Izdvojeno
Grupa iz Lončara se pohvalila novom ruskom podrškom

Grupa muškaraca organizovanih u neformalnu humanitarnu organizaciju “Sveti Georgije” u Lončarima kod Brčkog pohvalila se novom podrškom ruske ambasade nakon istraživanja Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) o kriminalnoj prošlosti vođe i aktivnostima koje nadzire policija.
BIRN BiH je početkom aprila pisao o grupi sačinjenoj uglavnom od muškaraca koja od druge polovine 2019. godine sebe predstavlja kao humanitarnu organizaciju. Istraživanje je otkrilo da je vođa grupe više puta osuđivan i da se protiv njega vodi istraga zbog nanošenja povreda, kao i da rad grupe nadzire policija. Iz policije u Bijeljini su potvrdili da grupu sačinjava i nekoliko “sigurnosno interesantnih” članova.
U posljednjoj od nekoliko reakcija na istraživanje, grupa je na svom Facebook profilu objavila kako “nakon svake kiše dođe sunce” opisujući kako su se nad organizacijom nadvili veliki oblaci “u vidu ‘poganih’ novinara”. Dalje se opisuje kako je organizacija izašla iz “bure” još jača “nakon kiše pogrdnih riječi”.
“Nad našim brodom bio je raširen veliki kišobran od strane svih vas dragi prijatelji i još jednom neizmjerno vam hvala na tome, ali posebnu zahvalnost dugujemo našoj majci Rusiji i njenoj Ambasadi u Bosni i Hercegovini, na čelu sa Ambasadorom njegovom ekselencijom Igorom Kalabuhovim”, napisali su na svom Facebook profilu iz grupe “Sveti Georgije” Lončari.
“Još jedan skromni poklon prema našoj organizaciji, kao znak odanog rada i truda da se društvo namazano raznim pekmezima učini boljim. Bićemo još jači, brži, stabilniji i istrajniji u svojim namjerama i djelima”, dodaje se u objavi koja završava sa “hvala Rusijo”, piše BIRN BiH.
Iz Ambasade Ruske Federacije u BiH nisu odgovorili na upit upućen e-mailom niti je novinar BIRN-a BiH mogao na telefonski poziv dobiti komentar o objavi grupe o donaciji terenskog vozila nakon objave istraživanja.
U tekstu o humanitarnoj organizaciji “Sveti Georgije” Lončari, BIRN BiH je pisao kako je grupa organizovala najmanje 70 humanitarnih akcija, ali kako u zvaničnim registrima ne postoji potvrda o registraciji humanitarne organizacije. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) potvrdilo je da prati rad grupe, a Tužilaštvo Brčko distrikta je ranije potvrdilo da se protiv vođe grupe Srđana Letića vodi istraga zbog nanošenja tjelesnih povreda.
Nakon objave istraživanja, grupa koja na majicama i automobilima nosi natpis “Rusija”, na svom Facebooku je sredinom aprila napisala kako je od Ambasade Ruske Federacije u Sarajevu na poklon dobila terensko vozilo. Prema navodima grupe, riječ je o drugoj donaciji ruske ambasade, nakon donacije kombija 2019. godine.
U druge dvije objave u kojima su reagovali na tekst BIRN-a BiH, grupa je navela kako priča o njima želi da skrene pažnju sa “imigrantske krize, islamizacije Balkana i krize izazvane virusom”.
Podrška uprkos navodima policije RS-a
Za Kseniyu Kirillovu, stručnjakinju za rusku vanjsku politiku i analitičarku iz Jamestown fondacije, nije iznenađujuće što ruska ambasada podržava proruske organizacije na teritoriji Bosne i Hercegovine.
“Ruski diplomati uvijek pokušavaju izgraditi bliske odnose sa svim akterima koji simpatišu Moskvu, uključujući i one najradikalnije. Naprimjer, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov sreo se 2016. godine u Srbiji s predstavnicima proruske ultradesničarske organizacije “Zavetnici”, čije vođe imaju dugotrajne odnose s Rusijom”, kaže Kirillova.
Dok nabraja nekoliko drugih sličnih primjera u Crnoj Gori i Srbiji, ona kaže kako “to, naravno, ne znači da su sve organizacije koje podržava Ruska Federacija ekstremističke”.
