Linkovi

Najvažnije

Američka vlada tužila Google zbog kršenja zakona protiv monopola

Google

Američki Sekretarijat za pravosuđe tužio je u utorak Google zbog kršenja zakona protiv monopola, tvrdeći da je tehnološki gigant zloupotrebio dominaciju u pretraživanju interneta i reklamiranju da bi ugušio konkurenciju i tako nanio štetu potrošačima, prenosi agencija AP.

Tužba, kako ocjenjuje AP, predstavlja najznačajniji potez vlade na zaštiti konkurencije još od tužbe protiv Microsofta, prije više od 20 godina. Takođe bi mogla da otvori put za druge velike vladine poteze protiv monopola, imajući u vidu aktuelne istrage koje Sekretarijat za pravosuđe i Federalna trgovinska komisija (FTC) vode protiv velikih tehnoloških kompanija među kojima su Apple, Amazon i Facebook.

„Google je prolaz za internet i gigant pretrage i reklamiranja. Međutim, kao što se se objašnjava u podnijetoj tužbi, održao je monopol kroz politiku isključivanja drugih koja je štetna po konkurenciju”, rekao je novinarima zamjenik sekretara za pravosuđe Jeff Rosen​.

Članovi Kongresa i aktivisti za zaštitu prava potrošača već duže vrijeme optužuju Google, čija partnerska kompanija Alphabet Inc. ima tržišnu vrijednost od nešto više od hiljadu milijardi dolara, za zloupotrebu dominacije u pretrazi interneta i reklamiranju za gušenje konkurencije i povećanje profita.

Kritičari tvrde da novčane kazne u iznosu od više milijardi dolara i obavezne izmjene politike koje su Googleu prethodnih godina nametnuli evropski regulatori nisu bili dovoljno oštri i da su potrebne strukturne promjene da bi kompanija promijenila svoje ponašanje.

Google je na tužbu odgovorio na Twitteru: „Tužba Sekretarijata za pravosuđe ima velike nedostatke. Ljudi koriste Google zato što je to njihov izbor - ne zato što su primorani ili ne mogu da pronađu alternative”.

U tužbi podnijetoj u federalnom sudu u Washingtonu navodi se da Google plaća milijarde dolara, zarađene od reklama, proizvođačima telefona da osiguraju da Google bude glavni pretraživač. Vladi se u podnošenju tužbe pridružilo 11 saveznih država.

Trumpova administracija dugo je usredsređena na Google Jedan od glavnih ekonomskih savjetnika predsjednika Donalda Trumpa rekao je prije dvije godine da Bijela kuća razmatra da li bi pretrage na Googleu trebalo da budu podložne vladinim regulativama, podsjeća AP.

Trump je često kritikovao Google i ponavljao neosnovane optužbe konzervativaca da je popularni pretraživač pristrasan i da guši konzervativne stavove, miješa se u američke izbore i radije sarađuje sa kineskom vojskom nego sa Pentagonom.

Google kontroliše oko 90 odsto globalnih pretraga na internetu. Kompanija se spremala za vladine mjere i očekuje se da će se oštro protiviti bilo kojim pokušajima da se njene usluge podijele u odvojene biznise.

Kompanija odbacuje optužbe o nepoštenoj konkurenciji. Tvrdi da su njeni biznisi, iako veliki, korisni za mušterije, da ima veliku konkurenciju i da je pokrenula inovacije koje pomažu ljudima u svakodnevnom životu.

Većina Googleovih usluga je besplatna i nudi se u zamjenu za lične informacije koje pomažu kompaniji da prodaje reklame.

U nedavnom izvještaju podkomiteta Odbora za pravosuđe Predstavničkog doma, koji je objavljen poslije jednogodišnje istrage tržišne dominacije velikih tehnoloških kompanija, zaključuje se da Google ima monopol kada je riječ o pretraživačima. Navodi se da je kompanija učvrstila svoju poziciju na nekoliko tržišta kupovinom uspješnih tehnologija koje su razvili drugi biznisi i da je kupilla oko 260 firmi za 20 godina.

