u raspodjeli BDP-a mi smo lijeva stranka i s ponosom ćemo takve stavove zastupati u Hrvatskom Saboru. Čije birače ćemo uzeti, teško mi je reći. Prema recentnim anketama rekao bih da su veliki dio našeg biračkog tijela oni koji su razočarani velikim strankama, koji su razočarani činjenicom da je uvijek bilo puno obećanja, a malo ostvarenja obećanoga i količinom društvene nepravde koja vlada Hrvatskom. Jesu li oni prije glasali za lijeve ili desne stranke, ja u ovom trenutku doista ne znam.