“Ali njihov odabir prijatelja je, blago rečeno, alarmantan. Pored toga, stručnjaci su iskazali zabrinutost u vezi s ciljevima proruskih humanitarnih organizacija na Balkanu”, kaže Kirillova.
U radu Marlene Laruelle pod nazivom “Ruske militantne skupine i njihovo korištenje u domovini i inozemstvu”, objavljenom 2019. godine, navodi se kako Rusija, u kontekstu utjecaja na druge daleke zemlje, sebi ne može priuštiti ništa drugo osim alata kao što je hibridni rat, a koji vodi preko miljea militantnih organizacija.
Kako se navodi, fenomen militantnih skupina imao je koristi od nekoliko preklapajućih političkih i kulturnih trendova, a među njima su novo buđenje vojske kao glavnog subjekta za pokazivanje patriotizma, regrutovanje mladih, rast utjecaja crkve u paravojnom sektoru i moda pokazivanja muškosti. Laruelle spominje i rast utjecaja ortodoksnih fundamentalista koji promovišu moralni konzervatizam.
“Projekcija ruske moći u inostranstvu dramatično je porasla u drugoj deceniji 21. vijeka kroz kombinaciju podrške saveznicima u evropskim državama, razvoja medija kako bi se osigurao ruski narativ te dopuštanja kriminalnim šemama i militantnim organizacijama da djeluju kao proksiji [posrednici] ruske moći”, navodi Laruelle.
Ona kaže kako je uloga svijeta militantnih skupina višeslojna, te kako, između ostalog, on može biti korišten kao politička opozicija te kao sila protiv građanske vlasti u slučaju razilaženja u interesima.
Edina Bećirević, profesorica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, smatra da “otvoreno finansiranje grupa koje se lažno predstavljaju kao humanitarne, a tačnije bi ih bilo opisati kao paramilitarne organizacije, za cilj može imati samo kreiranje nesigurnosti”.
Ona Rusiju smatra destabilizirajućim faktorom u regionu.
“To je autoritarna kleptokratija koja je neprijateljski nastrojena prema principima liberalne demokracije i u skladu s tim u vanjskoj politici bira prijatelje i neprijatelje. Sve što Rusija radi u Bosni i Hercegovini upereno je protiv državnih interesa”, kaže Bećirević za BIRN BIH.
Grupa “Sveti Georgije” Lončari ranije je odbila razgovor za BIRN BiH.
See all News Updates of the Day
Ukrajina i Evropa bit će dio "pravih" mirovnih pregovora, kaže Rubio, dok SAD vagaju Putinove motive

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u nedjelju da će Ukrajina i Evropa biti eventualnih "pravih pregovora" o okončanju rata Moskve, nagovještavajući da su pregovori SAD-a s Rusijom ove sedmice prilika da se vidi koliko je ruski predsjednik Vladimir Putin ozbiljan po pitanju mira.
Američki najviši diplomata umanjio je zabrinutost Evrope da će biti isključena iz početnih pregovora između Rusije i Sjedinjenih Država koji će se održati u Saudijskoj Arabiji u narednim danima.
U intervjuu za CBS, Rubio je rekao da pregovarački proces još nije ozbiljno započeo, a ako pregovori budu napredovali, Ukrajinci i drugi Evropljani će biti uključeni.
Ranije u nedjelju, Reuters je izvijestio da su američki zvaničnici predali evropskim zvaničnicima upitnik u kojem se, između ostalog, pita koliko bi vojnika mogli doprinijeti provođenju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije.
"Predsjednik Trump razgovarao je s Vladimirom Putinom prošle sedmice i njemu je Vladimir Putin izrazio svoj interes za mir, a predsjednik je izrazio želju da vidi kraj ovog sukoba na način koji je trajan i koji štiti ukrajinski suverenitet", rekao je Rubio u emisiji "Meet the Press" na CBS-u.
"Sada, očigledno, to mora biti praćeno akcijama, tako da će narednih nekoliko sedmica i dana odrediti da li je to ozbiljno ili ne. Na kraju, jedan telefonski poziv ne donosi mir."
