Linkovi

Izdvojeno

30-godišnja potraga za nestalim Sarajlijama

Zahid Pandžić sa porodicom. (Foto: Privatna arhiva)

Trideseta godišnjica početka opsade glavnog grada i rata u Bosni i Hercegovini za sarajevske porodice koje još uvijek tragaju za svojim najmilijim je bolan podsjetnik da su prošle gotovo tri decenije u nadi za njihov ukop i konačan smiraj.

Mirno je poslijepodne u sarajevskom naselju Grbavica kada na vrata ugostiteljskog objekta u “Šopingu” ulazi Sanida Đulepa. Novinarima Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) upućuje osmijeh i sjeda za stol, gdje priča da je imala 18 godina kada je počeo rat.

Živjela je sa roditeljima u nekadašnjoj ulici Marijana Baruna blizu “Šopinga”.

Početkom augusta ove godine navršit će se 30 godina kako je u ranim jutarnjim satima odveden njen otac Fikret. Do današnjeg dana ona nije saznala ništa o njegovoj sudbini, niti pronašla posmrtne ostatke.

“On je bio pravnik. Bavio se svim i svačim, ali je bio najbolji tata. Radio je u ʻSarajevu Diskuʼ diskografskoj kući. Bio je jedna dobra duša od čovjeka. Ja mislim da nije bilo boljeg oca. (…) Sve što je mogao da nam ispuni, meni i sestri je ispunjavao”, kaže Sanida, dodajući da su najdraža sjećanja putovanja sa ocem, jer bi im tada pričao o svemu. Govori da je bio “živa enciklopedija”.

Fikreta Džindu su, prema kazivanju njegove kćerke, 2. augusta 1992. godine u jutarnjim satima odvele dvije osobe u alkoholiziranom stanju.

“Oni su došli, maltretirali nas i oca su mi izveli. Ja od tada gubim svaki trag o njemu. (…) Samo pogledao onako tužno, nije ništa rekao. Znam u čemu je bio. Imao je farmerke, žutu Lacoste majicu, teksas jaknu i sivi džemper ispod na kopčanje, i u tome je otišao”, prisjeća se Sanida, dodavši da im je rečeno kako otac ide na ispitivanje.

Te noći, njena majka, opisuje Sanida, koja je imala mahagonij crvenu kosu, preko noći je pobijelila.

“Nikad više nije bila ista žena. Mislim da i sad živi samo i radi nas, a i radi trenutka da možda dobije neku informaciju o njemu”, dodaje Sanida, govoreći kako tada počinje potraga za ocem.

U danima koji su uslijedili njena majka je pokušavala na Grbavici doći do bilo kakvih informacija o njemu, no nailazila je uvijek na zatvorena vrata. Imali su informaciju da je tog dana samo on odveden sa Grbavice, te smatraju da je to jedna od okolnosti zbog kojih ne mogu doći do više informacija.

“On nama nije mrtav. On je nama samo odveden i negdje se nalazi. (…) To mi je žao što ga ne možemo sahraniti”, govori ona kroz suze.

Fikret Džindo sa suprugom. (Foto: Porodična arhiva)
Fikret Džindo sa suprugom. (Foto: Porodična arhiva)

Prema podacima Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH), na području općine Novo Sarajevo, kojoj pripada naselje Grbavica, nestala je 281 osoba, a za njih 107 se još uvijek traga.

Za zločine počinjene na Grbavici, među kojima su i prisilni nestanci, Sud Bosne i Hercegovine je osudio Veselina Vlahovića Batka na 42 godine zatvora.

“Molim te, čuvaj nam djecu”

U ljeto 1992. godine, u nekadašnjoj grbavičkoj ulici Lenjinova na broju 111 živio je Nedžib Behlulović sa porodicom. Prema riječima njegove supruge Razije, od 8. jula njemu se gubi svaki trag.

