Linkovi

Top priča SAD / Svijet

Američka vlada tužila Google zbog kršenja zakona protiv monopola

Google

Američki Sekretarijat za pravosuđe tužio je u utorak Google zbog kršenja zakona protiv monopola, tvrdeći da je tehnološki gigant zloupotrebio dominaciju u pretraživanju interneta i reklamiranju da bi ugušio konkurenciju i tako nanio štetu potrošačima, prenosi agencija AP.

Tužba, kako ocjenjuje AP, predstavlja najznačajniji potez vlade na zaštiti konkurencije još od tužbe protiv Microsofta, prije više od 20 godina. Takođe bi mogla da otvori put za druge velike vladine poteze protiv monopola, imajući u vidu aktuelne istrage koje Sekretarijat za pravosuđe i Federalna trgovinska komisija (FTC) vode protiv velikih tehnoloških kompanija među kojima su Apple, Amazon i Facebook.

„Google je prolaz za internet i gigant pretrage i reklamiranja. Međutim, kao što se se objašnjava u podnijetoj tužbi, održao je monopol kroz politiku isključivanja drugih koja je štetna po konkurenciju”, rekao je novinarima zamjenik sekretara za pravosuđe Jeff Rosen​.

Članovi Kongresa i aktivisti za zaštitu prava potrošača već duže vrijeme optužuju Google, čija partnerska kompanija Alphabet Inc. ima tržišnu vrijednost od nešto više od hiljadu milijardi dolara, za zloupotrebu dominacije u pretrazi interneta i reklamiranju za gušenje konkurencije i povećanje profita.

Kritičari tvrde da novčane kazne u iznosu od više milijardi dolara i obavezne izmjene politike koje su Googleu prethodnih godina nametnuli evropski regulatori nisu bili dovoljno oštri i da su potrebne strukturne promjene da bi kompanija promijenila svoje ponašanje.

Google je na tužbu odgovorio na Twitteru: „Tužba Sekretarijata za pravosuđe ima velike nedostatke. Ljudi koriste Google zato što je to njihov izbor - ne zato što su primorani ili ne mogu da pronađu alternative”.

U tužbi podnijetoj u federalnom sudu u Washingtonu navodi se da Google plaća milijarde dolara, zarađene od reklama, proizvođačima telefona da osiguraju da Google bude glavni pretraživač. Vladi se u podnošenju tužbe pridružilo 11 saveznih država.

Trumpova administracija dugo je usredsređena na Google Jedan od glavnih ekonomskih savjetnika predsjednika Donalda Trumpa rekao je prije dvije godine da Bijela kuća razmatra da li bi pretrage na Googleu trebalo da budu podložne vladinim regulativama, podsjeća AP.

Trump je često kritikovao Google i ponavljao neosnovane optužbe konzervativaca da je popularni pretraživač pristrasan i da guši konzervativne stavove, miješa se u američke izbore i radije sarađuje sa kineskom vojskom nego sa Pentagonom.

Google kontroliše oko 90 odsto globalnih pretraga na internetu. Kompanija se spremala za vladine mjere i očekuje se da će se oštro protiviti bilo kojim pokušajima da se njene usluge podijele u odvojene biznise.

Kompanija odbacuje optužbe o nepoštenoj konkurenciji. Tvrdi da su njeni biznisi, iako veliki, korisni za mušterije, da ima veliku konkurenciju i da je pokrenula inovacije koje pomažu ljudima u svakodnevnom životu.

Većina Googleovih usluga je besplatna i nudi se u zamjenu za lične informacije koje pomažu kompaniji da prodaje reklame.

U nedavnom izvještaju podkomiteta Odbora za pravosuđe Predstavničkog doma, koji je objavljen poslije jednogodišnje istrage tržišne dominacije velikih tehnoloških kompanija, zaključuje se da Google ima monopol kada je riječ o pretraživačima. Navodi se da je kompanija učvrstila svoju poziciju na nekoliko tržišta kupovinom uspješnih tehnologija koje su razvili drugi biznisi i da je kupilla oko 260 firmi za 20 godina.