Planirani pregovori u Saudijskoj Arabiji poklapaju se sa pokušajem SAD-a da sklope sporazum s Kijevom kako bi se ukrajinsko bogatstvo prirodnih resursa otvorilo američkim investicijama.
Ukrajinski predsjednik Volodimyr Zelenski, u intervjuu za NBC koji je emitiran u nedjelju, postavio je pitanje da li će minerali u područjima koje drži Rusija biti dati Putinu.
Trump, koji je u srijedu razgovarao sa Putinom i rekao da ruski lider želi mir, rekao je u nedelju da je uvjeren da Putin neće željeti da pokuša da preuzme kontrolu nad cijelom Ukrajinom.
"To bi mi izazvalo veliki problem, jer jednostavno ne možete dozvoliti da se to desi. Mislim da on želi da to okonča", rekao je Trump novinarima u West Palm Beachu na Floridi.
Trump je dodao da će Zelenski biti uključen u razgovore o okončanju sukoba.
Minhen: Američki potpredsjednik Vance upozorio evropske saveznike na 'prijetnju iznutra'
Potpredsjednik JD Vance upozorio je evropske saveznike koji su prisustvovali sigurnosnoj konferenciji u Minhenu u Njemačkoj na "prijetnju iznutra", tvrdeći da evropske vlade provode ekstremnu cenzuru i da nisu uspjele na adekvatan način riješiti "migraciju van kontrole".
"Prijetnja zbog koje se najviše brinem u odnosu na Evropu nije Rusija, nije Kina, to nije bilo koji drugi vanjski akter", rekao je u petak. “Ono što me brine je prijetnja iznutra, povlačenje Evrope od nekih od njenih najosnovnijih vrijednosti, vrijednosti koje dijele sa Sjedinjenim Američkim Državama.”
Vance je osudio Rumuniju, saveznicu u NATO-u, zbog njenog nedavnog otkazivanja rezultata predsjedničkih izbora zbog dokaza o ruskim dezinformacijama. "Ako se vaša demokratija može uništiti sa nekoliko stotina hiljada dolara digitalnog oglašavanja iz strane zemlje, onda to nije bilo jako jako", rekao je. “Zamolio bih svoje evropske prijatelje da imaju neku perspektivu.”
Činilo se da je takođe izrazio podršku desničarskim strankama kojima je zabranjeno da se pridruže vladama u Evropi, rekavši: „Demokratija počiva na svetom principu da je glas naroda bitan. Nema mjesta za firewall.”
Vance je rekao da o svim hitnim izazovima s kojima se Evropa i SAD suočavaju "nema ništa hitnije od migracije".
Za to je okrivio "seriju svjesnih odluka koje su donijeli političari širom kontinenta i drugi širom svijeta", a istakao je napad u četvrtak u Minhenu u kojem je jedan afganistanski državljanin uletio automobilom u gomilu, ranivši najmanje 30 ljudi.
Ove izjave su bile iznenađenje za publiku lidera i najviših zvaničnika koji su očekivali da će se Vance fokusirati na Ukrajinu i Rusiju. Potpredsjednik je dao samo usputnu primjedbu o ovom pitanju.
Trumpova administracija je “veoma zabrinuta za evropsku sigurnost i vjeruje da možemo doći do razumnog rješenja između Rusije i Ukrajine”, rekao je Vance. “Također vjerujemo da je važno u narednim godinama da Evropa u velikoj mjeri pojača kako bi obezbijedila sopstvenu odbranu.”
Nakon Vanceovog govora, njemački ministar odbrane Boris Pistorius odbacio je Vensovu karakterizaciju evropske politike.
“Ako ga dobro razumijem, on upoređuje uslove u dijelovima Evrope sa onima u autoritarnim regijama... to nije prihvatljivo.”
Vanceove primjedbe su "pokušaj da se izokrene scenarij" o zabrinutosti Europe o američkoj demokraciji, rekla je Kristine Berzina, izvršna direktorica GMF Geostrategy North.
“Šokantno nije bilo spominjanja NATO-a, niti razgovora o Ukrajini. Umjesto toga, bila je to prezentacija desničarske vizije demokratije nekoliko dana prije njemačkih izbora”, rekla je ona za Glas Amerike.
