Izdvojeno
Grupa iz Lončara se pohvalila novom ruskom podrškom
Grupa muškaraca organizovanih u neformalnu humanitarnu organizaciju “Sveti Georgije” u Lončarima kod Brčkog pohvalila se novom podrškom ruske ambasade nakon istraživanja Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) o kriminalnoj prošlosti vođe i aktivnostima koje nadzire policija.
BIRN BiH je početkom aprila pisao o grupi sačinjenoj uglavnom od muškaraca koja od druge polovine 2019. godine sebe predstavlja kao humanitarnu organizaciju. Istraživanje je otkrilo da je vođa grupe više puta osuđivan i da se protiv njega vodi istraga zbog nanošenja povreda, kao i da rad grupe nadzire policija. Iz policije u Bijeljini su potvrdili da grupu sačinjava i nekoliko “sigurnosno interesantnih” članova.
U posljednjoj od nekoliko reakcija na istraživanje, grupa je na svom Facebook profilu objavila kako “nakon svake kiše dođe sunce” opisujući kako su se nad organizacijom nadvili veliki oblaci “u vidu ‘poganih’ novinara”. Dalje se opisuje kako je organizacija izašla iz “bure” još jača “nakon kiše pogrdnih riječi”.
“Nad našim brodom bio je raširen veliki kišobran od strane svih vas dragi prijatelji i još jednom neizmjerno vam hvala na tome, ali posebnu zahvalnost dugujemo našoj majci Rusiji i njenoj Ambasadi u Bosni i Hercegovini, na čelu sa Ambasadorom njegovom ekselencijom Igorom Kalabuhovim”, napisali su na svom Facebook profilu iz grupe “Sveti Georgije” Lončari.
“Još jedan skromni poklon prema našoj organizaciji, kao znak odanog rada i truda da se društvo namazano raznim pekmezima učini boljim. Bićemo još jači, brži, stabilniji i istrajniji u svojim namjerama i djelima”, dodaje se u objavi koja završava sa “hvala Rusijo”, piše BIRN BiH.
Iz Ambasade Ruske Federacije u BiH nisu odgovorili na upit upućen e-mailom niti je novinar BIRN-a BiH mogao na telefonski poziv dobiti komentar o objavi grupe o donaciji terenskog vozila nakon objave istraživanja.
U tekstu o humanitarnoj organizaciji “Sveti Georgije” Lončari, BIRN BiH je pisao kako je grupa organizovala najmanje 70 humanitarnih akcija, ali kako u zvaničnim registrima ne postoji potvrda o registraciji humanitarne organizacije. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) potvrdilo je da prati rad grupe, a Tužilaštvo Brčko distrikta je ranije potvrdilo da se protiv vođe grupe Srđana Letića vodi istraga zbog nanošenja tjelesnih povreda.
Nakon objave istraživanja, grupa koja na majicama i automobilima nosi natpis “Rusija”, na svom Facebooku je sredinom aprila napisala kako je od Ambasade Ruske Federacije u Sarajevu na poklon dobila terensko vozilo. Prema navodima grupe, riječ je o drugoj donaciji ruske ambasade, nakon donacije kombija 2019. godine.
U druge dvije objave u kojima su reagovali na tekst BIRN-a BiH, grupa je navela kako priča o njima želi da skrene pažnju sa “imigrantske krize, islamizacije Balkana i krize izazvane virusom”.
Podrška uprkos navodima policije RS-a
Za Kseniyu Kirillovu, stručnjakinju za rusku vanjsku politiku i analitičarku iz Jamestown fondacije, nije iznenađujuće što ruska ambasada podržava proruske organizacije na teritoriji Bosne i Hercegovine.
“Ruski diplomati uvijek pokušavaju izgraditi bliske odnose sa svim akterima koji simpatišu Moskvu, uključujući i one najradikalnije. Naprimjer, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov sreo se 2016. godine u Srbiji s predstavnicima proruske ultradesničarske organizacije “Zavetnici”, čije vođe imaju dugotrajne odnose s Rusijom”, kaže Kirillova.
Dok nabraja nekoliko drugih sličnih primjera u Crnoj Gori i Srbiji, ona kaže kako “to, naravno, ne znači da su sve organizacije koje podržava Ruska Federacija ekstremističke”.
“Ali njihov odabir prijatelja je, blago rečeno, alarmantan. Pored toga, stručnjaci su iskazali zabrinutost u vezi s ciljevima proruskih humanitarnih organizacija na Balkanu”, kaže Kirillova.