Google je, između ostalog, vlasnik Chromea - vodećeg web pregledača, Androida - najvećeg svjetskog operativnog sistema za pametne telefone i YouTubea - glavnog websitea za postavljanje video fajlova.

See all News Updates of the Day

Scheffer: Dodik je prepreka pomirenju u BiH, a ne Haški sud

Scheffer: Dodik je prepreka pomirenju u BiH, a ne Haški sud
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:05 0:00

Ruske i kineske dezinformacije prate zapadne COVID19 vakcine

Ruske i kineske dezinformacije prate zapadne COVID19 vakcine
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:57 0:00

Lideri G7 najavljuju donaciju od milijardu vakcina siromašnim zemljama

Milijarda vakcina za siromašne zemlje
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:39 0:00

Britanski premijer Boris Džonson (Johnson) očekuje da se lideri zemalja članica Grupe 7, na tekućem samitu čiji je Džonson domaćin, usaglase da siromašnim zemljama doniraju milijardu vakcina protiv COVID 19.

Samo nekoliko sati pošto je američki predsjednik Džo Bajden najavio da će SAD siromašnim zemljama donirati 500 miliona Pfizerovih vakcina, Džonson je obećao da će Velika Britanija slijediti sa najmanje sto miliona. Od 100 miliona britanskih vakcina, 80 miliona će ići u Covax, a ostatak će se podijeliti zemljama kojima su potrebne.

Džonson je već pozvao lidere G7 da se obavežu na to da će obezbijediti da se vakcinacija u svijetu završi do kraja 2022. i očekuje da obezbijede donaciju miljardu vakcina, tokom samita koji počinje u petak u Engleskoj.

Neke organizacije su, međutim, taj plan već odbacile kao nedovoljan, jer Oxfam procjenjuje da će oko 4 milijarde ljudi zavisiti od vakcina iz Covaxa, programa namijenjenog siromašnim i manje razvijenim zemljama.

"Zbog uspjeha vakcinacije u Britaniji, u poziciji smo da viškove damo onima kojima su potrebni", kazao je Džonson.

U Britaniji je bar jednu dozu vakcine primilo 77 odsto odraslih, a u SAD 64 odsto, i obje zemlje tvrde da će pandemija prestati kada se svi vakcinišu.

Ipak, pošto na svijetu ima 8 milijardi stanovnika, a većini su potrebne dvije doze, a moguće i tri, aktivisti kažu da donacija milijardu vakcina nije dovoljna i da mora mnogo više. U organizaciji Oxfam procjenjuju da je svijetu potrebno još 11 milijardi doza da pobijedi pandemiju.

Džonson je podržao Bajdenov apel farmaceutskim kompanijama da proizvode vakcine po modelu i trošku Astra Zenece.

Ako se siromašne zemlje ostave bez vakcina, to povećava rizik da se virus dalje širi i da mutira. Međutim, osim vakcina, biće potrebna i logistička podrška kako bi se organizovala vakcinacija.

SAD: Administracija neće tražiti od državnih službenika da se vakcinišu prije povratka u kancelarije

Kendrija Braun, medicinska sestra iz Washingtona, daje vakcinu protiv COVID 19 ženi u blizini Kenedi centra, 6. maja 2021. (Foto: AP)

Američki federalni radnici neće morati da prime vakcinu protiv COVID 19 prije nego što se vrate u kancelarije, navodi se u smjernicama koje je u četvrtak objavila Bidenova administracija.

Uputstvo za federalne agencije je da bi trebalo da svoje planove o ponovnom otvaranju zasnivaju na procentu zaposlenih koji su vakcinisani, ali da je na dobroj volji zaposlenih da otkriju svoj status u vezi sa vakcinama.

Od agencija se traži da uvedu veću fleksibilnost za neke radnike, prije svega više mogućnosti za rad od kuće i izvan uobičajenih radnih sati.

Oko 60 odsto od ukupno 4 miliona ljudi koliko je zaposleno u državnoj službi tokom pandemije radi od kuće, prenio je Reuters.