Vance i američki državni sekretar Marco Rubio sastali su se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u petak, na marginama konferencije.
Deizolacija Rusije
Predsjednik Donald Trump razgovarao je ove sedmice s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata u Ukrajini, koja će 24. februara obilježiti svoju trogodišnjicu.
Trump je rekao da su se on i ruski predsjednik "složili da naši timovi odmah počnu pregovore" kako bi okončali rat.
Obraćajući se novinarima u četvrtak u Bijeloj kući, Trump je nazvao kandidaturu Kijeva za članstvo u NATO-u "nepraktičnom", a njegovu želju da povrati teritorije koje je okupirala Rusija "iluzornom".
Njegovi komentari odražavaju primjedbe njegovog ministra odbrane Petea Hegsetha koji je u srijedu u sjedištu NATO-a rekao da je nerealno da se Ukrajina pridruži NATO-u - nešto za što Zelenski tvrdi da je ključno za dugoročno zaštitu Ukrajine, ali čemu se Putin dugo protivio. Hegset je takođe nazvao želju Ukrajine da povrati teritoriju koju je izgubila od Rusije "nerealnim ciljem".
Osim toga, Trump je rekao da je bila greška izbaciti Moskvu iz Grupe sedam industrijaliziranih demokratija, tada poznate kao G8, nakon ruske aneksije ukrajinske regije Krim 2014.
„Volio bih da se vrate“, rekao je Trump, dodajući da su se on i Putin „složili da će sarađivati, vrlo blisko, uključujući posjete i dodao da će se „vjerovatno“ sastati u Saudijskoj Arabiji u bliskoj budućnosti.
Ruski političari pozdravili su pomak od politike bivšeg predsjednika Joea Bidena koja je imala za cilj izolaciju Moskve.
„Siguran sam da u Kijevu, Briselu, Parizu i Londonu sada sa užasom čitaju Trumpovu podužu izjavu o njegovom razgovoru sa Putinom i da ne mogu da veruju svojim očima“, napisao je viši poslanik Aleksej Puškov u svojoj aplikaciji za razmenu poruka u petak.
Evropski lideri su rekli da su zabrinuti da Washington prepušta Putinu ključne tačke dnevnog reda koje bi ugrozile poziciju Kijeva prema potencijalnom rešavanju sukoba.
"Neuspješna Ukrajina oslabila bi Evropu, ali bi oslabila i Sjedinjene Države", upozorila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja je govorila pred Vanceom u Minhenu.
Obraćajući se novinarima po dolasku u Minhen, Zelenskyy je rekao da mu je prioritet razgovor sa američkim i evropskim zvaničnicima prije nego što stupi u kontakt s Rusima. Moskva je saopštila da ne šalje delegaciju na konferenciju.
“Biću vrlo jasan. Prvo, vidim da je redoslijed sastanaka i odluka Sjedinjene Države, Evropa pa Rusija. Nismo protiv svega, ali podržavamo ovo”, rekao je Zelenski.
Ukrajina je rekla da će na sastanku u Minhenu njena delegacija iznijeti svoj stav o okončanju rata i objasniti svoju viziju za postizanje trajnog mira. Zelenski je rekao da bi Tramp, ako bi mogao da dovede njega i Putina za pregovarački sto, ponudio da zameni ukrajinsku okupiranu teritoriju u Rusiji za zemlju u Ukrajini koju drže Rusija.
Amerika na prvom mjestu
Izvještaj o sigurnosti u Minhenu koji je objavljen uoči konferencije navodi da se ovogodišnji skup odvija u kontekstu međunarodnog poretka koji se, čini se, mijenja pod Trumpovom vanjskom politikom "Amerika na prvom mjestu".
“Predsjednička pobjeda Donalda Trumpa pokopala je američki posthladnoratovski vanjskopolitički konsenzus da bi velika strategija liberalnog internacionalizma najbolje služila interesima SAD-a”, navodi se u izvještaju.
