Linkovi

Pritvorenici u Guantanamu: Čekanje bez izglednog kraja


U vojnom zatvoru u Guantanamu, bazi američkih pomorskih snaga na Kubi, još uvijek je, više od jedne decenije, u pritvoru 40 osoba koje Sjedinjene Države sumnjiče za učešće u terorističkim napadima i pripadnost terorističkim organizacijama.

Guantanamo je vojni zatvor visokog stepena sigurnosti, organiziran u tri pritvorske jedinice. O 40 preostalih optuženika za terorizam brine 1.800 vojnog i drugog osoblja.

Anne Leanos, oficirka za kontkte sa medijima, ističe:

"Misija naših snaga je pružiti bejzbjedan i human pritvor zatvorenicima zarobljenim borbi protiv terorizma i na taj način podržavati napore Sjedinjenih Država u globalnom protiv-terorističkom ratu."

Pritvorenici, držani u kampu 6 žive kao jedna skupina. Njihove ćelije su otvorene 24 sata, kroz zajedničke prostore kreću se bez bilo kakvih ograničenja i kada to žele. Imaju i nesmetan pristup prostoru za rekreaciju. Na dohvat ruke su im i ostave sa hranom, frižideri, mikrovalke. Strelice u svakoj ćeliji usmjerene su u pravcu Meke. Kontakti zatvorskog osoblja i pritvorenika odvijaju se po precizno određenoj proceduri. Pritvorenici ne mogu koristiti internet, imaju pristup spravama za vježbanje, biblioteci, mogu gledati televizijske programe, igrati kompjuterske igre. Nudi im se učenje engleskog, lekcije o poslovanju, časovi crtanja. I zatvorska bolnica nedavno je modernizirana.

Snimanje lica i navođenje punih imena vojnog i civilnog osoblja raspoređenih za rad, kontakte i nadzor nad pritvorenicima su zabranjeni.

Jedan od njih, Zak po imenu je savjetnik za postupanje sa pritvorenicima. Jedna od njegovih dužnosti je osigurati da hrana za njih bude pripremana po muslimanskim tradicijama. Obavezan i da svaku primjedbu pritvorenika prenese zatvorskoj upravi.

O svom i radu ostalih koji brinu o pritvorenicima kaže:

"Naš najveći izazov je što na nas i na ovaj zatvor vanjski svijet gleda kao na ljude i prostor u kojem se dešava nešto pogrešno."

Pritovrenicima je dozvoljen post tokom Ramazana. Oni se, međutim, odlučuju i na vrlo česte štrajkove glađu, protestirajući na taj način zbog držanja u zatvoru bez podizanja optužnica i suđenja.

Zak je uvjeren da je to dio "igre":

"Pritvorenici se odlučuju na štrajk glađu da bi se njihova imena našla na listama do kojih dolaze i informativni mediji. Na taj nači pokušavaju diskreditirati Sjedinjene Države. Realno, niko ovdje ne gladuje. To su njihove igre."

Odvjetnici koji zastupaju pritvorenike ne vjeruju da su štrajkovi glađu igra. Jedan od pritvorenika, Sharkawi Al Hajj, štrajkovao je glađu vrlo češto. U zatvoru je 16 godina bez podizanja optužnice. Više puta bio je podvrgnut i torturama isljednika Centralne obavještajne agencije. Nekoliko odvjetnika Centra za zaštitu ustavnih prava podnijeli su u ime Sharkawi Al Hajja i deset drugih pritvorenika apelacije nadležnom američkom sudu.

Odvjetnica tog centra Pardiss Kebriaei o suštini tih apelacija kaže:

"Ono što pritovrenici traže je odgovor da li po odredbama američkog ustava i međunarodnog prava mogu biti, bez suđenja i presuda, zatvoreni neodređeno dugo, možda čak i do kraja života."

Prema tumačenju odvjetnika Ministarstva pravosuđa Bijela kuća je ovlaštena naredi pritvor u trajanju i do 100 godina, ako procijeni da je to neophodno. Sadašnja američka administracija smatra pritvorenike u Guantanamu neprijateljskim borcima zarobljenim na bojnom polju i tvrdi da ih može držati bez podizanja optužnica i suđenja sve dok Sjedinjene Države vode rat protiv Talibana, al-Qaide i drugih militantnih i terorističkih grupa.

Laura Pitter, predstavnica HUMAN RIGHTS WATCH-a, tim povodom ističe:

"Ne znamo precizno što su navodi protiv pritvorenika , poebno onih za koje se tvrdi da su previše opasni da budu oslobođeni. Odvjetnici tih pritvorenika ne slažu se sa takvim tvrdnjama, ali su pod velikim ograničenjima o tome što mogu javno reći o njihovim klijentima."

Sadašnji godišnji troškovi zatvora Guantanamo su 80 miliona dolara, oko 2 miliona dolara po pritvoreniku. Posljednji pritvorenik u zatvor je doveden 2008. godine. Barack Obama, prethodni američki predsjednik, želio je zatvoriti Guantanamo. Donald Trump, sadašnji predsjednik, želi da zatvor i dalje bude otvoren. To podrazumijeva renoviranje i dogradnju.

John C. Ring, zapovjednik združenih snaga pomorske baze u zalivu smatra to nužnim i opravdanim:

"Razmatramo potrebu gradnje nove jedinice, osmog kampa. Trebamo novi, umjesto postojećeg, starog i nefunkcionalnog kampa. Našem osoblju potreban je novi smještaj."

Novi kamp koštao bi oko 70 miliona dolara. Predsjednik Trump traži od Kongresa da odobri taj novac. S druge strane, prosvjedi i kritike pravnih eksperata i zagovornika poštivanja ljudskih prava se nastavljaju.

Laura Pitter naglašava:

"Zatvor u Guantanamu je totalni promašaj. Postojanje i održavanje tog zatvora je politika bez efekta."

O zatvoru Guantanamo i razlozima za i protiv njegovog postojanja raspravlja se u Washingtonu godinama. Vjerojatno će još proći i podosta godina dok se ne odluči o sudbini sadašnjih 40 pritvorenika.

Jedino što oni mogu je ono što čine već desetak godina - da čekaju.

  • 16x9 Image

    GLAS AMERIKE

    Glas Amerike pruža vijesti i informacije na više od 40 jezika procijenjenoj sedmičnoj publici od preko 326 miliona ljudi. Priče sa autorskim linijama GLAS AMERIKE djelo su više novinara VOA i mogu sadržati informacije iz izveštaja agencija vijesti.

XS
SM
MD
LG