U razgovoru za BIRN BiH, ona se prisjeća da su vojnici taj dan rekli njenoj porodici i komšijama da izađu iz stanova i poveli kolonu od 200 do 250 žena, djece i muškaraca prema “Šoping centru” na Grbavici. Kada su prelazili ulicu otvorena je vatra i njen suprug teško je ranjen.

Dok priča Razija pravi pauze i objašnjava da je to bila teška slika, jer se utroba njenog muža nalazila na trotoaru, a ona ju je pokušavala vratiti i sakriti kako njihovo maloljetno troje djece to ne bi vidjelo. Najmlađa kćerka, pojašnjava, tada nije imala ni punih sedam godina.

Razija je, kako kaže, na silu ušla u automobil koji je prebacio njenog supruga u Dom zdravlja na Vracama, gdje je bio priključen na infuziju.

“Govorio mi je: ʻMolim te, čuvaj nam djecu, molim te čuvaj djecu.ʼ Ja sam se borila da mu pomognem, ali nisu mi dali”, govori Razija i dodaje da joj je rečeno da muž mora u bolnicu na Pale. Ona potom odlazi u “Šoping” gdje su bila njena djeca i komšije.

Nedžib je, prema riječima supruge, slobodno vrijeme provodio vodeći djecu u šetnje, a poseban odnos je imao sa kćerkom koja je jako bila vezana za njega.

Nedžib Behlulović. (Foto: Porodična arhiva)
Nedžib Behlulović. (Foto: Porodična arhiva)

“Živjela sam s njim i divan brak sam imala više od 12 godina. To je jedno divno stvorenje koje nikada nije diglo ton ni na mene, ni na djecu. Bio je visok, zgodan, stvarno je bio lijep. (…) Svi su ga voljeli”, priča Razija.

Ona ističe da se “svima obraćala”, ali da nikad ništa nije saznala o sudbini svoga muža.

“Za ovih 30 godina nikad me niko nije nazvao ni za bilo kakvu informaciju, ni da odem na prepoznavanje, ništa. Ni traga o njemu nema”, kaže ona.

Potraga za ocem nestalim u Nahorevu

U trenutku odvođenja sredinom juna 1992. godine Zahid Pandžić imao je 38 godina – manje nego danas njegov sin Aldian koji je sa novinarima BIRN-a BiH razgovarao o ocu.

Sa širokim osmijehom na licu Aldian priča kako je njegov otac radio u Energoinvestu, te da su brat, sestra i on jedva čekali da dođe s posla.

“Nikad nije došao kući da nije donio nešto slatko. Uvijek je problem nastajao kako podijeliti kesu boba, ko će dobiti onu jednu više taj dan”, govori Aldian te dodaje da je njegov otac posebno volio svirati gitaru uz koju se odmarao i znao zaspati na kraju dana.

Za Aldiana najdraži trenuci sa ocem su bili kada bi on djeci, koje je bilo dosta s obzirom da je veliki broj rodbine živio u njihovoj blizini, spremao roštilj.

Zahida je krasila druželjubivost za koju Aldian ponosno kaže da su je naslijedili od oca.

Tog juna Zahid je iz porodične kuće u naselju Nahorevo (općina Centar) u više navrata odvođen na ispitivanje u bolnicu “Jagomir”, gdje je, prema kazivanju njegovog sina, bilo komandno mjesto. Aldian navodi da je i očev brat bio vođen na ispitivanja, te se vodio kao nestala osoba dok mu nisu pronađeni posmrtni ostaci na području Skakavca 1999. godine.

Također su pronađeni posmrtni ostaci i drugih članova njegove porodice. Ipak posmrtni ostaci njegovog oca nikada nisu, iako su u više navrata rađena iskopavanja.

Aldian pojašnjava da za razliku od mnogih osoba koje nemaju nikakve informacije o svojim najmilijim, njegova porodica je došla do saznanja da je Zahid ubijen, kao i do moguće lokacije gdje bi se mogli nalaziti njegovi posmrtni ostaci.