Google je, između ostalog, vlasnik Chromea - vodećeg web pregledača, Androida - najvećeg svjetskog operativnog sistema za pametne telefone i YouTubea - glavnog websitea za postavljanje video fajlova.

See all News Updates of the Day

Priča 16-godišnjaka iz razorenog Bakhmuta

Priča 16-godišnjaka iz razorenog Bakhmuta
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

U zavisnosti od toga koga pitate, grad Bakhmut, ili je pod kontrolom ruske vojske, ili u okruženju ukrajinske vojske. Realnost je da je grad u ruševinama, i da je bio smrtonosno mjesto za civile, uključujući i djecu koja su ostala u toj zoni. Omelyan Oshchudlyak ima priču jednog 16-godišnjaka.

update

Kosovo: Sukobili se KFOR i građani u Zvečanu, jedna osoba životno ugrožena

KOSOVO: ZVECAN

Pripadnici KFOR-a i okupljeni građani pred zdanjem lokalne opštine sukobili su se pošto su demonstranti odbili propuste kosovske policajce, koji su se duže vremena nalazili u dva vozila, da napuste tu lokaciju.

Kako javlja izvještač Glasa Amerike sa terena - u sukobu KFOR-a i okupljenih demonstranata korištene su šok bombe i suzavac, dok je na to druga strana uzvratila kamenicama i flašama.

KFOR je saopštio da je povređeno oko 25 pripadnika te misije.

"Tokom suprostavljanja najaktivnijim elementima među prisutnima, nekoliko vojnika iz italijanskog i mađarskog kontingenta bilo je meta ničim izazvanih napada i zadobili su povrede sa prelomima i opekotinama zbog eksplozije zapaljivih sredstava", navodi se u saopštenju.U sukobima je zapaljeno i jedno vozilo.

Direktor mitrovičkog KBC-a, Zlatan Elek, rekao je za Radio Kontakt Plus da je jedna osoba životno ugrožena i ima prostrijelne rane, povrijeđen je i bivši gradonačelnik Zvečana Dragiša Milović, a 52 lica zatražila su medicinsku pomoć u Kliničko-bolničkom centru usljed suzavca i šok bombi i udaraca.

"Tri lica su trenutno u KBC-u Kosovska Mitrovica. Jedno lice za čiji se život bore lekari D.G. je operisano i trenutno je u jedinici intenzivne nege, sa dve prostrelne rane. Njemu se lekari bore za život u jedinici intenzivne nege", dodao je Elek.

Naveo je i da je Milović "zadobio više udaraca u predelu grudi, trbuha, ruku i nogu" i da "treće povređeno lice Č.S. ima takođe nagnječenja i povrede od udaraca zadobijenih od strane KFOR-ovih vojnika i to u predelu vrata, grudi, trbuha i ima povredu nanetu od gumenih metaka u predelu leve slabinske regije".

Dragiša Milović, jedan od političkih predstavnika Srpske liste, dva puta je od okupljenih zatražio da propuste pripadnike policije Kosova, ali su oni to odbili.

Nakon toga pripadnici KFOR-a počeli su da odguruju dio demonstranata od zgrade opštine - kada su tenzije ponovo eskalirale.

U Zvečanu na sjeveru Kosova tenzije su povišene pošto su zaposleni u toj opštini pokušali su da uđu u zgradu na posao. Kako javlja reporter Glasa Amerike sa terena, KFOR ih je propustio, ali je kosovska policija koristila suzavac kako bi ih rastjerala.

Među pristutnima su i predstavnici Srpske liste koji su nadležnima uputili dva zahtjeva - za povlačenjem novoizabranog albanskog predsjednika opštine i kosovske policije.