Nejasno je koja je konačna strategija Trumpove administracije da okonča rat - obećanje koje je predsjednik dao u kampanji. U intervjuu za The Wall Street Journal objavljenom u petak uoči njegovog govora u Minhenu, Vance je rekao da bi se Moskva mogla suočiti sa dodatnim sankcijama, pa čak i s "vojnim oruđem" ako odbije da se dogovori o dogovoru koji bi osigurao dugoročnu nezavisnost Ukrajine.
Gaza i krhki sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa također će vjerovatno biti u fokusu Minhena. Trump je nedavno rekao da Palestinci trebaju napustiti Gazu, a SAD će preuzeti enklavu - prijedlog koji je nekoliko vlada osudilo.
Konferencija će također biti domaćin sesija o sukobima u Sudanu i Demokratskoj Republici Kongo, kao i klimatskim promjenama, energetskoj sigurnosti i vještačkoj inteligenciji tokom užurbane trodnevne konferencije.
Henry Ridgwell, Nike Ching i Liam Scott dali su svoj doprinos ovom izvještaju.
Trump ugostio indijskog lidera. Dogovorena trgovina u sektorima energije, odbrane

Predsjednik Donald Trump ugostio je indijskog lidera u četvrtak u Bijeloj kući, gdje su dvojica lidera potpisala niz energetskih i odbrambenih ugovora, uključujući put za Indiju da dobije željeni stealth lovac F-35.
Sve je to bilo zasjenjeno Trumpovom odlukom, istog dana, da preispita recipročne carine svih američkih trgovinskih partnera.
Trump je najavio sporazume o energetici, svemiru i odbrani – uključujući, prije svega, mogući ulazak Indije u program stealth borbenih aviona F-35, koji je trenutno ograničen na elitnu grupu bliskih saveznika.
"Sporazum između SAD-a i Indije za 21. vijek je istorijska inicijativa koja će produbiti svaki aspekt našeg partnerstva i našeg prijateljstva", rekao je Trump, stojeći pored premijera Narendre Modija nakon cijelih popodnevnih sastanaka u Bijeloj kući. "Počevši od ove godine, povećat ćemo vojnu prodaju Indiji za mnogo milijardi dolara. Također utiremo put na kraju da Indiji obezbijedimo F-35 stealth lovce."
Modi se našalio da ga je Trump inspirisao da iskuje novi slogan baziran na Trumpovom čuvenom "Učinite Ameriku ponovo velikom" - "Učinite Indiju ponovo velikom". Naglasio je saradnju u energetici, posebno na malim modularnim nuklearnim reaktorima, te na ugovorima o odbrani.
„Kada Amerika i Indija rade zajedno, tada MAGA plus MIGA postaje MEGA – to je mega partnerstvo za prosperitet“, rekao je on na hinduu.
Ipak, prijateljstvo ove dvojice muškaraca, za koje se zna da imaju topao odnos, bilo je napeto zbog Trumpove naredbe istog dana da se pokrene revizija recipročnih carina, koju je nazvao svojim nastojanjem da smanji dugoročni trgovinski deficit s Indijom.
Ranije tog dana, kada su ga direktno pitali o najvećoj zabrinutosti Nju Delhija – da bude uhvaćen u talasu recipročnih carina – zvaničnik administracije je novinarima rekao: „ono što ćete videti na današnjem sastanku je dalji zamah ka učvršćenom, poštenom – i naglašavam da je riječ pošteno – bilateralni trgovinski aranžman između naša dva dinamična i rastuća ekonomska godina će biti u skladu sa kalendarskom godinom 2025."
Kao što je običaj prilikom brifinga novinarima, zvaničnik je govorio o pozadini kako bi razgovarali o ovom pitanju.
Taj zvaničnik je takođe reklamirao najave o "poluprovodnicima, kritičnim mineralima, otpornosti lanca snabdijevanja i diversifikaciji" sa Indijom.
Analitičari kažu da je Kina također velika u pregovorima između Washingtona i New Delhija.
"Naglo pogoršanje odnosa Indije i Kine nakon incidenta u dolini Galwan 2020. godine nesumnjivo je ohrabrilo New Delhi da bude više entuzijastičan u pogledu svog strateškog partnerstva s Washingtonom", rekao je Daniel Markey iz američkog Instituta za mir.
Drugi analitičar sa istim think tankom rekao je da uzdizanje grupe Quad - SAD, Indije, Australije i Japana - može odigrati ulogu ovdje.