“Prije nekih 15-20 dana mi smo ponovo tražili, pokušali da dođemo do posmrtnih ostataka svog oca i radili smo to u dva navrata”, govori Aldian, na tabletu pokazujući lokaciju gdje je rađeno iskopavanje.

Najveći problem predstavlja veliki nasip zbog kojeg su morali kopati i na dubinu od osam metara, pojašnjava on i dodaje da će nastaviti potragu na toj lokaciji.

“Nadu crpimo iz toga da imamo želju da sutra otac bude sahranjen gdje mu je mjesto. (…) Vjerujem da ćemo ga naći jednog dana. Razlog mog optimizma je što imamo informaciju da je ubijen i gdje bi trebali da budu njegovi posmrtni ostaci”, kaže Aldian.

Zahid Pandžić (Foto: Porodična arhiva)
Zahid Pandžić (Foto: Porodična arhiva)

Sud BiH je pravosnažno oslobodio krivice Gorana Sarića da je, kao načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Centar, nadzirao i učestvovao u razdvajanju muškaraca koji su bili zatvoreni u Psihijatrijskoj bolnici “Jagomir” u Sarajevu. On se teretio za nestanak Zahida Pandžića, o čemu je na Sudu svjedočio i Aldian.

Sarić je u drugom predmetu oslobođen optužbi za genocid u Srebrenici, dok je u toku treći predmet koji ga tereti za zločine u Bijeljini.

Iz INO-a BiH navode da je na području općine Centar, gdje se nalazi Nahorevo, tokom rata nestalo 70 osoba, a traga se za još njih 37.

Prema INO-u BiH, na području devet općina u Sarajevu nestalo je ukupno 1.548 osoba. Još uvijek se traga za 498 nestalih.

BIRN BiH je ranije pisao o nestalim sa područja Hadžića, kao i Ilijaša.
Iako osuđeni na doživotne zatvore pred Haškim tribunalom, između ostalog i za zločine počinjene u Sarajevu, u zaključcima presuda Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću se ne spominju nestanci na području Sarajeva.

“Meni treba informacija gdje je moj otac”

Potraga za nestalim članom porodice je, prema Sanidi, tapkanje u mjestu.

“Nema tu traganja jer vi nemate tu traga nikakvog i nemate saradnju sa organima koji bi trebali da se bave time. Vi nemate povratne informacije. (…) Meni treba informaciju gdje je moj otac”, ističe ona.

Posebno je boli što za 30 godina niko nije nazvao njenu majku da bar pita kako se osjeća. Kroz suze zaključuje kako je očekivala da će se više uraditi.
Razija ne gubi nadu da će pronaći supruga, te naglašava kako bi to voljela uraditi dok je živa.

“Nekad ga sanjam da je došao na vrata da ga vidim. Ja znam da on nije živ. Svjesna sam toga, jer nakon toliko godina on da je živ, on bi se javio. (…) Ja bih voljela da ga nađem, da ga sahranim”, kaže ona.

Aldian navodi kako je svjestan da se ljudi plaše davati informacije o nestalim osobama, ali upućuje molbu onima koji ih imaju da ih podijele putem posrednika ili na anonimni broj telefona.

“To je jedina moja molba jer znam kroz šta sve mi prolazimo, mi koji tragamo za svojim nestalim”, kaže on.

Sud BiH je pravosnažno oslobodio krivice Gorana Sarića da je, kao načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Centar, nadzirao i učestvovao u razdvajanju muškaraca koji su bili zatvoreni u Psihijatrijskoj bolnici “Jagomir” u Sarajevu.

On se teretio za nestanak Zahida Pandžića, o čemu je na Sudu svjedočio i Aldian.

See all News Updates of the Day

Senatori pozivaju Bidena da pojača pritisak na Sjevernu Koreju zbog saradnje sa Rusijom

Arhiv - Kim Jong Un i Vladimir Putin

Dvojica republikanskih senatora izrazili su zabrinutost Bidenovoj administraciji zbog sve veće saradnje Moskve i Pjongjanga oko ruskog rata u Ukrajini.

