Nakon raspada Jugoslavije ranih devedesetih godina, etnonacionalizam je pojačao napetosti i neprijateljstva među brojnim etničkim grupama koje su sačinjavale zemlju, kulminirajući u ratovima, prvo u Hrvatskoj i Sloveniji, a potom u multietničkoj Bosni i Hercegovini.
Na početku rata, stanovništvo u istočnoj Bosni i Hercegovini bilo je uglavnom Bošnjačko, većinske etničke grupe Bosanskih muslimana. Tokom tri godine, Bošnjačka populacija je bila terorizirana od nacionalista Bosanskih Srba, hiljade života su bile izgubljene, a domovi i imovina uništeni.
11. jula 1995, jedinice Armije Bosanskih Srba Republike Srpske, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, nasilno su ušle u opkoljenu enklavu Srebrenice, koja je, dvije godine ranije, bila proglašena ‘sigurnom zonom’ pod zaštitom Ujedinjenih Nacija.
U gradu su tada bile desetine hiljada izbjeglica iz okolnih sela, koji su tamo potražili utočište. Srpske trupe su okupile stanovništvo, odvojile žene i najmanju djecu, a potom sistematski ubile sve muškarce starije od 15 godina. Između 11. i 25. jula, oni su masakrirali blizu 8372 nenaoružanih muškaraca i dječaka jednostavno zato što su bili Bošnjaci.
Konvencija Ujedinjenih Nacija o genocidu, iz 1948, definira genocid kao “djela izvršena s namjerom da se uništi, u cjelosti ili dijelom, nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa.” A to se upravo dogodilo u Srebrenici, prema izvještaju koji je 2004. objavila Komisija za istraživanje zbivanja u i oko Srebrenice.
Dvojica najodgovornijih ljudi za masakr u Srebrenici bili su bivši predsjednik Bosanskih Srba Radovan Karadžić i njegov vojni zapovjednik Ratko Mladić. Obojica su bili uhvaćeni i suđeno im je pred Međunarodnim tribunalom za zločine na području bivše Jugoslavije, gdje su proglašeni krivima za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.
Dvadesetpet godina nakon strahotnih zločina u Srebrenici, izražavamo naše najdublje saučešće obiteljima žrtava rata u Bosni i Hercegovini. Ovo je vrijeme da se razmišlja o strašnoj tragediji Srebrenice i da se ponovno izrazi predanost traženju odgovornosti za osobe koje počine zločine protiv čovječnosti bilo gdje.
25. godišnjica genocida u Srebrenici nas također podsjeća na važnost mira u Bosni i Hercegovini, te pruža obnovljenu priliku za njene lidere da poduzmu neophodne korake ka izgradnji trajnog povjerenja, uzajamnog poštivanja i pomirenju. To je ključno da bi se osiguralo da se nikada više ne ponovi tragedija poput one u Srebrenici i da Bosna i Hercegovina krene ka stabilnijoj i prosperitetnijoj budućnosti za sve svoje građane.