"Indija igra značajnu ulogu zajedno s Japanom, Australijom i SAD-om. Što se tiče razmišljanja o izgradnji partnera i saveznika širom Indo-Pacifika, to je nešto na što se prva Trumpova administracija zaista fokusirala", rekla je Tamanna Salikuddin, direktorica programa za Južnu Aziju na američkom Institutu za mir.
Posmatrači Indije kažu da, iako su ulozi za oboje visoki, New Delhi ima više za izgubiti.
"Dok predsjednik Trump na neki način pokreće trgovinski rat protiv svijeta, Indija ima veće uloge nego mnoge zemlje u tome, i moraju se pobrinuti da odnosi ostanu stabilni", rekao je Rick Rossow iz Centra za strateške i međunarodne studije.
"Dakle, oni žele da budu ovde", rekao je o Indiji. "Oni žele biti ispred. Žele razgovarati o stvarima koje mogu kupiti od Sjedinjenih Država. Žele razgovarati o politikama koje mogu riješiti i pokušati osigurati da stvari ostanu na ravnoj kobilici, jer je ovaj odnos važan za nas. Od vitalnog je značaja za Indiju."
Modi, strastveni politički akter koji vodio najveću svjetsku demokratiju više od decenije, jasno je svjestan toga, odvojio je vremena ne samo da se nedavno sastao s američkim potpredsjednikom u Francuskoj. Ali isto tako, dok je u Washingtonu, s južnoafričkim milijarderom koji preuzima aktivnu ulogu u preoblikovanju američke vlade, Elonom Muskom.
Trump pokreće diplomatski napad da okonča rat u Ukrajini

Američki predsjednik Donald Trump pokrenuo je u srijedu diplomatsku akciju s ciljem okončanja gotovo trogodišnjeg rata u Ukrajini i postavio ono što se čini da je njegov uvjet za nastavak podrške SAD-a.
"Podržavam Ukrajinu, ali želim sigurnost za naš novac", rekao je on u Ovalnom kabinetu, na pitanje novinara o njegovom stavu o sukobu izazvanom ruskom invazijom 2022. godine.
Trump je rekao da je bivšem predsjedniku Joeu Bidenu rekao o njegovoj podršci Kijevu: "'Trebalo bi da tražite zajam ili osiguranje, poput njihove nafte i plina ili nešto slično, za novac'."
Američki zakonodavci odobrili su skoro 183 milijarde dolara vojne i nevojne podrške Ukrajini od 2022. godine, prema izvještaju o nadzoru dostavljenom Kongresu u srijedu, u kojem se također navodi da je na raspolaganju nešto manje od 40 milijardi dolara.
Ovo je uslijedilo nakon burnog dana razvoja događaja između Washingtona i Moskve.
Predsjednik pozdravlja učitelja kod kuće
Događaji su počeli u utorak navečer, kada je predsjednik primio američkog učitelja Marca Fogela u Bijelu kuću nakon što je pušten iz ruskog pritvora.
Prije podneva u srijedu, Trump je objavio da su se on i ruski predsjednik Vladimir Putin telefonom dogovorili da "odmah" započnu pregovore s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kako bi se okončao sukob.
Oko podneva, Trump je poslao potpredsjednika JD Vancea i državnog sekretara Marca Rubija na sastanak u petak u Minhen sa Zelenskim.
A onda, govoreći novinarima u Ovalnoj kancelariji dok je nebo postajalo sivo nad snježnim Washingtonom, on je najavljivao budući samit s Putinom u Saudijskoj Arabiji "u ne tako dalekoj budućnosti".
Razgovor sa Zelenskim prošao 'veoma dobro'
Ranije tog dana, Trump je u izjavi na društvenim mrežama koju je naglas pročitala sekretarica za štampu Karoline Leavitt rekao da je razgovor sa Zelenskim prošao "veoma dobro".
Isto tako, o sastanku u Minhenu, rekao je: "Nadam se da će rezultati tog sastanka biti pozitivni."
Zelenskyy je potvrdio da su njih dvojica razgovarali u srijedu. U videu koji je objavilo ukrajinsko predsjedništvo, on je opisao njihov razgovor kao dug.