SAD osuđuju nasilje

Sjedinjene Države saopštile su da najoštrije osuđuju nasilne akcije demonstranata u Zvečanu.

"Uključujući korištenje eksploziva protiv pripadnika KFOR-a trupa koje nastoje da održe mir", navedeno je u objavi ambasadora Sjedinjenih Država na Kosovu Jeffreyja M. Hoveniera.

Ukazano je da SAD ponavljaju poziv za hitnim zaustavljanjem nasilja, akcija koje raspiruju tenzije ili promovišu sukob.

Kosovska policija i KFOR i u Leposaviću i Zubinom Potoku

Osim u Zvečanu, pripadnici kosovske policije i KFOR-a nalaze se i oko zgrada u Leposaviću i Zubinom potoku. Tenzije u tim opštinama sa većinski srpskim stanovništvom povišene su u petak kada su novoizabrani albanski predsjednici opština pokušali da uđu u zgrade.

U četiri opštine sa većinski srpskim stanovništvom, na nedavno održanim lokalnim izborima koje su Srbi bojkotovali, vlast su osvojili predstavnici kosovskih partija Samoopredeljenje i DPK.

Tenzije u Zvečanu su povišene kada su Srbi zaposleni u opštini pokušali u ponedjeljak ujutro da uđu na posao, pa je kosovska policija na njih bacila suzavac.

Trenutno se ispred zgrade nalaze građani i pripadnici KFOR-a, dok se kosovska policija povukla u zgradu.

Na lice mjesta došli su i predstavnici Srpske liste na čelu sa Milanom Rakićem i Igorom Simićem. Oni su uputili dva zahtjeva nadležnima: da se novoizabrani predsjednik opštine povuče sa funkcije i da se specijalne snage kosovske policije, sa svojim vozilima, povuku iz zgrade opštine.

"Nismo došli nikog da napadamo, ali gradonačelnik taj neki, kako sebe naziva, kojeg niko od nas nije izabrao, mora da ode kući. Nemamo ništa ni protiv vas, vi imate naređenje, ali i vi morate da odete kući, ovo je opštinska zgrada", kazao je Rakić. "Ovo nije policijska stanica, ovo je narodna opština, gradska opština koja treba da služi narodu, a ne da policijske snage sa dugim cevima štite nekog ko je izabran sa možda i manje od 50 glasova."

Građani opkolili vozilo kosovske policije ispred opštine Zvečan, 29. maj 2023.
Građani opkolili vozilo kosovske policije ispred opštine Zvečan, 29. maj 2023.

Kako javlja reporter Glasa Amerike iz Zvečana, pripadnici KFOR-a su zamolili predstavnike Srpske liste da se okupljeni građani malo udalje od zgrade opštine, što su oni odbili. Rakić i Simić su pozvali okupljene da mirno reaguju.

Simić je rekao da će građani ostati pred opštinom do ispunjenja zahtjeva.

Okupljeni građani su takođe opkolili dva vozila kosovske policije, u kojima se nalaze kosovski policajci, i na jedno stavil zastavu Srbije.

KFOR je zamolio predstavnike Srpske liste da kažu građanima da se udalje od vozila i propuste ih, što su oni odbili i traže da se propuste sva vozila.

KFOR poziva na uzdržanost

"Pozivamo sve strane da se uzdrže od akcija koje bi mogle da izazovu tenzije ili eskalaciju", saopštila je danas misija KFOR-a, koja je zatražila od Beograda i Prištine da se angažuju u dijalogu pod okriljem EU kako bi se smanjile tenzije, jer je to jedini način za mir i normalizaciju odnosa, prenosi FoNet.

KFOR je saopštio da je ovog jutra pojačao prisustvo u četiri opštine na sjeveru Kosova, prateći najnovija dešavanja na terenu.

"U skladu sa svojim mandatom, KFOR je spreman da preduzme sve neophodne akcije da osigura bezbjedno okruženje, ne stavljajući se ni na čiju stranu", navodi se u saopštenju.