"Uznemireni smo vijestima da Rusija i Sjeverna Koreja jačaju svoje odnose, što će pomoći nepravednoj i ničim izazvanoj invaziji (ruskog predsjednika) Vladimira Putina na Ukrajinu", rekli su senatori Marco Rubio i Bill Hagerty u svom pismu od četvrtka.

"Sjeverna Koreja i Rusija nedavno su se dogovorile da pošalju sjevernokorejske radnike u područja u Ukrajini koja je zauzela Rusija", navodi se u njihovom pismu. "Također smo saznali da Rusija pokušava kupiti milione artiljerijskih granata i raketa od Sjeverne Koreje."

Rubio i Hagerty pozvali su Bidenovu administraciju "da u potpunosti provede kongresne i multilateralne sankcije kako bi povećala pritisak na Kimov režim".

Senatori su pismo poslali u četvrtak državnom sekretaru Antoniju Blinkenu i ministrici finansija Janet Yellen.

U odgovoru na pismo senatora, glasnogovornik State Departmenta rekao je u subotu korejskoj službi Glasa Amerike da je "važno da međunarodna zajednica pošalje snažnu, jedinstvenu poruku da DPRK mora zaustaviti svoje nezakonite radnje, poštovati svoje obaveze prema rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i uključiti se u ozbiljne i trajne pregovore sa Sjedinjenim Državama."

Zvanični naziv Sjeverne Koreje je Demokratska Narodna Republika Koreja (DPRK).

Glasnogovornik je nastavio: "Sankcije UN-a protiv DPRK ostaju na snazi i nastavit ćemo ohrabrivati sve države članice da ih implementiraju, uključujući diplomatskim putem u Ujedinjenim narodima i sa susjedima DPRK-a."

Korejska služba Glasa Amerike kontaktirala je misiju UN-a Sjeverne Koreje u New Yorku tražeći komentar na pismo senatora, ali nije dobila odgovor. Služba je također kontaktirala rusku ambasadu u Washingtonu i njenu misiju UN-a u New Yorku, ali nije dobila odgovor.

Vijeće sigurnosti UN-a je u više rezolucija iz 2006. godine sankcioniralo Sjevernu Koreju zbog izvoza oružja, a u decembru 2017. donijelo je rezoluciju kojom se državama članicama zabranjuje zapošljavanje sjevernokorejskih radnika kao odgovor na lansiranje interkontinentalne balističke rakete od strane Pjongjanga mjesec dana ranije.

SAD i njihovi saveznici i partneri sankcionisali su Rusiju, isključivši je iz globalnog finansijskog sistema nekoliko dana nakon njene invazije na Ukrajinu 21. februara.

Nakon neuspjeha u ratu, Moskva se obratila Pjongjangu za podršku.

U julu, ruski ambasador u Sjevernoj Koreji Aleksandar Matsegora rekao je u intervjuu za ruski list Izvestija da je Moskva spremna da unajmi sjevernokorejske radnike za obnovu republika Donjeck i Lugansk pod ruskom kontrolom u regionu Donbasa.

Sjeverna Koreja je 14. jula priznala republike Donjeck i Lugansk, dvije otcijepljene regije u istočnoj Ukrajini.

Prema američkom State Departmentu, Rusija želi kupiti rakete i artiljerijske granate od Sjeverne Koreje jer joj nedostaje oružja.

Tokom brifinga za novinare 6. septembra, Vedant Patel, zamjenik glasnogovornika State Departmenta, rekao je: "Ministarstvo odbrane Rusije je u procesu kupovine miliona raketa i artiljerijskih granata od Sjeverne Koreje za upotrebu u Ukrajini."

Dodao je: "Ova kupovina ukazuje na to da ruska vojska i dalje pati od ozbiljnih nestašica snabdijevanja, dijelom zbog kontrole izvoza i sankcija."