„Razgovarali smo o mnogim nijansama, diplomatskim, vojnim, ekonomskim, a predsjednik Trump me je obavijestio o tome šta mu je Putin rekao“, rekao je. „Vjerujemo da je moć Amerike dovoljna da zajedno sa nama, zajedno sa svim partnerima, izvrši pritisak na Rusiju i Putina prema miru.
Ranije u srijedu, ministar odbrane Pete Hegseth, u Njemačkoj na sastanku Ukrajinske kontakt grupe za odbranu, odbacio je ključni zahtjev Ukrajine: konačno članstvo u NATO-u.
"Sjedinjene Države ne vjeruju da je članstvo Ukrajine u NATO-u realan ishod dogovornog rješenja", rekao je Hegseth.
Na pitanje o Hegsethovoj izjavi, Trump je rekao da članstvo Ukrajine u NATO-u "nije praktično".
'Odlično prijateljstvo'
Glavni Trumpov izaslanik u srijedu je zaslužan za Trumpovo "veliko prijateljstvo" s Putinom i sa saudijskim prijestolonasljednikom princom Mohamedom bin Salmanom kao ključ za oslobađanje Fogela iz ruskog pritvora u utorak uveče. Fogel je bio u pritvoru od avgusta 2021. jer je u zemlju unosio medicinski propisanu marihuanu.
"Mislim da je oslobađanje Marca Fogela bilo kritično, a Rusi su bili od velike pomoći u tom nastojanju i vrlo susretljivi", rekao je Stiv Vitkof, Trampov specijalni izaslanik za Bliski istok, obraćajući se novinarima u Bijeloj kući. "I mislim da je to možda znak o tome kakav će radni odnos između predsjednika Trumpa i predsjednika Putina biti u budućnosti i šta to može predstavljati za svijet u cjelini za sukobe i tako dalje."
"Osjećam se kao najsrećniji čovjek na Zemlji trenutno", rekao je Fogel dok je stajao pored Trumpa u Bijeloj kući u utorak kasno.
Trump je rekao da cijeni ono što je Rusija učinila puštajući Fogela da ode kući, ali je odbio precizirati detalje bilo kakvog sporazuma s Rusijom osim što ga je nazvao "veoma poštenim, vrlo razumnim".
Bijela kuća je u srijedu saopćila da će SAD, zauzvrat, osloboditi ruskog kralja kriptovaluta Aleksandra Vinnika.
U srijedu je ruski portparol Dmitrij Peskov direktno povezao Fogelovu razmjenu sa širom slikom.
„U Washingtonu se Fogelov povratak smatra važnim korakom u ukrajinskoj krizi“, rekao je on.
I rekao je da takvi pregovori između Washingtona i Moskve grade međusobno povjerenje, za koje je rekao da je "sada na najnižoj tački".
Bijela kuća je također objavila oslobađanje trojice zatvorenika koje drži saveznik Kremlja Bjelorusija. Među njima, Andrey Kuznechyk, veteran novinar bjeloruskog servisa Radija Slobodna Evropa/Radio Liberty koji finansira SAD.
"Ovo je radostan dan za Andreya, njegovu suprugu i njihovo dvoje male djece. Nakon više od tri godine, ova porodica je ponovo na okupu zahvaljujući predsjedniku Trumpu", rekao je predsjednik RSE/RL Stephen Capus u izjavi.
Capus je dodao: "I dalje se nadamo da će naš novinar Ihar Losik također biti pušten i očekujemo od Trumpove administracije njeno kontinuirano vodstvo i smjernice."
Trump tvrdi da 'odmah' počinju pregovori o okončanju rata u Ukrajini

Predsjednik Donald Trump objavio je u srijedu da su se on i ruski lider u telefonskom razgovoru dogovorili da "odmah" počnu pregovore sa ukrajinskim liderom kako bi se okončao skoro trogodišnji sukob.
"Počećemo tako što ćemo nazvati ukrajinskog predsjednika Zelenskog da ga obavijestimo o razgovoru, što ću upravo sada raditi", rekao je Trump na svojoj platformi za društvene mreže Truth Social. “Zamolio sam državnog sekretara Marca Rubia, direktora CIA-e Johna Ratcliffea, savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Waltz-a i ambasadora i specijalnog izaslanika Stevea Witkoffa da predvode pregovore koji će, snažno osjećam, biti uspješni.”
