Peter Harrold: Hrvatska neće biti nova Grčka

U Washingtonu je otpočelo proljetno zasjedanje Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda u situaciji kada se gotovo cijeli planet nalazi u recesiji i kada se pokušavaju pronaći izlazi iz nje. Na zasjedanju sudjeluje i hrvatsko financijsko izaslanstvo.

Stručnjaci kažu – svaka zemlja ima svoje specifičnosti i ne postoji globalno rješenje za izlazak iz krize. Međunarodni monetarni fond procjenjuje da će svjetska ekonomija ove godine rasti po bržoj stopi nego što se očekivalo, kako napreduje oporavak od financijske krize, a za ovu se godinu prognozira globalni ekonomski rast po stopi od 4,2 posto. Međutim, za zemlje jugoistočne Europe ta stopa iznosi samo tri posto. Gdje je tu Hrvatska, koja je u krizi, što nitko ne dvoji. Odgovore smo potražili kod Petera Harrolda, direktora Svjetske banke za nove članice Europske Unije i – za Hrvatsku:

“Prošla je godina bila vrlo teška za Hrvatsku. Vidjeli smo značajno smanjenje ekonomskih aktivnosti, visoku razinu neuposlenosti…U ovoj vidimo vrlo umjereni oporavak. Nije tako loše kao što je bilo prošle godine. Jedno je sigurno – oporavak je spor i još imamo vrlo tešku situaciju.”

Nadam se da je najgore već iza nas – kaže Peter Harrold, istaknuvši još jednom da su ovo vrlo teška vremena za ekonomiju. No, može li Hrvatska postati nova Grčka, čija je gospodarska kriza u središtu pozornosti ovogodišnjeg zasjedanja dvije najmoćnije svjetske financijske institucije?

“Hrvatska treba učiti na grčkoj krizi, jer nije u istoj situaciji kao Grčka, ali ima tu nekih paralela. Hrvatska ima veći dug od najvećeg dijela europskih zemalja, ima velik proračunski deficit. No, ne mislimo da je Hrvatska sljedeća Grčka. Naime, struktura hrvatskog duga je bolja, jer ima više dugoročnih zajmova, više institucionalnih dugovanja nego dugovanja u komercijalnim obveznicama. Ali, iz ove situacije treba nešto naučiti. Treba zaustaviti dalji rast deficita i javnog dugovanja. Grčka je upozorenje, ali Hrvatska nije slijedeća Grčka.”

Praktično rečeno – hrvatski financijski sektor je u boljem stanju od javnih dugova, a posebno se nagalašavaju socijalna davanja, poput mirovina te visok inozemni dug. Hrvatsko izaslanstvo, koje predvodi ministar financija Ivan Šuker, tijekom vikenda imat će brojne sastanke i razgovore o tome kako zaustaviti dalja zaduživanja i kako ubrzati izlazak iz krize.