Ruski ambasador u UN-u Vasilij Nebenzja rekao je da je tvrdnja SAD-a o kupovini oružja Moskve od Pjongjanga "još jedna lažna", navodi Tass, državna novinska agencija.

Sjeverna Koreja je u četvrtak rekla da "nikada nije izvozila oružje ili municiju u Rusiju" i da "neće planirati da ih izvozi", navodi se u saopćenju objavljenom preko KCNA.

Saopćenje Sjeverne Koreje nije se odnosilo na slanje radnika u Donbas.

NATO: Odlična ocjena za pripadnike Oružanih snaga BiH

NATO: Odlična ocjena za pripadnike Oružanih snaga BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:58 0:00

U okviru vježbe Kombinovani napor koja je ove sedmice održana na Manjači kod Banjaluke pripadnici Oružanih snaga BiH su dobili najviše ocjene od ocjenjivača iz zemalja NATO saveza i Partnerstva za mir.

Protesti zbog smrti djevojke nastavljeni u Iranu, državna TV javlja o 26 poginulih

Demonstrant u New Yorku drži sliku Mahse Aminija, koja je umrla u policijskom pritvoru u Iranu, 22. septembra 2022.

Demonstranti širom Irana nastavili su da se sukobljavaju sa bezbjednosnim snagama u petak rano nakon smrti mlade žene u policijskom pritvoru, a iranska državna televizija navela je da bi broj poginulih u neredima mogao da bude čak 26, ne iznoseći detalje.

Iako su razmjere protesta u desetak iranskih gradova i naselja i dalje nejasne, pokret predstavlja najveće nemire od 2019. godine, kada su grupe za ljudska prava saopštile da su ubijene stotine ljude tokom vladinog gušenja demonstracija.

Voditelj na državnoj televiziji rekao je kasno u četvrtak da je 26 demonstranata i policajaca ubijeno otkako su protesti izbili prošle subote nakon sahrane 22-godišnje Mahse Amini, ne objašnjavajući kako su vlasti došle do te brojke. On je rekao da će zvanična statistika biti objavljena kasnije, ali u prošlim vremenima previranja iranska vlada nije ponudila zvanični broj mrtvih.

Da bi spriječio širenje protesta, najveći iranski telekom operater je u četvrtak ponovo ugasio pristup mobilnom internetu, saopštila je Netblocks, grupa koja nadgleda pristup internetu, opisujući ograničenja kao najteža od 2019.

Voditelj iranske državne televizije nagovijestio je u četvrtak da bi broj poginulih u masovnim protestima mogao biti čak 17, ali nije rekao šta je izvor te informacije.

U zemlji u kojoj su radio i televizijske stanice pod državnom kontrolom, a novinari se redovno suočavaju sa prijetnjom hapšenja, paravojna Revolucionarna garda pozvala je u četvrtak pravosuđe da krivično goni "svakog ko širi lažne vijesti i glasine" na društvenim mrežama o nemirima.

Široko rasprostranjeni prekidi rada Instagrama i WhatsUpp-a, koje koriste demonstranti, takođe su nastavljeni u četvrtak.

WhatsUPP je tvitovao da "radi na tome da naši iranski prijatelji ostanu povezani" i da će "učiniti sve u okviru naših tehničkih mogućnosti da naša usluga ostane u funkciji".

Demonstracije u Iranu počele su kao emocionalni izliv zbog smrti Mahse Amini, mlade žene koju je držala državna policija za moral zbog navodnog kršenja strogo kodeksa oblačenja. Njena smrt izazvala je oštru osudu Sjedinjenih Država, Evropske unije i Ujedinjenih nacija.

Vlada SAD uvela je sankcije moralnoj policiji i liderima drugih iranskih bezbjednosnih agencija, rekavši da oni "rutinski primjenjuju nasilje da bi potisnuli mirne demonstrante".

Iranska policija je saopštila da je Amini umrla od srčanog udara i da nije maltretirana, ali njena porodica sumnja u to.

