Ministar za izbore Matijas Pijer rekao je medijima, uključujući Reuters i agenciju Frans pres, da je zahtjev za pomoć američkih trupa podnijet u srijedu tokom razgovora privremenog premijera Haitija Kloda Žosefa i američkog državnog sekretara Entonija Blinkena. Rekao je da je Žozef u četvrtak Savjetu bezbednosti Ujedinjenih nacija podnio zahtjev za slanje vojnika UN.
"Bili smo u situaciji u kojoj smo vjerovali da bi infrastruktura zemlje - luka, aerodrom i energetska infrastruktura - mogle biti meta", rekao je Reutersu ministar za izbore Pijer.
Rojters je citirao anonimnog visokog zvaničnika američke administracije koji je rekao da Sjedinjene Države ne planiraju da pruže vojnu pomoć Haitiju "u ovom trenutku".
Ujedinjene nacije nisu odmah odgovorile na zahtjev AFP-a za komentar.
Ranije u petak, Bidenova administracija saopštila je da šalje visoke zvaničnike Federalnog istražnog biroa (FBI) i Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost (DHS) u Port-o-Prens na Haitiju, kao odgovor na zahtjev haićanske vlade za postizanje bezbjednosti i pomoć u istrazi.
Sekretarka za štampu Bijele kuće Džen Psaki rekla je novinarima u petak da će američki zvaničnici "procijeniti situaciju i kako bismo mogli da pomognemo".
"Sjedinjene Države ostaju angažovane u bliskim konsultacijama sa našim haićanskim i međunarodnim partnerima, kako bi podržale narod Haitija nakon atentata na predsjednika", rekla je.
Haiti je u previranjima otkako je Moiz rano u srijedu ubijen u svojoj privatnoj rezidenciji. Privremeni premijer Žozef rekao je da je on sada glavni. Haićanski zvaničnici zatražili su pomoć Sjedinjenih Država da održe bezbjednost i pruže pomoć u istrazi kako bi se pronašli odgovorni za atentat.
Boči Edmon, ambasador Haitija u SAD, poslao je pismo Blinkenu tražeći sankcije protiv onih koji su umiješani u zločin.
"Dalje, tražimo od Bidenove administracije da nametne sankcije po Globalnom Magnitski aktu prema svim počiniocima koji su direktno odgovorni ili su podržavali izvršenje atentata na predsjednika. Radujemo se saradnji sa ambasadom SAD u Port-o-Prensu dok tražimo istinu i pravdu za porodicu predsjednika Moiza i narod Haitija", navodi se u pismu.
Haiti će ove godine dobiti američku pomoć u iznosu od 75,5 miliona dolara, rekla je Psaki, za "demokratsko upravljanje, zdravstvo, obrazovanje, poljoprivredni razvoj, jačanje predizbornih aktivnosti, jačanje mira i sprovođenje zakona“. Ona je rekla da jačanje "kapaciteta za sprovođenje zakona" ostaje ključni američki prioritet.
Bidenova administracija izdvojila je pet miliona dolara za snage Nacionalne policije Haitija (PNH), koje već primaju pomoć Sate Departmentovog Biroa za međunarodnu borbu protiv narkotika i sprovođenje zakona. Novac će biti upotrebljen za suzbijanje nasilja bandi.
Policija Haitija posljednjih je godina kritikovana zbog kršenja ljudskih prava, korupcije i lošeg upravljanja resursima.
Što se tiče imigracionog fronta, sekretarka za štampu Bijele kuće rekla je da su Sjedinjene Države produžile privremeni zaštićeni status (TPS) za Haićane koji ispunjavaju uslove, a koji trenutno žive u SAD. Odluku je u maju najavio sekretar za unutrašnju bezbjednost Alehandro Maiorkas.
Da bi pomogle Haitiju u suzbijanju naleta COVID19, koji je počeo prošlog mjeseca, Psaki je rekla da SAD planiraju da isporuče vakcine protiv koronavirusa na Haiti "već sljedeće nedjelje". Aerodromi na Haitiju bili su zatvoreni nekoliko sati nakon atentata na predsjednika, pošto je policija željela da presiječe puteve za bjekstvo mogućim osumnjičenima. Psaki je rekla da će isporuka vakcina zavisiti od statusa aerodroma.
U izjavi novinarima u petak, portparol UN-a Stefan Dužarik izrazio je zabrinutost zbog mogućih humanitarnih implikacija koje bi trenutna kriza mogla imati na narod Haitija.
"Naše kolege nam kažu da su nakon ubistva predsjednika napori da se odgovori na nedavni porast slučajeva COVID 19 u zemlji izloženi riziku“, rekao je Dužarik. "Situacija takođe prijeti naporima za pružanje humanitarne pomoći, posebno hrane i vode, ljudima koji su interno raseljeni zbog nedavnih napada bandi".
Dužarik je rekao da su otkazani letovi humanitarne pomoći planirani za srijedu i četvrtak.
Helen La Lim, specijalna predstavnica generalnog sekretara Ujedinjenih nacija na Haitiju, bila je u kontaktu sa zvaničnicima te zemlje, rekao je portparol novinarima i kazao da se založila za "inkluzivni politički kompromis" da bi se riješila politička kriza i održala stabilnost.
U međuvremenu, u Tabareu, predgrađu Port-o-Prensa, desetine Haićana okupilo se ispred američke ambasade kako bi zatražili politički azil.
"Kad god se dogodi katastrofa na Haitiju, ljudi uvijek potraže utočište u ambasadi. Ljudi se ne osećaju bezbjedno, zato su ovde", rekao je za servis Glasa Amerike na kreolskom jezku (koji se govori na Haitiju). Rekao je da su neki ljudi stigli u četvrtak uveče.
Upitan da li je neko iz ambasade izašao da razgovara sa grupom, čovjek je rekao da nije.
"Ako se nešto dogodi, ostaće ovde i ako imaju priliku da napuste zemlju otići će", rekao je čovjek.