U radu Marlene Laruelle pod nazivom “Ruske militantne skupine i njihovo korištenje u domovini i inozemstvu”, objavljenom 2019. godine, navodi se kako Rusija, u kontekstu utjecaja na druge daleke zemlje, sebi ne može priuštiti ništa drugo osim alata kao što je hibridni rat, a koji vodi preko miljea militantnih organizacija.
Kako se navodi, fenomen militantnih skupina imao je koristi od nekoliko preklapajućih političkih i kulturnih trendova, a među njima su novo buđenje vojske kao glavnog subjekta za pokazivanje patriotizma, regrutovanje mladih, rast utjecaja crkve u paravojnom sektoru i moda pokazivanja muškosti. Laruelle spominje i rast utjecaja ortodoksnih fundamentalista koji promovišu moralni konzervatizam.
“Projekcija ruske moći u inostranstvu dramatično je porasla u drugoj deceniji 21. vijeka kroz kombinaciju podrške saveznicima u evropskim državama, razvoja medija kako bi se osigurao ruski narativ te dopuštanja kriminalnim šemama i militantnim organizacijama da djeluju kao proksiji [posrednici] ruske moći”, navodi Laruelle.
Ona kaže kako je uloga svijeta militantnih skupina višeslojna, te kako, između ostalog, on može biti korišten kao politička opozicija te kao sila protiv građanske vlasti u slučaju razilaženja u interesima.
Edina Bećirević, profesorica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, smatra da “otvoreno finansiranje grupa koje se lažno predstavljaju kao humanitarne, a tačnije bi ih bilo opisati kao paramilitarne organizacije, za cilj može imati samo kreiranje nesigurnosti”.
Ona Rusiju smatra destabilizirajućim faktorom u regionu.
“To je autoritarna kleptokratija koja je neprijateljski nastrojena prema principima liberalne demokracije i u skladu s tim u vanjskoj politici bira prijatelje i neprijatelje. Sve što Rusija radi u Bosni i Hercegovini upereno je protiv državnih interesa”, kaže Bećirević za BIRN BIH.
Grupa “Sveti Georgije” Lončari ranije je odbila razgovor za BIRN BiH.
See all News Updates of the Day
Republikanci traže od Blinkena da dostavi dokumente o američkom povlačenju iz Afganistana
Predsjedavajući Odbora za spoljne poslove, većinski republikanskog Zastupničkog doma, Michael McCaul zahtijeva od američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena da dostavi dokumente o brzom povlačenju Sjedinjenih Država iz Afganistana 2021.
Američki umjetnik otputovao u Ukrajinu kako bi kuhao za raseljenje
Tokom svoje dugogodišnje karijere, Scott Cohen iz Marylanda je bio dramski pisac i umjetnik. Međutim, njegov najnoviji projekat je umjetnost kuhanja.
DeSantis o ratu u Ukrajini, Putina nazvao "ratnim zločincem"
Guverner Floride Ron DeSantis ove nedjelje je nazvao ruskog predsjednika Vladimira Putina "ratnim zločincem" i osudio njegovu invaziju na Ukrajinu, nakon što je ranije bio kritikovan zbog primjedbi u kojima se založio za smanjenje američke podrške ukrajinskim snagama.
DeSantis, za koga se očekuje da će kasnije ove godine objaviti kandidaturu za republikansku predsjedničku nominaciju za izbore 2024, ranije je opisao rat u Ukrajini kao "teritorijalni spor" koji ne predstavlja "vitalni nacionalni interes" Sjedinjenih Država.
Ove riječi su mnogi odmah osudili, uključujući i brojne republikance sa dugogodišnjim stažom u Kongresu, iako podrška kontinuiranoj pomoći SAD Ukrajini jenjava u značajnom dijelu republikanskog biračkog tijela.
Tvrdi da je pogrešno okarakterisan
U intervjuu sa britanskim novinarom Piersom Morganom koji je emitovan u četvrtak uveče na televiziji Fox, DeSantis je rekao da su njegovi komentari - posebno oni koji su opisivali rat kao teritorijalni spor - bili "pogrešno okarakterisani".
Morgan, koji je u srijedu najavio inervju u kolumni u New York Postu, opširno je citirao objašnjenje guvernera Floride za taj komentar.
"Kada sam ga konkretno pitao da li se kaje što je upotrijebio frazu 'teritorijalni spor', DeSantis je odgovorio: 'Pa, mislim da je to pogrešno okarakterisano. Očigledno, Rusija je izvršila invaziju [prošle godine] — to je bilo pogrešno. Napali su Krim i zauzeli ga 2014. — to je bilo pogrešno'".
"'Ono na šta sam mislio je gde se sada vode borbe, a to je taj istočni pogranični region Donbas, pa Krim, vi imate situaciju u kojoj je to držala Rusija. Ne mislim opravdano, ali jeste. Tamo ima mnogo etničkih Rusa.'"