Protests in Iran
please wait
Embed

No media source currently available

0:00 0:01:00 0:00

U New Yorku, na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, iranski predsjednik Ebrahim Raisi rekao je da se smrt mora "podrobrno" istražiti. Ali on je također preokrenuo priču na zemlju koju je posjetio kako bi prisustvovao Generalnoj skupštini UN.

"Šta je sa smrću Amerikanaca od strane američkih organa za sprovođenje zakona", upitao je Raisi o zemlji koja je rival njegovoj. Pozvao je na "isti standard" širom svijeta u suočavanju sa takvim smrtima od strane vlasti i žalio se na ono što je rekao da su "dvostruki standardi" na Zapadu.

O smrti Amini, rekao je da vlasti rade ono što su trebale da urade. "To svakako mora da se istraži", rekao je on. "Kontaktirao sam njenu porodicu prvom prilikom i uvjerio sam ih da ćemo nastaviti da istražujemo taj incident... Naša najveća preokupacija je zaštita prava svakog građanina."

Nilufar Hamedi, novinar koji je fotografisao u bolnici nakon Aminijeve smrti, uhapšen je u četvrtak, prema riječima njegovog advokata Mohamadalija Kamfiruzija. Rekao je da je njena kuća pretresena. Nije bilo zvaničnog komentara.

Izazov vlastima

Protesti su u posljednjih pet dana prerasli u otvoreni izazov za vladu, sa ženama koje su skidale i palile svoje marame koje im je država propisala na ulicama, a Iranci pozivali na propast same Islamske Republike.

"Smrt diktatoru!" bio je uobičajen poklič na protestima.

To su najozbiljnije demonstracije od 2019. godine, kada su izbili protesti zbog vladinog povećanja cijene benzina. Grupe za ljudska prava kažu da je na stotine ubijeno u obračunu koji je uslijedio, najsmrtonosnijem nasilju od Islamske revolucije 1979. godine.

Posljednji protesti su na sličan način široko rasprostranjeni, ali izgleda da imaju mnogo širu podršku među stanovništvom, pri čemu Iranci svih slojeva izražavaju bijes zbog smrti Amini i vladinog tretmana žena.

Iranski državni mediji ove nedjelje izvijestili su o demonstracijama u najmanje 13 gradova, uključujući glavni grad Teheran. Video snimci na mreži pokazuju kako bezbjednosne snage ispaljuju suzavac i vodene topove kako bi rastjerale stotine demonstranata. Amnesty International sa sjedištem u Londonu izvijestio je da su policajci takođe pucali u vazduh i tukli demonstrante pendrecima.

Snimak na društvenim mrežama iz sjevernog grada Tabriza prikazuje mladića u koga su navodno pucale snage bezbjednosti kako krvari na ulici dok demonstranti viču u pomoć.

Na drugom snimku se vidi kako policajac puca iz puške u demonstranta koji je rušio provladin bilbord u pokrajini Sjeverni Horasan. Nije jasno da li je ranjen.

Na drugom snimku, demonstranti se mogu vidjeti kako pale masivni bilbord na kome se vidi Kasem Sulejmani - najviši iranski general koji je ubijen u američkom vazdušnom napadu - u njegovom rodnom gradu Kermanu. Sulejmani ima status ikone među pristalicama vlade.

U pokrajini Mahse Amini u Kurdistanu, šef policije rekao je da su četvorica demonstranata ubijena iz vatrenog oružja. U Kermanšahu, tužilac je rekao da su dva demonstranta ubijena, insistirajući da metke nisu ispalile iranske snage bezbjednosti.

Tri muškarca povezana sa Basidž, dobrovoljačkim snagama pod Gardom, ubijena su u sukobima u gradovima Širaz, Tabriz i Mašhad, prenijeli su poluzvanični mediji, čime je broj poginulih koji su zvaničnici priznali na najmanje devet na obe strane.

