Halal tržište je okarakterizirano kao jedno od najbrže rastućih tržišta na svijetu.
Potražnja za halal proizvodima je sve veća, a sajam je bio prilika da se veliki broj kompanija, privrednih subjekata i pojedinaca upozna s proizvodima i njihovim porijeklom. Bila je ovo prilika tokom tri dana trajanja Sarajevo halal sajma 2018 za susret 91 izlagača i proizvođača halal proizvoda i pružalaca halal usluga iz 14 zemalja - Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, Makedonije i Albanije s velikim kupcima i distributerima iz Europske unije, Saudijske Arabije, Turske i Malezije, Bahreina, Libije, Ujedinjenih Arapskih Emirata.
U BiH se uvozi 50 posto hrane, a 50 posto domaćeg zemljišta je neiskorišteno. Osim toga svi potrebni prirodni resursi, koji uključuju dovoljne količine vode, neobrađenog zemljišta, guste šume i veliki broj Rijeka, predstavljaju ogromno tržište halal produkata, koje i dalje raste. Često se halal-oznaka interpretira isključivo kao garancija da određeni proizvod ne sadrži komponente svinjskog porijekla ili alkohola.
Osim te činjenice, halal znači da u proizvodu nema nikakvih sastojaka štetnih po ljudsko zdravlje. Halal industrija treba biti promotor aktivnosti usmjerenih ka jačanju bosanskohercegovačke ekonomije i kontinuiranog povezivanja privrednika, rekao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić na Sarajevo halal sajmu.
Halal produkt garantira zdravu hranu za ljude, a Agencija za certificiranje halal-kvalitete izdala je tokom prošle i prethodnih godina certifikat za sve vodeće brendove u BiH. Osim toga je certificirano i nekoliko hotela, objekata koji pružaju ugostiteljske usluge, turistička agencija, farmaceutske kompanije…
Karakteristike halal proizvoda su:
- prisutnost u svim prehrambenim navikama
- prihvatljiv za sve životne dobi i za pripadnike drugih vjera
- zdravstveno ispravni proizvodi, prisutni na svim podrjučima svijeta-
- dodatna kontrola garantira sigurnost kvalitete
Vrijedi istaknuti činjenicu da više od četiri hiljade bosanskohercegovačkih halal-proizvoda trenutno stoji na policama marketa širom BiH. Njih oko 80 posto označeno je znakom halal-kvalitete, dok određeni broj proizvoda zbog prirode samog proizvoda (rinfuzni proizvodi i poluproizvodi, odnosno sirovine za druge industrije) nije označen zaštitnim znakom halal-kvalitete.
U razgovoru sa izlagačima na štandovima sajma saznajemo kako se proizvođači najčešće odlučuju za halal certificiranje svojih proizvoda i usluga zbog zadovoljstva kupaca. Sve je više i turista u BiH koji preferiraju ovu vrstu proizvoda i usluga pa je razumljiv poslovni trend da sve više proizvođača certificira svoje proizvode i usluge kod Agencije za certifikaciju halal-kvalitete.
Reiu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u BiH Husein ef. Kavazović naglasio je da halal poslovanje podrazumijeva i redovno ispunjavanje obaveza prema radnicima i dobavljačima, jer poduzetnici često posluju u sivoj zoni radi ostvarivanja ekstra profita.
“Halal-certificiranje omogućava kompanijama da učvrste svoju poziciju na domaćem tržištu, ali se pruža i mogućnost za izvoz na strana tržišta koja zahtijevaju halal-certifikat. Sama je BiH, iako mala po broju stanovnika, izuzetno značajno halal-tržište u regionu. Recimo, većina halal certificiranih kompanija iz Hrvatske odlučuje se za certificiranje zbog halal-potrošača u BiH”, rekao je Kavazović.
To potvrđuju i podaci da naprimjer Hrvatska od ukupno 2.500 halal certificiranih proizvoda njih najviše plasira u BiH i ostvari godišnji prihod od 9,3 milijardi kuna, od ukupne sume od 10,3 milijardi kuna, koliko zaradi od izvoza na sva halal-tržišta.
Poseban značaj na Sarajevo halal sajmu imali su predstavnici Malezije, a premijer ove zemlje Mohamad Mahatir je kazao kako se nada da će Sarajevo halal sajam postati najveća manifestacija te vrste u jugoistočnoj Europi.
"Malezija je lider u halal ekonomiji i ohrabruje činjenica da se ovaj sektor kontinuirano razvija i raste. Sarajevski sajam može postati platforma za velike investicije u BiH i regionu", istaknuo je Mahatir.
Zbog nepostojanja svih podataka na državnom nivou vrlo je teško utvrditi i položaj i tačan udio Bosne i Hercegovine u globalnom halal-tržištu. S rastom od deset posto na godišnjem nivou, globalno tržište halal-proizvoda i usluga procjenjuje se na 2 triliona dolara u 2013. godini i očekuje se da će dostići 3.7 triliona dolara u 2019. godine, stoji u izvještaju Global Islamic Economy. Broj je potencijalnih potrošača halal-tržišta 1,8 milijardi muslimana, a pored Kine i Indije ocijenjeno je kao treće milijardersko tržište u svijetu. Pored stalnog rasta muslimanske populacije, razlog uspjeha halal-tržišta jeste ekonomski razvoj i raspoloživi prihod u muslimanskim državama. Muslimani kao potrošači sve se više informiraju o proizvodima koje koriste, samim tim žele znati prirodu i izvor, način proizvodnje, distribuciju te finansiranje nekog proizvoda i usluge.
Iako ne postoji svjetska krovna organizacija za halal-certificiranje, uvođenjem halal certifikacije kroz islamske zajednice, nevladine organizacije ili čak kroz državne organe u pojedinim državama, smatra se ključnim uspjehom ovog sektora. Tržište halal-hrane ima potencijal da ga pored muslimana prihvati i ostalih 5,6 milijardi potrošača u svijetu.