Komandant KFOR-a ostaje u bliskom kontaktu sa glavnim pregovaračima, uključujući i predstavnike bezbjednosih organizacija na Kosovu, Generalštabom Vojske Srbije, Misijom EULEX i drugim predstavnicima međunarodne zajednice.

Policija Kosova saopštila je na svojoj Facebook stranici da su bili prinuđeni da u Zvečanu upotrebe "legalna sredstva poput spreja da bi zaustavila demontrante i stavila situaciju pod kontrolu", prenosi FoNet.

Navodi se da su demonstranti u Zvečanu "pokazali nasilje i bacajući suzavac pokušali da pređu bezbjednosne kordone, kako bi nasilno ušli u objekte opštine, gde je policija bila prinuđena da upotrebi legalna sredstva poput spreja da zaustavi demonstrante i stavi situaciju pod kontrolu".

Kosovski premijer Albin Kurti saopštio je da je razgovarao sa visokim predstavnikom EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josepom Borrellom o situaciji poslije izbora u četiri opštine na sjeveru.

Pripadnici KFOR-a ispred zgrade opštine Zvečan 29. maj 2023.
Pripadnici KFOR-a ispred zgrade opštine Zvečan 29. maj 2023.

"Naglasio sam da će izabrani gradonačelnici pružiti sve usluge svim građanima", napisao je Kurti na Twitteru i dodao da je važno intenzivirati dijalog za primjenu osnovnog sporazuma.

Kako je ranije najavljeno, predstavnici četiri opštine na sjeveru Kosova pozvani su u ponedjeljak ujutru u Prištinu na sastanak sa američkim ambasadorom Jeffreyjem M. Hovenierom.

Kako javlja reporter Glasa Amerike, pozivajući se na navode albanskih medija, na sastanak su otišla samo dvojica predsjednika opština iz DPK, dok dvojica članova Samoopredeljenja nisu.

SAD su ranije osudile poteze kosovskih vlasti koje su, uprkos otporu građana, ušle u opštinske objekte na sjeveru Kosova.

Vučević najavio raspoređivanje vojske duž administrativne linije

Ministar odbrane Srbije Miloš Vučević najavio je da će do 14 sati u ponedjeljak duž administrativne linije biti raspoređena vojska Srbije, prenosi RTS.

Prema njegovim riječima, vojska ostaje u najvišem stepenu borbene gotovosti do petka. Ipak, kako kaže, "očekuje da se ovo pitanje reši politički, a ne ratom".

Dodao je da je Načelnik generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović u stalnim razgovorima sa KFOR-om.

Premijerka Srbije Ana Brnabić poručila je da "nema nijednu lepu reč da kaže ni o partnerima u EU, niti u okviru KFOR-a i da je njihova reakcija zakasnela", prenosi FoNet.

"Predstavnci KFOR-a je trebalo da u petak tamo budu na način na kao što su tamo danas. Oni moraju da štite mir i stabilnost i da štite ljude, oni danas tamo štite uzurpatore od demokratije i običnih građana", rekla je Brnabić.

Biden i McCarthy očekuju da Kongres prihvati dogovor o podizanju gornje granice duga

Predsjednik Joe Biden rukuje se sa predsjedavajučim Predstavničkog doma Kevinom McCarthyjem, februar 2023.

Predsjednik Joe Biden i predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy postigli su u nedjelju konačni dogovor o dogovoru o podizanju gornje granice državnog duga i radili na tome da osiguraju dovoljnu podršku u Kongresu za usvajanje mjere u narednoj sedmici.

"Dobre vijesti", izjavio je Biden u nedjelju uveče u Bijeloj kući.

"Sporazum sprječava najgoru moguću krizu, neplaćanje, po prvi put u historiji naše nacije", rekao je on. "Uklanja opasnost od katastrofalnog neispunjenja obaveza."