Trump nije precizirao koji bi uslovi mogli biti da se okonča sukob Rusije i Ukrajine. No, ministar odbrane Pete Hegseth, u Njemačkoj u srijedu na sastanku Ukrajinske kontakt grupe za odbranu, odbacio je ključni zahtjev Ukrajine: konačno članstvo u NATO-u.
"Sjedinjene Države ne vjeruju da je članstvo Ukrajine u NATO-u realan ishod dogovorenog rješenja", rekao je Hegseth.
Trumpov glavni pregovarač za taoce u srijedu je pripisao Trumpovo "veliko prijateljstvo" s ruskim liderom i princom Saudijske Arabije kao ključno za oslobađanje američkog učitelja Marca Fogela iz ruskog pritvora kasno u utorak.
"Mislim da je oslobađanje Marca Fogela bilo kritično i da su Rusi bili od velike pomoći u tom nastojanju i vrlo susretljivi", rekao je Witkoff, obraćajući se novinarima u Bijeloj kući. “I mislim da je to možda znak o tome kakav će radni odnos između predsjednika Trumpa i predsjednika Putina biti u budućnosti i šta to može predstavljati za svijet u cjelini za sukobe i tako dalje. Mislim da su imali veliko prijateljstvo. I mislim da će se to sada nastaviti i da je to zaista dobra stvar za svijet.”
Trump je poželio dobrodošlicu Fogelu u Bijelu kuću u utorak kasno. On je bio u pritvoru od avgusta 2021. jer je u zemlju unosio medicinski propisanu marihuanu.
"Osjećam se kao najsrećniji čovjek na Zemlji trenutno", rekao je Fogel dok je stajao pored Trumpa u Bijeloj kući u utorak kasno.
Trump je rekao da cijeni ono što je Rusija učinila puštajući Fogela kući, ali je odbio da precizira detalje bilo kakvog sporazuma s Rusijom osim što ga je nazvao "veoma poštenim" i vrlo razumnim.
Trump je također rekao da će u srijedu biti objavljeno još jedno oslobađanje talaca.
Waltz, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekao je ranije u utorak da su Sjedinjene Države i Rusija "pregovarale o razmjeni" za oslobađanje Fogela, ali nije iznio detalje o tome šta je američka strana sporazuma podrazumijevala. U takvim ugovorima posljednjih godina, SAD su često oslobađale ruske zatvorenike koje je Moskva željela u zamjenu.
Umjesto toga, Waltz je dao dogovor o Fogelovom oslobađanju u širem geopolitičkom smislu, rekavši da je to „pokaz dobre volje Rusa i znak da se krećemo u pravom smjeru za okončanje brutalnog i strašnog rata u Ukrajini“, invazije koju je Rusija pokrenula protiv svog susjeda u februaru 2022., sa stotinama hiljada ubijenih ili ranjenih na obje strane.
Trump je obećao da će posredovati da će prekinuti ruski rat protiv Ukrajine prije nego što je preuzeo dužnost 20. januara, ali su njegovi pomoćnici nedavno rekli da se nada da će to učiniti u prvih 100 dana svoje nove administracije, otprilike do kraja aprila.
"Od polaganja zakletve predsjednika Trumpa, on je uspješno osigurao oslobađanje Amerikanaca zatočenih širom svijeta, a predsjednik Trump će nastaviti sve dok svi Amerikanci koji su u pritvoru ne budu vraćeni u Sjedinjene Države", rekao je Waltz. Nedavno puštanje na slobodu šest Amerikanaca zatočenih u Venecueli i Fogelovo oslobađanje jedini su javno poznati primjeri.
Fogel je putovao s malom količinom medicinski propisane marihuane za liječenje bolova u leđima. Nakon što ga je ruski sud osudio, počeo je služiti svoju 14-godišnju kaznu u junu 2022. godine, a odlazeća administracija bivšeg predsjednika Joea Bidena krajem prošle godine ga je klasifikovala kao nezakonito pritvorenog.