Agencije treba da podnesu svoje planove za otvaranje do sljedeće nedelje, navodi se u smjernicama, a trebalo bi da budu spremne da ih sprovedu do 19. jula.

Glavni tužitelj Serge Brammertz nakon presude Mladiću: Vrijeme je za istinu, presuda je konačna

Brammertz: Presuda Mladiću - trenuci za koje radimo
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:49 0:00

Reakcije na odluku Međunarodnog rezidualnog mehanizma o doživotnoj kazni za Ratka Mladića su stizale ovih dana sa svih strana. Za glavnog tužioca Serge Brammertza ovo je bio dan koji je opravdao godine rada Haškog Tribunala.

"Osjećaj je, kako možete zamisliti bio nevjerovatan. Majke Srebrenice i mnoge druge žrtve su bile u Hagu, I oni su bili prvi sa kojima sam se sastao, bukvalno dvije minute nakon izricanja presude. I upravo su to trenutci za koje moj tim i ja radimo i trazimo ratne zločince i izvodimo ih pred lice pravde. To naravno ne moze vratiti žrtve njihovim obiteljima, ali im barem daje osjećaj pravde i jedan snažan osjecaj satisfakcije.", rekao je u za Glas Amerike tužilac Brammertz.

Njegova poruka nakon presude Ratku Mladiću kojom je osuđen na doživotni zatvor, je bila jasna i snažna - Vrijeme je za istinu, odluka je konačna i mora se prihvatiti, lideri je moraju prihvatiti.

Međutim predsjedavajući Predsjedništva BiH, Milorad Dodik bezuspješno je pokušao zaustaviti izlaganje stalnog predstavnika Bosne i Hercegovine na sastanku Vijeća sigurnosti. Brammertz smatra da ovakve ispade treba zaustaviti.

"Prvo, rekao sam ono što zaista i mislim i u šta vjerujem. Ovaj Tribunal je osnovalo Vijeće sigurnosti da bi se uspostvila odgovornost za zločine koji su počinjeni u bivšoj Jugoslaviji.

169 osoba je bilo krivično gonjeno, zločinci su bili sa svih zaraćenih strana. Znamo da je broj srpskih zločinaca najveći. Medjutim, mi ističemo, iako nije isti broj zločina počinjen na svim stranama, sve zaraćene strane su počinile zločine.  
Serge Brammertz

General Mladić, kao i Radovan Karadžić, zajedno sa Miloševićem su igrali apsolutno glavne uloge i bili su konzistentno viđeni tokom cijelog konflikta. Mi smo sva ta videa ponovo prikazivali.

Snimak generala Mladića koji djeci dijeli čokolade, koji zatvorenicima kaže da se nista ne brinu, samo par dana prije nego što su pod njegovim naređenjjem njih na hiljade brutalno pogubljeni.

I kad sam rekao da svi moraju prihvatiti istinu, govorio sam o istini koja je jako dobro dokumentovana, sa mnogo mnogo dokaza.

Sudsko tijelo je prvobitno jednoglasno osudilo Mladica, a u žalidbenom pocesu je velika većina sudaca potvrdila tu odluku. Ovo je konačna sudska odluka koja jasno kaže da on nije ratni heroj, nego ratni zločinac jer je odgovoran za masovna ubistva.

Ono što ovim poručujemo je da odgovrni političari svih zemalja članica Ujedinjenih nacija moraju prihvatiti konačnu presudu suda Ujedinjenih nacija", govori glavni haški tužitelj, ali potom dodaje:

"Naravno, ja nisam naivan, ja sam vidio da se u posljednjih nekoliko godina situacija pogoršava, da se ratni zločinci glorifikuju svakodnevno, da se negiranje genocida ne dešava samo u Republici Srpskoj, nego i u Srbiji, i u Crnoj Gori, i vjerovatno i na drugim mjestima.

