U proteklim godinama puno je učinjeno za poboljšanje uvjeta života Roma u Hrvatskoj, izjavila je jučer premijerka Jadanka Kosor u povodu obilježavanja Svjetskog dana Roma. U povodu toga dana primila je članove Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome. Tom je prilikom naglasila da je Hrvatska značajno povećala izdvajanja za poboljšanje životnih uvjeta te nacionalne manjine. U 2005. za tu je svrhu hrvatska vlada izdvajala svega 2,7 milijuna kuna, dok je prošle godine izdvojila čak 38 milijuna kuna. Naime, Hrvatska vlada u razdoblju ud 2005. do 2015. u sklopu Nacionalnog programa za Rome provodi akcijski plan za uključivanje Roma u društveni život.
Kosor je istaknula da je školovanje romske djece jedan od uvjeta za poboljšanje života romske zajednice te konstatirala da je značajno povećan broj srednjoškolskih stipendija za romsku djecu.
I hrvatski predsjednik Ivo Josipović je primajući članove romskih udruga izrazio nadu da će Hrvatska svake godine imati sve bolje izvještaje o položaju Roma.
Koliki je broj Roma koji danas žive u Hrvatskoj, može se samo nagađati. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine bilo ih je 9.463, međutim njihov stvarni broj je višestruko veći. U vladinom Uredu za nacionalne manjine procjenjuju da u Hrvatskoj živi između 30.000 i 40.000 Roma. Saborski zastupnik romske manjine Nazif Memedi procjenjuje, međutim, da Roma u Hrvatskoj ima i više od 40.000. Mnogi Romi u Hrvatskoj deklariraju se kao Makedonci ili Albanci, ovisno o državi iz koje su doselili. Na području Hrvatske najviše ih živi u Međimurskoj županiji.
Novijih ozbiljnih istraživanja o statusu Roma u Hrvatskoj, postotku djece obuhvaćene obaveznim osnovnim obrazovanjem, postotku obitelji čiji članovi imaju stalno zaposlenje, stupnju zdravstvene zaštite i socijalnom statusu Roma - usprkos vladinom Nacionalnom programu - još uvijek nema. Posljednje takvo istraživanje provedeno je 2002. i ono je ukazivalo na vrlo nizak radno socijalni i obrazovni status Roma, a posebno na težak i obespravljen položaj žena u romskim obiteljima.
Iako vladin Nacionalni program za Rome, kao jedan od glavnih ciljeva ističe uključenje romske djece u škole i smanjivanje njihove segregacije, upravo je segregacija Roma u hrvatskim osnovnim školama još uvijek velik problem.
U ožujku ove godine Europski sud za ljudska prava donio je presudu protiv Repulike Hrvatske zbog segregacije petnaestoro romske djece u četiri osnovne škole u Međimurju. Presuda se odnosi na stanje koje je vladalo 2000. godine kad su u međimurskim školama romska djeca bila odvojena u posebne razrede zbog toga što nisu u dovoljnoj mjeri poznavali hrvatski jezik da bi mogli pratiti nastavu zajedno s djecom većinskog naroda.
Odvjetnica Lovorka Kušan i Europski centar za prava Roma tužili su hrvatsku državu da segregacijom romske djece krši njihova ljudska i manjinska prava, ali su pred hrvatskim sudovima, uključujući i Ustavni sud izgubili sve sporove. Međutim pravna zadovoljština ove je godine stigla od Europskog suda za ljudska prava, pred kojim su također zatražili zaštitu prava romske djece.
Europski je sud presudio da Hrvatska država svakom od petnaestero romske djece koja su polazila zasebne razrede, danas već punoljetnim građanima, mora isplatiti odštetu od po 4.000 eura. Presudom su hrvatske vlasti obavezane da poduzmu mjere koje će spriječiti takve i slične povrede manjinskih i ljudskih prava u budućnosti.
Iako se presuda odnosi na stanje prije deset godina, odvjetnica Lovorka Kušan upozorava da je današnje stanje sa segregacijom romske djece po osnovnim školama još gore nego 2000. Prije deset godina u Hrvatskoj je bilo 28 odvojenih razreda za romsku djecu, a danas ih je, tvrdi Lovorka Kušan čak 67. Povećanje broja odvojenih razreda dijelom je posljedica i široke akcije što većeg uključivanja romske djece u škole, ali država, ističe ova odvjetnica, mora učiniti dodatni napor da romska djeca savladaju hrvatski jezik i prate nastavu zajedno s djecom pripadnicima većinskog naroda, umjesto da ih se šalje u posebne razrede.