Predsjednik je pozvao obje stranke u Kongresu da se okupe radi brzog usvajanja dogovora o podizanju gornje granice državnog duga od 31,4 hiljada milijardi dolara.

Nakon sedmica teških pregovora, McCarthy i Biden postigli su sporazum tokom vikenda, ali se sada suočavaju s izazovom podrške dogovoru u Predstavničkom domu pod kontrolom republikanaca i Senatu koji predvode demokrate prije 5. juna kako bi se izbjeglo neizvršenje obaveza.

Sporazum je izazvao protivljenje tvrdolinijaških republikanaca i progresivnih demokrata.

Članovi tvrdolinijaškog Kluba za slobodu Predstavničkog doma rekli su da će pokušati spriječiti da sporazum prođe u Predstavničkom domu na glasanju koje se očekuje u srijedu.

"Pokušat ćemo", rekao je predstavnik Chip Roy, istaknuti član Kluba slobode, u nedjeljnom tweetu.

Ali McCarthy je odbacio prijetnje opozicije unutar svoje stranke, rekavši da je "preko 95 posto" republikanaca u Predstavničkom domu "izuzetno uzbuđeno" zbog sporazuma.

"Ovo je dobar i snažan zakon za koji će glasati većina republikanaca", rekao je kalifornijski republikanac novinarima u američkom Capitolu.

Republikanci kontrolišu Dom sa 222-213, dok demokrate kontrolišu Senat sa 51-49. Umjereni s obje strane morat će podržati prijedlog zakona, ako kompromis izgubi podršku krajnje lijeve i krajnje desne strane svake stranke.

"Nisam zadovoljna nekim stvarima o kojima slušam", rekla je predstavnica Pramila Jayapal, koja predsjedava Kongresnim progresivnim klubom, za "State of the Union" za CNN.

Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries rekao je za CBS-ovu emisiju "Face the Nation" da očekuje da demokrate podrže dogovor, ali je odbio procijeniti koliko će članova njegove stranke glasati za njega.

Sporazum suspenduje gornju granicu duga do januara 2025, nakon predsjedničkih izbora u novembru 2024, uz istovremeno povećanje potrošnje na vojnu i boračku zaštitu i ograničenje za mnoge diskrecione domaće programe, prema izvorima upoznatim s razgovorima.

McCarthy je također rekao za Fox News da sporazum uključuje mjeru "paygo" koja zahtijeva od administracije da osigura da nova potrošnja ne poveća deficit. Sporazum bi također nametnuo smanjenje ukupne potrošnje za 1 posto ako Kongres ne usvoji 12 zakona o izdvajanjima do 1. oktobra.

Kongresmen Roy se u nedjelju na Twitteru požalio da će sporazum ostaviti netaknutom proširenje Porezne službe za prikupljanje poreza koja je uspostavljena kada su demokrate kontrolirale oba doma Kongresa.

Republikanski senator Lindsey Graham također je izrazio zabrinutost zbog potencijalnog efekta sporazuma na američku odbranu i podršku Washingtona Ukrajini.

Predstavnik Dan Bishop i drugi tvrdolinijaški republikanci bili su oštro kritični prema detaljima ranog dogovora koji sugeriraju da je Biden u subotu uspješno odustao od nekoliko zahtjeva za smanjenje troškova, signalizirajući da bi McCarthy mogao imati problema s dobijanjem glasova.

Progresivne demokrate u oba doma rekle su da neće podržati nijedan dogovor koji ima dodatne radne zahtjeve za programe hrane i zdravstvene zaštite. Ovaj dogovor, kažu izvori, dodaje zahtjeve za rad uz pomoć u hrani za ljude od 50 do 54 godine.