U sjevernoj provinciji Mazandaran, gnevna masa oštetila je ili zapalila više od 40 vladinih objekata i ranila 76 službenika obezbjeđenja, rekao je zamjenik guvernera Ruhola Solgi.

Iran se uhvatio u koštac sa talasima protesta u nedavnoj prošlosti, uglavnom zbog dugotrajne ekonomske krize koju su pogoršale sankcije Zapada koje su povezane sa njegovim nuklearnim programom. Građani takođe krive korupciju i loše upravljanje vlastima.

Bidenova administracija i evropski saveznici rade na oživljavanju iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, u kojem je Iran obuzdao svoje nuklearne aktivnosti u zamenu za ublažavanje sankcija, ali su pregovori mesecima bili u ćorsokaku.

Iz New Yorka, gdje je iranski predsjednik Ebrahim Raisi izašao za govornicu u sredu na Generalnoj skupštini UN, glavna međunarodna voditeljica CNN-a Christhiane Amanpour rekla je da je planirala da se suoči sa Raisijem oko protesta u njegovom prvom intervjuu u SAD.

Ali Amanpour je na Twitteru napisala da se Raisi nije pojavio. Pomoćnik joj je rekao da je predsjednik odbio da učestvuje osim ako ne nosi maramu, s obzirom na "situaciju u Iranu". Iranska vlada nije komentarisala incident.

"Nisam mogla da pristanem na ovaj neočekivani uslov bez presedana", napisala je britansko-iranska voditeljica pored fotografije Raisijeve prazne stolice.

Šef Federalnih rezervi: Borba protiv inflacije bi mogla da izazove recesiju

Šef Federalnih rezervi Jerome Powell

Američka Centralna banka uputila je najozbiljnije upozorenje do sada o tome šta će možda biti potrebno da se obuzda visoka inflacija u Americi: sporiji ekonomski rast, veća nezaposlenost, i potencijalno - recesija.

Na konferenciji za novinare, šef Federalnih rezervi Jerome Powell priznao je ono što mnogi ekonomisti govore mjesecima - da je cilj Centralne banke da izvede takozvano "meko slijetanje", odnosno uspori rast koliko je potrebno da se smanji inflacija, ali ne toliko da se izazove recesija - sve manje vjerovatan.

"Šanse za meko slijetanje se smanjuju", izjavio je Powell, dok Federalne rezerve nastavljaju da dižu kamatne stope da bi usporile najveću inflaciju zabilježenu u protekle četiri decenije.

"Niko ne zna da li će taj proces voditi ka recesiji, i ako se to dogodi, koliko će ozbiljna biti recesija", rekao je on.

Prije nego što ekonomisti banke razmotre da obustave podizanje kamatnih stopa, moraće da vide kontinuirani spori rast, "umjereni" porast nezaposlenosti i "jasne dokaze" da se inflacija polako spušta ka cilju od 2 procenta.

"Moramo da stavimo inflaciju iza sebe. Volio bih da postoji bezbolan način da se to uradi. Ne postoji", rekao je Powell.

Federalne rezerve u srijedu su ponovo podigle referentnu kamatnu stopu za tri četvrtine procenta, treći put zaredom. Najnovijom odlukom, kamatna stopa koja utiče na mnoge poslovne i privatne kredite, podignuta je na 3% do 3,25%, najviši nivo od početka 2008.

Pad cijena benzina je donekle spustio inflaciju, koja je u augustu i dalje iznosila visokih 8,3% u odnosu na godinu dana ranije. Niže cijene benzina su vjerovatno doprinijele i nedavnom povećanju rejtinga popularnosti predsjednika Joea Bidena, za koji se demokrate nadaju da će poboljšati njihove šanse na novembarskim izborima za Kongres.

U srijedu, zvaničnici Federalnih rezervi su također prognozirali da će doći do novih, velikih povećanja referentne kamatne tope, koja bi do kraja godine mogla da iznosi otprilike 4,4%, cijeli procenat više nego što su predvidjeli u junu. Oni očekuju da će kamatna stopa nastaviti da raste i sljedeće godine, na oko 4,6%, što je najviši nivo od 2007. godine.