Prema Morganu, DeSantis je nastavio objašnjenjem zašto misli da Rusija nije prijetnja onako kako ju je Bidenova administracija prikazala: "Mislim da je šira poenta - OK, Rusija ne pokazuje sposobnost da zauzme Ukrajinu, da sruši vladu ili svakako da ugrozi NATO. To je dobra stvar".
Bidenova administracija je opisala podršku Ukrajini kao sprečavanje dubljeg uključivanja SAD u širi sukob.
DeSantis je rekao Morganu da to vidi drugačije: "Jednostavno mislim da to nije dovoljan interes za nas da eskaliramo veće učešće. Ne bih želio da vidim američke trupe umiješane tamo. Ali ideja da je Rusija nekako opravdano [u invaziji] — to je besmislica."
"Benzinska pumpa" sa nuklearnim oružjem
Takođe u intervjuu, DeSantis je ismijao veliku zavisnost Rusije od izvoza fosilnih goriva i rekao da zemlja nema kapacitet da reaguje na ono što se čini da je Putinov plan - da rekonstruiše sferu uticaja bivšeg Sovjetskog Saveza.
"Mislim da on ima velike ambicije", rekao je DeSantis o Putinu. "Mislim da je neprijateljski nastrojen prema Sjedinjenim Državama, ali mislim da ono što smo vidjeli jeste da on nema konvencionalnu sposobnost da ostvari svoje ambicije. I tako, on je u suštini benzinska pumpa sa gomilom nuklearnog oružja, a jedna od stvari koje bismo mogli da radimo bolje je da koristimo sopstvene energetske resurse u SAD".
DeSantisovi komentari su podsjećali na one pokojnog Johna McCaina, koji je bio republikanski senator i predsjednički kandidat. Poznat po svom ratobornom odnosu prema Rusiji, on je svojevremeno ismijavao naciju kao "benzinsku pumpu koja se maskira u državu".
Odgovor Zelenskog
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, u intervjuu urednicima časopisa Atlantic, prošle nedjelje je odgovorio DeSantisu argumentom da ulaganje Amerike u odbranu njegove zemlje sprečava širi sukob koji bi mogao da uvuče SAD i njihove NATO saveznike.
"Ako ne budemo imali dovoljno oružja, to znači da ćemo biti slabi. Ako budemo slabi, oni će nas okupirati", rekao je Zelenski. "Ako nas okupiraju, biće na granicama Moldavije i okupiraće Moldaviju. Kada okupiraju Moldaviju, [ići će kroz] Bjelorusiju i okupiraće Letoniju, Litvaniju i Estoniju."
"To su tri baltičke zemlje koje su članice NATO-a", dodao je on. "Oni će ih okupirati. Naravno [stanovnici baltičkih država] su hrabri ljudi i oni će se boriti. Ali oni su mali. I nemaju nuklearno oružje. Dakle, Rusi će ih napasti, jer to je politika Rusije, da vrati sve zemlje koje su ranije bile deo Sovjetskog Saveza."
Mnogi stručnjaci za spoljnu politiku izrazili su sumnju u vjerovatnoću da će Rusija odlučiti da izvrši invaziju na bilo koju od zemalja koje su pod zaštitom NATO sporazuma o međusobnoj odbrani.
Poteškoće politike
DeSantisov potez da razjasni stav o Ukrajini naglašava poteškoće sa kojima će se po tom pitanju vjerovatno suočiti bilo koji republikanski predsjednički kandidat, zbog produbljivanja podela unutar stranke.
Za republikance, rekao je William A. Galston, viši saradnik u Programu za studije upravljanja Brookings instituta, "pronalaženje održivog puta po pitanju Ukrajine je veoma teško, jer je stranka podijeljena između tradicionalističkog i populističkog krila po tom pitanju".
"Tradicionalistički stav je da se od Sjedinjenih Država, iz razloga koji se tiču i njihovih interesa i vrednosti, zahtijeva da se suprotstave agresiji, kao što je ona koju je Rusija pokrenula na Ukrajinu i da podrže indirektno, a u nekim slučajevima i direktno, vojni napor da se tome suprotstavi", rekao je Galston za Glas Amerike.
"Populističko krilo partije zauzima stav da se ova borba nas ne tiče i - uopšteno govoreći - da se interesima Sjedinjenih Država najbolje služi tako što se u najvećoj mogućoj mjeri kloni stranih komplikacija, posebno vojnih", rekao je.
U ovom trenutku, podela je najvidljivija kada se uporede pozicije dva vodeća predsjednička kandidata stranke sa pozicijama njenih veterana spoljne politike u Kongresu.
