U lipnju prošle godine, predsjednik Barack Obama je u Kairu održao govor o odnosima Sjedinjenih Država i islamskih zemalja. Tom prilikom, predsjednik se založio za bolje odnose i otvoreni dijalog s – kako je rekao – 'islamskim svijetom'. No, nade u bolje odnose mogli bi biti iznevjerene, pogotovo ako opet ne uspiju američki mirovni napori na Srednjem istoku. O aktualnom trenutku američko-islamskih odnosa govorilo se ovih dana na jednom panelu u Washingtonu.
Naslov panela, koji je nedavno održan u Centru za proučavanje islama i demokracije u Washingtonu, bio je 'Američki odnos s islamskim svijetom – godinu dana nakon Kaira'. Cilj mu je bio procijeniti sadašnji trenutak te ukazati na načine na koje bi se mogla ispuniti obećanja iz govora predsjednika Obame.
Steven Kull, koji u ovom centru vodi program za proučavanje političkih stavova u inozemstvu, kaže da muslimanski svijet - otkako je Barack Obama ušao u Bijelu kuću - nešto pozitivnije gleda na Ameriku. No, negativni su osjećaji prema Americi u tim zemljama još uvijek dominantni, najviše zbog izraelsko-palestinskog sukoba, kaže Steven Kull: „Postoji želja da Amerika promijeni svoju politiku i da na Izrael izvrši veći pritisak. No, dugoročnije gledano, islamski bi svijet želio da Amerika u toj regiji ima manje dominantnu ulogu.“
Kada je u pitanju izraelsko-palestinski sukob, osjećaji su snažni čak i u Nigeriji, koja je vrlo udaljena od Srednjeg istoka i nije isključivo islamska zemlja. O tome kako se na taj sukob gleda u njezinoj zemlji, govori Chloe Berwind-Dart iz nigerijske zaklade Cherish: „Sve dok je ta kriza otvoreno pitanje, i ne postoji solucija od dvije države - s pravom na samoodređenje za sve – to će biti razlog napetosti u odnosima.“
Dužnosnica američkog Državnog tajništva Farah Pandith – koja je odgovorna za odnose s islamskim zajednicama – često se sreće s predstavnicima zemalja gdje je islam glavna vjera. U gotovo svim kontaktima, izraelsko-palestinski sukob izdvaja se kao glavni problem. Ona kaže da je postizanje mirovnog sporazuma, koji predviđa dvije države – židovsku i palestinsku – prioritet administracije predsjednika Obame: „Vrlo je važno napomenuti da su predsjednik Obama i državna tajnica vrlo posvećeni ovom problemu. Imamo i posebnog izaslanika za Srednji istok, koji radi na postizanju mira – recimo to tako – svoje puno radno vrijeme. Uz sve to, predsjednik Obama od prvog dana svog mandata naglašava važnost ovog pitanja.“
Moatazz Fatah, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Kaira u Egiptu, kaže da je mlada generacija u njegovoj zemlji prilično optimistična, kada je u pitanju poboljšanje odnosa s Amerikom: „Predsjednik Obama ima podršku, no od njega se očekuje da još više radi na tome. Ljudi su svjesni da mu nije lako, prvenstveno zbog izraelskog inzistiranja na gradnji naselja na okupiranim područjima.“
Drugi stručnjaci okupljeni na washingtonskom panelu naglasili su da je godina dana prekratko vrijeme za neke temeljitije rezultate. Oni očekuju da bi se korjenitije promjene američke politike na Srednjem istoku možda mogle očekivati pred kraj Obamina mandata ili u njegovom drugom predsjedničkom mandatu – ukoliko ga dobije.