Kada Federalne rezerve podignu kamatne stope, građanima postaje skuplje da podignu kredit za kupovinu kuće ili automobila, a kompanijama da uzmu zajmove. Tada potrošači i kompanije manje pozajmljuju i troše čime se "hladi" ekonomija i usporava inflacija.

Druge velike centralne banke također preduzimaju agresivne korake u borbi protiv globalne inflacije, koja se povećala za vrijeme oporavka svjetske ekonomije od pandemije Covida 19 i ruskog rata protiv Ukrajine.

U četvrtak, britanska centralna banka je podigla osnovnu kamatnu stopu za pola procenta, na najviši nivo u posljednjih 14 godina. Švedska centralna banka je podigla svoju osnovnu kamatnu stopu za cijeli procenat, a Evropska centralna banka se odlučila na najveće povećanje kamatne stope ikada - od tri četvrtine procenta za 19 zemalja koje koriste zajedničku valutu - euro.

Sjedinjene Države sankcionišu pripadnike iranskih snaga bezbjednosti i policije za moral

Protesti u Teheranu, 19. septembar 2022.

Američki sekretarijat za finansije najavio je nove sankcije protiv sedam zvaničnika iranskih snaga bezbjednosti i policije za moral, optužujući ih za kršenje prava žena, aktivista za građansko društvo i mirnih demonstranata.

Meta novih sankcija je šef ozloglašene iranske policije za javni moral, Mohammad Rostami Cheshmeh Gachi, i direktor policije za pokrajinu Tehran, Haj Ahmad Mirzaei Mirzaei je navodno suspendovan poslije protesta zbog smrti Mahse Amini.

Meta sankcija su takođe iranski ministar za obavještajna pitanja, zamjenik komandanta snaga Basij, i još nekoliko komandanata iranskih oružanih snaga.

"Ti zvaničnici su na čelu organizacija koje rutinski primjenjuju nasilje u gušenju mirnih demonstracija, protiv pripadnika iranskog građanskog društva, političkih disidenata, aktivita za ženska prava i članova iranske zajednice Bahai", navodi se u saopštenju Sekretarijata za finansije.

Sankcije znače zamrzavanje kompletne imovine tih zvaničnika u SAD i zabranu bilo kakvog poslovanja sa njima u SAD i inostranstvu.

Najmanje devetero ljudi je ubijeno u sukobima iranskih snaga bezbjednosti i demonstranata ogorčenih zbog smrti 22-godišnje djevojke, koju je uhapsila policija za moral zbog nepropisnog nošenja hidžaba. Nasilje je izbilo tokom vikenda.

Ovo su najveći neredi u Iranu u proteklih nekoliko godina. Demonstranti u više od deset gradova - koji su gnjevni zbog socijalne represije i sve brojnijih kriza u zemlji - nastavljaju da ulaze u okršaje sa policijom, vojskom i paravojnim snagama.

Demonstracije u Iranu su započele kao emotivni izliv bijesa zbog smrti Mahse Amini, devojke koju je privela policija za javni moral zato što je navodno prekršila striktni kodeks oblačenja za žene. Sjedinjene Države, Evropska unija i Ujedinjene nacije su oštro osudile Iran zbog njene smrti.

Policija navodi da je devojka umrla od srčanog udara i da nije bila maltretirana u pritvoru, ali je njena porodica dovela u pitanje tu verziju događaja. Nezavisni eksperti povezani sa Ujedinjenim nacijama saopštili su u četvrtak da izveštaji pokazuju da ju je policija za moral teško pretukla, iako nisu dostavljeni dokazi za te tvrdnje.

Protesti su tokom proteklih pet dana prerasli u otvoreno protivljenje vladi. Žene skidaju i pale hidžabe na ulicama, koje moraju da nose po državnim propisima, a Iranci pozivaju na ukidanje same Islamske republike.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG