Otpornost bakterija na djelovanje antibiotika razlog je za sve veću zabrinutost ljekara i drugih zdravstvenih stručnjaka širom svijeta. Jednostavno rečeno, oni se plaše mogućnosti da za nekoliko godina možemo biti bespomoćni u liječenju nekih bakterioloških infekcija. I iz Svjetske zdravstvene organizacije upozoravaju da je otpornost bakterija na djelovanje antibiotika jedna od tri najveće opasnosti po ljudsko zdravlje.
Neodgovarajuće korištenje antibiotika rezultira razvijanjem otpornosti bakterija i ako potrebni koraci i mjere ne budu poduzete odmah, infekcije koje su bile izliječive mogle bi se na opasan način ponovo javiti, ističu eksperti.
Doktor Thomas Frieden, direktor Američkog centra za kontrolu oboljenja i prevenciju, zatražio je od Kongresa da se odredi prema opasnosti koju predstavljaju bakterije otporne na djelovanje antibiotika zbog čega su mnoge sadašnje terapije neefikasne.
Govoreći o tome gospodin Frieden je istakao:
“Možemo govoriti o pred-antibiotičkoj i o antibiotičkoj eri, ali ako uspješno ne odgovorima na problem otpornosti bakterija na antibiotike, možemo doći u post-antibiotičko vrijeme u kojem ćemo imati malo ili nimalo mogućnosti da liječimo neke infekcije.”
Specijaliste brine to što efikasnost antibiotika slabi njegovim učestalijim korištenjem. Genetske mutacije bakterija kojima postaju otpornije su prirodan proces, ubrzavan upravo učestalijim korištenjem antibiotika.
Doktor Donald Poretz upozorava da otporna bakterija može uzrokovati bujanje nekih teških oboljenja i kao primjere navodi:
“To može biti vrlo otporna bakterija u urinarnom traktu, bakterija koja izaziva oboljenja kože, pluća.... Različite bakterije izazivaju te tipove infekcija i kako postaju sve više i više otporne može doći do teških problema, kao tuberkoloze na primjer…. U mnogim dijelovima svijeta ljudima se daje malo ovog, malo onoga za lječenje tuberkuloze, a klice tuberkuloze razvijaju otpornost...”
Jedna od najsmrtonosnijih infekcija, rođena upravo na razvoju otpornosti prema antibioticima, je bakterijom stafilokokus aureus. Od infekcije izazvane tom bakterijom svake godine u Sjedinjenim Državama umire 19 hiljada osoba. Nadalje, od 2002. godine oko 2 miliona zaraženih tom bakterijom svake godine biva liječeno u američkim bolnicama.
Doktor Poretz upozorava da se ta vrsta infekcije može raširiti cijelim svijetom:
“Može se desiti, da tako kažem, otpornost širom svijeta, otpornost u nekim dijelovima svijeta na jednu vrstu ljekova, u drugim dijelovima svijeta na drugu. A sa ogromnim brojem putovanja otporne bakterije mogu biti raznesene svuda po svijetu.”
Farmaceutske kompanije smanjuju proizvodnju antibiotika, što takođe doprinosi uvećavanju problema liječenja bakterioloških infekcija. A doze antibiotika, manje od optimalnih, znače nepoptune i nedovršene tretmane antbioticima, preživljavanje bakterija i razvoj njihove otpornosti.
Doktor Anthony Fauci iz američkog Nacionalnog instituta za alergijska i zarazna oboljenja ukazuje na činjenicu da se farmaceutske kompanije u proizvodnji antibiotika vode logikom profita:
“Ako treba da odluče o tome što će proizvoditi, farmacetske kompanije će se radije odlučiti na preparat koji će veliki broj ljudi uzimati svakog dana do kraja života, primjera radi preparat za smanjenje lipida, a ne za proizvodnju novih lijekova, relativno malih količina koje će relativno mali broj osoba koristiti desetak dana ili dvije sedmice godišnje.”
Jedno od mogućih i već sada primjenjvih rješenja, ističu stručnjaci, je stvaranje navike, i kod pacijenata i kod ljekara, da koriste antibiotike samo onoliko koliko je nužno i samo onda kada je neophodno.
