U svom radu MKSJ je procesuirao najteže zločine uključujući genocid, zločine protiv čovječnosti i druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava.
U sudnicama je slušano 4.650 svjedoka o zločinima, ubistvima, protjerivanjima, mučenjima, seksualnim zlostavljanjima… Kažnjena su 83 počinioca među kojima su najviši politički lideri, vojni komandanti, policijski dužnosnici…
„Malo je vjerovatno da bi se zemlje regiona, a posebno Bosni i Hercegovini (BiH), odlučili za sistemsko procesuiranje ratnih zločina - koje bi uključivalo optuženje najodgovornijih, visokih političkih, vojnih i policijskih komandanata - da nije došlo do osnivanja Haškog tribunala”, kaže Denis Džidić, urednik bosanske redakcije Balkanske istraživačke mreže (BIRN).
Govoreći o pravosuđu u BiH, Džidić obrazlaže da je procesuiranje ratnih zločina veoma problematično i pod političkim pritiskom. Navodi da je Tužilaštvo BiH, izuzimajući 11 predmeta proslijeđenih iz Haga, od osnivanja optužilo tek nekolicinu visokih civilnih i vojnih funkcionera.
„U posljednjih godinu i nešto, vidimo da se tek svakih nekoliko mjeseci podižu nove optužnice, a i među njima, veoma je mali broj za komandante ili složena djela”, dodao je on.
MKSJ je osnovan 1993. godine sa namjerom procesuiranja ratnih zločina na Balkanu. Sa radom prestaje ove godine.
Vrata se zatvaraju nakon prvostepene presude Ratku Mladiću, nekadašnjem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), i pravosnažne presude liderima Herceg Bosne - Jadranku Priću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, te Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću.
Predsjednik MKSJ-a Carmel Agius kazao je jučer u Sarajevu da uloga nije optužiti sve, već najodgovornije, prenio je BIRN.
“Mi zatvaramo vrata, ali vam dajemo veliku kolekciju utvrđenih činjenica. Dajemo vam istinu o onome što se desilo. Mi ne nudimo pomirenje, jer to nije bio ni mandat ovog suda…“, rekao je Agius na tribini u organizicaciji Američkog univerziteta u Sarajevu
Prvu presudu MKSJ je objavio Draženu Erdemoviću, nekadašnjem pripadniku Desetog diverzantskog odreda koji je služio Glavnom štabu VRS. Odred je formiran 1994. godine, nakon stroge selekcije vojnika.
Erdemović je progovorio o učešću Odreda u ubistvima oko 800 Srebreničana na Branjevu kod Zvornika u julu 1995. godine. Priznao je krivicu i osuđen je na pet godina zatvora. Ujedno i prvi osuđenik po osnovu sporazuma u priznanju krivice.
„Tužilac je izjavio da bez izjave optuženog ne bi saznao za četiri incidenta, uključujući masakre na farmi Branjevo i u društvenom domu u Pilici”, obrazlažu sudije.
Presuda je izrečena 29. novembra 1996. godine. U godinama koje su uslijedile Haški tribunal je izrekao više desetina presuda za zločine u BiH.
Pravosnažne presude MKSJ-a za zločine u BiH:
- 77 zatvorskih kazni;
- Blizu 1.000 godina zatvora;
- 5 doživotnih kazni zatvora za Srebrenicu, Višegrad i Sarajevo;
- 8 oslobađajućih presuda.
Facebook Forum