I bivši predsjednik Donald Trump i DeSantis izrazili su sumnju da je u interesu SAD da nastave da podržavaju Ukrajinu. U nedavnoj anketi univerziteta Monmouth, njih dvojica su dobila 80 odsto podrške — 44 odsto za Trumpa i 36 odsto za DeSantisa — kada su potencijalni glasači Republikanske stranke upitani koga podržavaju za predsjedničku nominaciju.
U Kongresu su, međutim, istaknuti republikanci iskazali nepokolebljivu podršku Ukrajini.
"Mislim da je većinsko mišljenje republikanaca u Senatu da Sjedinjene Države imaju vitalni interes nacionalne bezbjednosti u zaustavljanju ruske agresije", rekao je novinarima prošle nedjelje John Thune, drugorangirani republikanac u Senatu.
Brige zbog propasti nekoliko banaka šire se širom svijeta
Zabrinutost oko nedavne propasti nekih banaka se širi svijetom, od New Yorka, preko Evrope, do Pekinga. Centralne banke rade na smirivanju ulagača i financijskih tržišta. Iz Kalifornije, gdje je sve počelo propašću Silicon Valley Bank, javlja se Mike O'Sullivan.
Čelnik TikToka na pretresu u Kongresu: Sigurnost je prioritet kompanije
"Kompanija ByteDance nije kineski, niti agent bilo koje druge države", poručio je tokom pretresa pred Odborom za energetiku i trgovinu američkog Kongresa izvršni direktor kompanije TikTok Shou Zi Chew.
Ta društvena platforma, koja je u vlasništvu kineske tehnološke kompanije ByteDance, suočava se sa sumnjama u vezi sa bezbjednošću ličnih podataka korisnika, ali i kritikama zbog nedoličnih sadržaja dostupnih mlađim korisnicima te popularne platforme koja u Americi ima 150.000.000 korisnika.
Pretres je održan u okolnostima moguće zabrane upotrebe TikToka u Sjedinjenim Državama ukoliko njen udio u američkoj verziji aplikacije ne bude prodat nekoj američkoj kompaniji.
Chew je članove Kongresa nastojao da uvjeri da je pristup TikToka, čiji je direktor, da radi transparentno i u saradnji sa vlastima i američkom kompanijom Oracle u pronalaženju rješenja za zabrinutosti koje se vezuju za tu društvenu platformu.
Rekao je i da očekuje da partnerstvo sa Odborom, pred kojim je svjedočio, doprinese razvoju jasnih i dosljednih pravila za informatičku industriju.
Ukazao je i da bi eventualna zabrana te aplikacije u Sjedinjenim Državama naštetila američkim kompanijama i sveukupnoj ekonomiji zemlje. Rekao je da ne smatra da zabrana aplikacije koja bi, kako se izrazio, ušutkala glasove 150 miliona američkih građana i smanjila konkurenciju na tržištu – riješila problem.
Chew je iznio tvrdnje da su bezbjednost i dobrobit prioritet kompanije TikTok što, kao roditelj dvoje djece, vrlo dobro shvata. Prema njegovim riječim,a prioritet TikToka je da raspolaže i primijeni ozbiljne mjere zaštite koje se odnose na mlade i najmlađe korisnike.
Članovi Kongresa su tokom pretresa iznosili tvrdnje da TikTok korisnicima, pogotovo mlađim, nudi štetne sadržaje i izlaže ih, kako je naznačila, emotivnoj uznemirenosti.
Cathy McMorris Rodgers, republikanka iz Washingtona, poručila je da je neposredno po pristupanju aplikaciji, uvidjela da Tik tok algoritam promoviše samopovređivanje, inspiriše poremećaje u ishrani i podstiče, kako ih je označila, opasne izazove koji mogu ugroziti živote djece.
Frank Palloni, demokrata iz New Jerseyja, istakao je da sadržaj na TikToku pogoršava emocionalni stres kod djece.
O TikToku su se u jeku aktuelnih događaja, oglašavale kineske vlasti tvrdnjama da nema nikakvih validnih dokaza da bi ta platforma na bilo koji način ugrožavala američku nacionalnu bezbjednost.
Međutim, direktor FBI-ja Christopher Wray ranije tokom mjeseca iznio je tvrdnje da Peking ima mogućnost da kontroliše software na milionima uređaja zbog veza sa kompanijom ByteDance.
Više od deset svjetskih država do sada je uvelo potpune, djelimične ili zabranu korištenja aplikacije na uređajima koji pripadaju vladama ili javnom sektoru – zbog sumnji da bi lični podaci zaposlenih mogli pasti u ruke kineskih vlasti.