Nekoliko agencija za kreditni rejting stavilo je Sjedinjene Države na preispitivanje zbog mogućeg smanjenja rejtinga, što bi povećalo troškove zaduživanja i potkopalo njihov položaj kao okosnice globalnog finansijskog sistema.

Postignut dogovor o podizanju gornje granice zaduživanja

ARHIVA: Američki predsjednik Joe Biden i predsjedavajući Predstavničkim domom Kevin Mekarti tokom razgovora u Bijeloj kući (Foto: REUTERS/Leah Millis)

Američki predsednik Joe Biden i predsjedavajući Predstavničkim domom Kevin Mekarti postigli su načelni dogovor o podizanju gornje granice zaduživanja u iznosu od 31 hiljadu 400 milijardi dolara.

"Predsjedavajući Mekarti i ja postigli smo načelni dogovor o budžetu. Riječ je o važnom iskoraku koji smanjuje potrošnju, a istovremeno štiti važne programe za zaposlene i razvija ekonomiju. Sporazum pruža zaštitu i ključne prioritete i zakonodavna postignuća demokrata u Kongresu", napisao je Biden na društvenoj mreži Twitter.

Američki predsjednik istakao je da sporazum predstavlja kompromis kojim nijedna od strana nije dobila sve što je željela.

"To je odgovornost koju sa sobom nosi vršenje vlasti. Sporazum je dobra vijest za američki narod, jer sprječava katastrofalan razvoj događaja koji je mogao doprinijeti ekonomskoj recesiji, ugrožavanja penzionih računa i miliona izgubljenih radnih mjesta. Tokom narednog dana naši pregovarački timovi finaliziraće zakonski tekst i sporazum će ići pred Predstavnički dom i Senat. Pozivam oba doma da što prije potvrde sporazum", istakao je Biden.

Napredak je ostvaren nakon devedesetominutnog telefonskog razgovora Bidena i Mekartija.

"Upravo sam završio razgovor sa predsjednikom", objavio je tokom večeri republikanac Mekarti.

"Pošto je gubio vrijeme i mjesecima odbijao da pregovara, došli smo do načelnog dogovora dostojnog američkog naroda. Pred nama je večeras još posla u pisanju zakona ", napisao je Mekarti.

On je poručio da očekuje da će taj proces biti okončan u nedelju. Nakon toga trebalo bi da slijedi još jedan razgovor sa Bidenom, dok bi glasanje o zakonu u Kongresu bilo održano u srijedu.

Dogovor pregovarača, demokrata i republikanaca, omogućiće Sjedinjenim Državama da nastave da se zadužuju kako bi mogle da izmiruju finansijske obaveze.

Usaglašavanje stavova dvije strane ostvareno je prije 5. juna kada je isticao poslednji rok.

Detalji dogovora još nisu poznati, ali su se pregovarači saglasili da ograniče potrošnju koja se ne odnosi na odbranu na nivo iz 2023. tokom naredne dvije godine – u zamjenu za povećanje gornje granice duga u istom periodu.

Republikanci koji kontrolišu Predstavnički dom zalagali su se za oštre rezove potrošnje, uključujući i pojedine programe pomoći građanima sa nižim zaradama. Takođe, tražili su i oduzimanje novčanih sredstava od američke Poreske službe.

Inače, odnos snaga u Kongresu je sljedeći: Predstavnički dom kontrolišu republikanci sa 222 na prema 213 članova. U Senatu većinu imaju demokrate: broj članova je 51:49 u njihovu korist.

Agencija Fič rejtings stavila je savršeni AAA kredit Sjedinjenih Država na "pod nadzorom negativan", upozoravajući da je vlada u riziku od mogućeg sniženja rejtinga. Gornja granica duga je povećana 78 puta od 1960. godine, uključujući tri puta pod republikanskim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Bez obzira na to, Fič je saopštio da "i dalje očekuje rješenje" u vezi sa trenutnom krizom povodom gornje granice duga i pregovora o budžetu.