Vidjeli smo nedavno ministra pravde u Crnoj Gori koji kaže da genocida nije bilo u Srebrenici. Ako imate Dodika kao člana Predsjednistva jedne države koji kaže, šteta sto su se takve stvari dešavale, sigurno su i neki ljudi bili ubijeni, ali to nije genocid?! To je apsolutno neprihvatljivo!

Vrijeme je za sve političare i u Briselu i u Washingtonu i na drugim mjestima, da kažu, - e sada je stvarno dosta, i ako neki politicari to neće da čuje, onda treba donijeti zakon koji će negiranje genocida smatrati krivičnim djelom.

U tom kontekstu se postavlja pitanje kako u datoj situaciji i retorici očekivati da će lokalni sudovi biti nepristrasni I efektivni u procesuiranju nekoliko hiljada ratnih zločina. Koliko slučaj generala Novaka Đukića koji je osuđen u Bosni i Hercegovini i po tom pobjegao u Srbiju urgrožava povjerenje u ovaj process? Gospodin Brammertz odgovara:

"Nije da se ništa ne dešava na nacionalnim sudovima. U posljedjih desetak godina procesuirano je nekoliko stotina predmeta, uglavnom u Bosni Hercegovini, ali i u Zagrebu i Beogradu. Mnogo ima problema i situacija je daleko od zadovoljavajuće. Jedan od problema koji vidimo u Srbiji Ii Hrvatskoj je da one nevoljno procesuriraju slučajeve ratnih zločina jer ugrožavaju sliku nacionalnih heroja. Veliki problem je i činjenica da su na stotine optuženih za masovna ubistva u BiH pobjegli ili u Hrvatsku ili u Srbiju, te da ne postoje sporazumi o izručenju, i ne mogu biti izručeni Bosni I Hercegovini."

Vi ste spomenuli jučerašnju situaciju u Vijeću sigurnosti, i to je pokazatelj da je ovaj cijeli proces krhak, te da smo daleko od regionalnog pomirenja.

"U primjeru Djukića vidimo jedno totalno neprihvatljivu situaciju. On je osuđen u Sarajevu, na dvadeset godina, ako se dobro sjećam, ali je prije izricanja kazne pobjegao u Srbiju, i zbog toga sto ima srpski pasoš, Srbija ga ne izručuje i ne šalje nazad u Sarajevo.

Sarajevo je onda tražilo od Beograda da barem dodje do izdržavanja zatvorske kazne u Srbiji. Moj ured sada već četiri godine o tome obavještava Vijeće sigurnosti. U Srbiji sada postoji procedura koja mu dopušta da objasni svoju situaciju, i svaki put kad je se zakaže sudsko ročište on je bolestan, dan nakon toga, je savršeno zdrav i uživa u životu na slobodi.

Ja sam i sadašnjem i prethodnom ministru pravde u Srbiji rekao da ovo nije znak da se ovaj slučaj uzima za ozbiljno. Ovo ukazuje na fundamentalni problem da zajednice i dalje nisu spremne suočiti se istinom i odgovornošću pojedinaca iz vlastite zajednice."

Mladićeva predsuda je i dalje veliki uspjeh, poručuje Brammertz i javnosti i svom timu, ostavljajući nekoliko minuta odmora i refleksije prije nastavka radna na preostalim predmetima.

Ohrabrujuća činjenica, kaže Brammertz je i to da su generalni sekretar UN-a i čelnik evropske komisije, kao i predsjednik Biden gotovo istovremenom sa izricanjem presude ovu odluku pozdravili .

Ovo vraća nadu da se i dalje stremi ka medjunarodnoj odgovrnosti međunarodnoj pravdi. Sjetimo se kako su Mladić I Kradžić slobodno šetali sa svojom svitom devedestih godina dok je međunarodna zajednica zatvarala oči jer su smatrali da njihovo hapšenje remeti mir, kaže Brammertz i ističe:

"Ako se čeka na pravdu, ne znači da nje neće biti, to samo znači da neko ako moćan danas, možda je čak i nedodirljiv , ali pravda će ga stići. Nadam se da će to biti slučaj i sa počiniocima zločina svih kriza koje se dešavaju i u ovom trenutku."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG