Za dva dana biće tačno godinu dana od katastrofalnog zemljotresa na Haitiju. Poginulo je, prema prema procjenamai haićanske vlade, 230 hiljada osoba, 300 hiljada je povrijeđeno, a više od milion ostalo bez domova. Nakon godinu dana zemlja je i dalje u svakovrsnom haosu. Obnova teče jako sporo, milioni Haićana su i dalje bez čvrstog krova nad glavom, u epidemiji kolere umrlo je više hiljada osoba, istraga o izbornim krađama i prevarama nakon nedavne prve runde predsjedničkih izbora je u toku.....
Tek oko pet odsto ruševina u Port-au-Prince-u je, kako se procjenjuje, uklonjeno. Mnoge ulice još uvijek neprohodne. U kampovima u i oko glavnog grada Haitija, sklepanim od svega i svačega, je više od milion Haićana. Nema neke bitne razlike od prije godinu dana.
Jacques Pierre godinu dana živi u šatoru. Mali krevet, kanister za vodu, nekoliko posuda za kuhanje, nešto džinsa i majica je sve što ima. Nezaposlen je, sa 33 godine mogao bi da radi, a preživljava od pomoći u hrani koju dobija od humanitarnih organizacija i milosti susjeda. Rezignirano kaže:
„Ogorčen sam jer niko da se pojavi i da nam pomogne. Stanje je beznadežno.“
Život u kampovima je težak i opasan, posebno po djevojke i mlade žene. Prema podacima Amnesty Internationala nasilje nad njima i seksualni napadi su u porastu. 20-godišnju Maunelu Laurent, u čiji su šator upala trojica pištoljima naoružanih mladića, od silovanja su spasili susjedi koji su čuli da se nešto neobično dešava.
Uz sve nevolje, još i epidemija kolere. Umrlo je oko 3.500 osoba. Ako išta u nevoljama Haićana može biti utješno, onda je to oprezno optimistična procjena da epidemija jenjava u mnogim dijelovima Haitija.
Doktorica Karine Nordstrand, Norvežanka, liječi oboljele od kolere u šatorskom kompleksu koji su u Port-au-Prince-u formirali članovi ekipe Ljekara bez granica.
„Prošlog tjedna imali smo oko 40, 50 novih pacijenata dnevno. Krajem prošle godine novooboljelih je bilo preko stotinu“ - kaže doktorica Nordstrand.
Svakodnevni ulični protesti lako su uočljiv znak rastućeg nezadovoljstva. Prosvjednici uzvikuju, i ispisuju poruke, "dole Preval," što se odnosi na Rene Prevala, predsjednika Haitija koga Haićani optužuju da je uveliko manipulirao novembarskim izborima,
Evans Paul, bivši gradonačelnik Port-au-Prince-a i lider opozicije, vladu predsjednika Prevala okrivljuje za tapkanje u mjestu:
„Prvi i najveći problem je problem upravljanja. Umjesto da vlada nastoji rješavati svakodnevne probleme Haićana, članovi vlade se bore kako da zadrže moć.“
Teškoće su i na nižim nivoima vlasti. Sa njima se svakodnevno susreće Matthew Cochrane, predstavnik Međunarodnog Crvenog križa vodi projekat gradnje 360 privremenih smještajnih jedinica u Port-au-Princeu.
U zemljotresu prošle godine mnogi službenici gradske uprave su poginuli, a uredi i dokumentacija uništeni. Jednostavni postupak dobijanja zemljišnog izvadka i dozvole za slične projekte sada je vrlo komplikovan, ističe gospodin Cochrane i dodaje:
„Želimo omogućiti ljudima privremen, ali dobar smještaj. Krenemo sa gradnjom, a onda se pojavi neko ko tvrdi da je vlasnik zemlje, osporava nam pravo da gradimo i traži da srušimo podignuto.“
I gospodin Cochrane se slaže u ocjeni da bi jasniji politički proces pomogao obnovi Haitija:
„Zemlji je nužna funkcionalna centralna vlada koje će, ne samo usmjeravati obnovu, nego i biti pouzdan oslonac međunarodnoj zajednici i donatorima koji žele pomoći.“
Haiti se, međutim, suočava sa produženim periodom političke neizvjesnosti. Izborna komisija je najavila da će odgoditi drugu rundu predsjedničkih izbora sve dok predstavnici Organizacija američkih država ne istraže navode o izbornim prevarama u prvoj rundi izbora. Pritisak da se anuliraju kompletni izbori i održe potpuno novi takođe raste.