Vlada je u januaru dostigla postojeći limit zaduživanja, ali je Sekretarijat za finansije od tada usvojio "vanredne mjere" kako bi nastavio da plaća račune.

Bez dovoljno novih poreskih prihoda koji se ulivaju u državnu kasu prvih dana juna, vlada bi se tada suočila sa teškim izborom koje račune da plati.

Zvaničnici su upozorili da bi neizvršenje obaveza od strane Sjedinjenih Država, najveće globalne ekonomije, moglo da se pokaže katastrofalnim, uzburka svjetska tržišta akcija, prinudi firme da otpuštaju radnike u SAD i ugrozi kreditnu sposobnost SAD, što bi rezultiralo višim kamatnim stopama za one koji pozajmljuju.

Ukrajinski šef sigurnosti: Ukrajina spremna za kontraofanzivu

Ukrajinski vojnici pucaju na ruske položaje iz haubice M777 koju su isporučili SAD u ukrajinskoj oblasti Herson, 9. januara 2023.

Ukrajina je spremna pokrenuti svoju dugo očekivanu kontraofanzivu, rekao je jedan od najviših sigurnosnih dužnosnika zemlje za BBC.

Oleksij (Oleksiy) Danilov nije želio reći tačan datum, ali je rekao da bi napad za ponovno preuzimanje teritorija od okupacijskih snaga predsjednika Vladimira Putina mogao započeti "sutra, prekosutra ili za sedmicu dana".

Kao sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Ukrajine, Danilov je u središtu ratnog kabineta predsjednika Volodimira Zelenskog. Njegov intervju za BBC prekinut je telefonskim pozivom predsjednika Zelenskog koji ga je pozvao na sastanak kako bi se razgovaralo o kontraofanzivi.

Tokom intervjua Danilov je potvrdio da se neke Wagnerove plaćeničke snage povlače iz grada Bahmuta, mjesta najkrvavije bitke u ratu do sada - ali je dodao da se pregrupiraju na još tri lokacije i da to ne znači da su borbe prestale.

Danilov je također rekao da je "apsolutno smiren" u pogledu toga što je Rusija počela raspoređivati nuklearno oružje u Bjelorusiji, rekavši: "Za nas to nije neka vijest", kaže.

Oleksiy Danilov
Oleksiy Danilov

Ukrajina već mjesecima planira kontraofanzivu, ali željela je što više vremena za obuku trupa i primanje vojne opreme od zapadnih saveznika. U međuvremenu su ruske snage pripremale svoju odbranu. Mnogo je toga na kocki jer vlada u Kijevu treba pokazati narodu Ukrajine, ali i zapadnim saveznicima, da može probiti ruske linije, okončati ratni zastoj i ponovno zauzeti dio svog teritorija.

Danilov je za BBC rekao da će oružane snage započeti napad kada zapovjednici izračunaju da ukrajinske snage mogu postići najbolji rezultat. Upitan jesu li ukrajinske oružane snage spremne za ofanzivu, odgovorio je:

"Mi smo spremni. Kao što smo bili spremni braniti svoju zemlju u bilo kojem trenutku. I to nije pitanje vremena. Moramo shvatiti da ovu istorijsku priliku koja nam je dana ne možemo izgubiti, kako bismo uistinu postali samostalna, velika evropska država".

"To bi se moglo dogoditi sutra, prekosutra ili za sedmicu dana. Bilo bi čudno da navodim datume početka tog/tih događaja. To ne mogu učiniti... Imamo vrlo odgovoran zadatak pred našom zemljom. I razumijemo da nemamo pravo na grešku", dodao je Danilov.

Odbacio je tvrdnje da je protuofanziva već počela, rekavši da je "rušenje ruskih kontrolnih centara i ruske vojne opreme" zadatak ukrajinskih oružanih snaga od 24. februara prošle godine.

"U ovom ratu nemamo slobodnih dana", rekao je.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG