Linkovi

Izdvojeno

30-godišnja potraga za nestalim Sarajlijama

Zahid Pandžić sa porodicom. (Foto: Privatna arhiva)

Trideseta godišnjica početka opsade glavnog grada i rata u Bosni i Hercegovini za sarajevske porodice koje još uvijek tragaju za svojim najmilijim je bolan podsjetnik da su prošle gotovo tri decenije u nadi za njihov ukop i konačan smiraj.

Mirno je poslijepodne u sarajevskom naselju Grbavica kada na vrata ugostiteljskog objekta u “Šopingu” ulazi Sanida Đulepa. Novinarima Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) upućuje osmijeh i sjeda za stol, gdje priča da je imala 18 godina kada je počeo rat.

Živjela je sa roditeljima u nekadašnjoj ulici Marijana Baruna blizu “Šopinga”.

Početkom augusta ove godine navršit će se 30 godina kako je u ranim jutarnjim satima odveden njen otac Fikret. Do današnjeg dana ona nije saznala ništa o njegovoj sudbini, niti pronašla posmrtne ostatke.

“On je bio pravnik. Bavio se svim i svačim, ali je bio najbolji tata. Radio je u ʻSarajevu Diskuʼ diskografskoj kući. Bio je jedna dobra duša od čovjeka. Ja mislim da nije bilo boljeg oca. (…) Sve što je mogao da nam ispuni, meni i sestri je ispunjavao”, kaže Sanida, dodajući da su najdraža sjećanja putovanja sa ocem, jer bi im tada pričao o svemu. Govori da je bio “živa enciklopedija”.

Fikreta Džindu su, prema kazivanju njegove kćerke, 2. augusta 1992. godine u jutarnjim satima odvele dvije osobe u alkoholiziranom stanju.

“Oni su došli, maltretirali nas i oca su mi izveli. Ja od tada gubim svaki trag o njemu. (…) Samo pogledao onako tužno, nije ništa rekao. Znam u čemu je bio. Imao je farmerke, žutu Lacoste majicu, teksas jaknu i sivi džemper ispod na kopčanje, i u tome je otišao”, prisjeća se Sanida, dodavši da im je rečeno kako otac ide na ispitivanje.

Te noći, njena majka, opisuje Sanida, koja je imala mahagonij crvenu kosu, preko noći je pobijelila.

“Nikad više nije bila ista žena. Mislim da i sad živi samo i radi nas, a i radi trenutka da možda dobije neku informaciju o njemu”, dodaje Sanida, govoreći kako tada počinje potraga za ocem.

U danima koji su uslijedili njena majka je pokušavala na Grbavici doći do bilo kakvih informacija o njemu, no nailazila je uvijek na zatvorena vrata. Imali su informaciju da je tog dana samo on odveden sa Grbavice, te smatraju da je to jedna od okolnosti zbog kojih ne mogu doći do više informacija.

“On nama nije mrtav. On je nama samo odveden i negdje se nalazi. (…) To mi je žao što ga ne možemo sahraniti”, govori ona kroz suze.

Fikret Džindo sa suprugom. (Foto: Porodična arhiva)
Fikret Džindo sa suprugom. (Foto: Porodična arhiva)

Prema podacima Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH), na području općine Novo Sarajevo, kojoj pripada naselje Grbavica, nestala je 281 osoba, a za njih 107 se još uvijek traga.

Za zločine počinjene na Grbavici, među kojima su i prisilni nestanci, Sud Bosne i Hercegovine je osudio Veselina Vlahovića Batka na 42 godine zatvora.

“Molim te, čuvaj nam djecu”

U ljeto 1992. godine, u nekadašnjoj grbavičkoj ulici Lenjinova na broju 111 živio je Nedžib Behlulović sa porodicom. Prema riječima njegove supruge Razije, od 8. jula njemu se gubi svaki trag.

U razgovoru za BIRN BiH, ona se prisjeća da su vojnici taj dan rekli njenoj porodici i komšijama da izađu iz stanova i poveli kolonu od 200 do 250 žena, djece i muškaraca prema “Šoping centru” na Grbavici. Kada su prelazili ulicu otvorena je vatra i njen suprug teško je ranjen.

Dok priča Razija pravi pauze i objašnjava da je to bila teška slika, jer se utroba njenog muža nalazila na trotoaru, a ona ju je pokušavala vratiti i sakriti kako njihovo maloljetno troje djece to ne bi vidjelo. Najmlađa kćerka, pojašnjava, tada nije imala ni punih sedam godina.

Razija je, kako kaže, na silu ušla u automobil koji je prebacio njenog supruga u Dom zdravlja na Vracama, gdje je bio priključen na infuziju.

“Govorio mi je: ʻMolim te, čuvaj nam djecu, molim te čuvaj djecu.ʼ Ja sam se borila da mu pomognem, ali nisu mi dali”, govori Razija i dodaje da joj je rečeno da muž mora u bolnicu na Pale. Ona potom odlazi u “Šoping” gdje su bila njena djeca i komšije.

Nedžib je, prema riječima supruge, slobodno vrijeme provodio vodeći djecu u šetnje, a poseban odnos je imao sa kćerkom koja je jako bila vezana za njega.

Nedžib Behlulović. (Foto: Porodična arhiva)
Nedžib Behlulović. (Foto: Porodična arhiva)

“Živjela sam s njim i divan brak sam imala više od 12 godina. To je jedno divno stvorenje koje nikada nije diglo ton ni na mene, ni na djecu. Bio je visok, zgodan, stvarno je bio lijep. (…) Svi su ga voljeli”, priča Razija.

Ona ističe da se “svima obraćala”, ali da nikad ništa nije saznala o sudbini svoga muža.

“Za ovih 30 godina nikad me niko nije nazvao ni za bilo kakvu informaciju, ni da odem na prepoznavanje, ništa. Ni traga o njemu nema”, kaže ona.

Potraga za ocem nestalim u Nahorevu

U trenutku odvođenja sredinom juna 1992. godine Zahid Pandžić imao je 38 godina – manje nego danas njegov sin Aldian koji je sa novinarima BIRN-a BiH razgovarao o ocu.

Sa širokim osmijehom na licu Aldian priča kako je njegov otac radio u Energoinvestu, te da su brat, sestra i on jedva čekali da dođe s posla.

“Nikad nije došao kući da nije donio nešto slatko. Uvijek je problem nastajao kako podijeliti kesu boba, ko će dobiti onu jednu više taj dan”, govori Aldian te dodaje da je njegov otac posebno volio svirati gitaru uz koju se odmarao i znao zaspati na kraju dana.

Za Aldiana najdraži trenuci sa ocem su bili kada bi on djeci, koje je bilo dosta s obzirom da je veliki broj rodbine živio u njihovoj blizini, spremao roštilj.

Zahida je krasila druželjubivost za koju Aldian ponosno kaže da su je naslijedili od oca.

Tog juna Zahid je iz porodične kuće u naselju Nahorevo (općina Centar) u više navrata odvođen na ispitivanje u bolnicu “Jagomir”, gdje je, prema kazivanju njegovog sina, bilo komandno mjesto. Aldian navodi da je i očev brat bio vođen na ispitivanja, te se vodio kao nestala osoba dok mu nisu pronađeni posmrtni ostaci na području Skakavca 1999. godine.

Također su pronađeni posmrtni ostaci i drugih članova njegove porodice. Ipak posmrtni ostaci njegovog oca nikada nisu, iako su u više navrata rađena iskopavanja.

Aldian pojašnjava da za razliku od mnogih osoba koje nemaju nikakve informacije o svojim najmilijim, njegova porodica je došla do saznanja da je Zahid ubijen, kao i do moguće lokacije gdje bi se mogli nalaziti njegovi posmrtni ostaci.

“Prije nekih 15-20 dana mi smo ponovo tražili, pokušali da dođemo do posmrtnih ostataka svog oca i radili smo to u dva navrata”, govori Aldian, na tabletu pokazujući lokaciju gdje je rađeno iskopavanje.

Najveći problem predstavlja veliki nasip zbog kojeg su morali kopati i na dubinu od osam metara, pojašnjava on i dodaje da će nastaviti potragu na toj lokaciji.

“Nadu crpimo iz toga da imamo želju da sutra otac bude sahranjen gdje mu je mjesto. (…) Vjerujem da ćemo ga naći jednog dana. Razlog mog optimizma je što imamo informaciju da je ubijen i gdje bi trebali da budu njegovi posmrtni ostaci”, kaže Aldian.

Zahid Pandžić (Foto: Porodična arhiva)
Zahid Pandžić (Foto: Porodična arhiva)

Sud BiH je pravosnažno oslobodio krivice Gorana Sarića da je, kao načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Centar, nadzirao i učestvovao u razdvajanju muškaraca koji su bili zatvoreni u Psihijatrijskoj bolnici “Jagomir” u Sarajevu. On se teretio za nestanak Zahida Pandžića, o čemu je na Sudu svjedočio i Aldian.

Sarić je u drugom predmetu oslobođen optužbi za genocid u Srebrenici, dok je u toku treći predmet koji ga tereti za zločine u Bijeljini.

Iz INO-a BiH navode da je na području općine Centar, gdje se nalazi Nahorevo, tokom rata nestalo 70 osoba, a traga se za još njih 37.

Prema INO-u BiH, na području devet općina u Sarajevu nestalo je ukupno 1.548 osoba. Još uvijek se traga za 498 nestalih.

BIRN BiH je ranije pisao o nestalim sa područja Hadžića, kao i Ilijaša.
Iako osuđeni na doživotne zatvore pred Haškim tribunalom, između ostalog i za zločine počinjene u Sarajevu, u zaključcima presuda Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću se ne spominju nestanci na području Sarajeva.

“Meni treba informacija gdje je moj otac”

Potraga za nestalim članom porodice je, prema Sanidi, tapkanje u mjestu.

“Nema tu traganja jer vi nemate tu traga nikakvog i nemate saradnju sa organima koji bi trebali da se bave time. Vi nemate povratne informacije. (…) Meni treba informaciju gdje je moj otac”, ističe ona.

Posebno je boli što za 30 godina niko nije nazvao njenu majku da bar pita kako se osjeća. Kroz suze zaključuje kako je očekivala da će se više uraditi.
Razija ne gubi nadu da će pronaći supruga, te naglašava kako bi to voljela uraditi dok je živa.

“Nekad ga sanjam da je došao na vrata da ga vidim. Ja znam da on nije živ. Svjesna sam toga, jer nakon toliko godina on da je živ, on bi se javio. (…) Ja bih voljela da ga nađem, da ga sahranim”, kaže ona.

Aldian navodi kako je svjestan da se ljudi plaše davati informacije o nestalim osobama, ali upućuje molbu onima koji ih imaju da ih podijele putem posrednika ili na anonimni broj telefona.

“To je jedina moja molba jer znam kroz šta sve mi prolazimo, mi koji tragamo za svojim nestalim”, kaže on.

Sud BiH je pravosnažno oslobodio krivice Gorana Sarića da je, kao načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Centar, nadzirao i učestvovao u razdvajanju muškaraca koji su bili zatvoreni u Psihijatrijskoj bolnici “Jagomir” u Sarajevu.

On se teretio za nestanak Zahida Pandžića, o čemu je na Sudu svjedočio i Aldian.

See all News Updates of the Day

Borba protiv oružanog nasilja: Amerika u ratu sama sa sobom

Samo praćenje svih pucnjava postalo je teško, s lokacijama, okolnostima i imenima žrtava koji se spajaju u naizgled beskonačan trag krvoprolića i tuge.

Sve se više osjeća kao da je Amerika u ratu sama sa sobom.

U New Orleansu, samo nekoliko dana u novoj godini, 14-godišnja djevojčica je ubijena iz vatrenog oružja, zajedno sa svojim ocem i stricem. Nekoliko dana nakon toga, u učionici u Virginiji, šestogodišnji dječak je izvadio pištolj i ustrijelio svoju učiteljicu iz prvog razreda. Tu je vijest zasjenila masovna pucnjava u kalifornijskom plesnom studiju prošlog vikenda u kojoj je ubijeno 11 ljudi. Dan kasnije, nekoliko stotina milja dalje, poljoprivredni radnik otvorio je vatru u gradu na obali, ubivši sedam kolega. Još troje je ubijeno, a četvero ranjeno u pucnjavi u kući za kratkoročni najam u otmjenoj četvrti Los Angelesa rano u subotu.

A mnogi su Amerikanci duboko pesimistični da će se nešto uskoro promijeniti. Kada je predsjednik Joe Biden prošle godine potpisao zakon za borbu protiv oružanog nasilja - prvu takvu mjeru koja je prošla Kongres u generaciji - znatna većina ga je podržala. Ali 78% je reklo da vjeruje da će učiniti malo ili ništa, pokazalo je istraživanje Pew Research Centera.

Sam broj ubistava i brzi tempo političkog odgovora "rađaju osjećaj nemoći i očaja", rekao je Pedro Noguera, dekan obrazovne škole na Sveučilištu Južne Kalifornije i sociolog koji je više proučavao oružano nasilje. više od dva desetljeća.

"Mislim da se niko ne osjeća dobro zbog ovoga gdje se nalazimo - čak ni ljubitelji oružja", rekao je.

Ali ako bi vas zbog svega toga moglo pomisliti da je Amerika otupjela na oružano nasilje, Zeneta Everhart se ne bi složila.

Njen tada 19-godišnji sin, Zaire, radio je honorarni posao u supermarketu u Buffalu prošlog maja kada je upao naoružani muškarac tražeći crnce koje bi ubio. Desetorica su poginula u napadu. Zaire je pogođen metkom u vrat, ali je preživio.

“Ne mislim da zemlja postaje otupjela na to, ali mislim da je zemlja frustrirana”, rekla je. “Mislim da su ljudi umorni.”

“Znaš, ne želimo čuti o ovome. Ne želimo čuti o tome da nam djeca umiru od oružanog nasilja i ne želimo čuti o našim starijima koji su ubijeni u napadu na studio u Kaliforniji. "Kako užasno. Kako srceparajuće.”

Ali to čini Everharta i druge još odlučnijima u pronalaženju načina za zaustavljanje nasilja.

Mjesec dana nakon pucnjave u supermarketu, ona i rođaci drugih žrtava otišli su u Washington, D.C., svjedočeći pred odborom Predstavničkog doma o potrebi donošenja zakona o sigurnosti oružja. Dva tjedna kasnije, Biden je potpisao zakon o oružanom nasilju.

Taj uspjeh i kontinuirani oporavak njezina sina daju joj energiju.

Ali u zemlji u kojoj su stavovi o oružju i nasilju često kontradiktorni, zacrtavanje smjera djelovanja stvara neugodnu računicu.

Sveukupno, 71% Amerikanaca kaže da bi zakoni o oružju trebali biti stroži, prema anketi koju su 2022. proveli Harris School of Public Policy Sveučilišta u Chicagu i Centar za istraživanje javnih pitanja Associated Press-NORC. Ali u istoj anketi, 52% je reklo da je također vrlo važno zaštititi pravo Amerikanaca na posjedovanje oružja radi osobne sigurnosti.

Prošlogodišnji zakon o oružanom nasilju osmišljen je kako bi se postupno pooštrili uvjeti za mlade ljude da kupuju oružje, uskrati vatreno oružje većem broju obiteljskih zlostavljača i pomogne lokalnim vlastima da privremeno oduzmu oružje od ljudi za koje se smatra da su opasni. Većina njegovih troškova od 13 milijardi dolara otišla bi za jačanje programa mentalnog zdravlja i za škole.

Međutim, ove je godine broj smrtnih slučajeva od pucnjave već duboko obeshrabrujući.

Prva masovna pucnjava u zemlji prošle godine dogodila se 23. januara. Do istog datuma ove godine, nacija je već pretrpjela šest masovnih pucnjava, ostavivši 39 mrtvih, prema bazi podataka koju su prikupili The Associated Press, USA Today i Northeastern University. Prati svaki napad u SAD-u koji je odnio najmanje četiri života, ne uključujući napadačev, od 2006.

"Nažalost, mislim da smo postali imuni na to", rekao je Mark Gius, profesor na koledžu Quinnipiac koji proučava oružano nasilje i javnu politiku. “To je postalo dio života.”

Fred Guttenberg, čija je 14-godišnja kći Jaime ubijena kada je naoružani muškarac divljao po srednjoj školi u Parklandu na Floridi 2018., predobro zna koliko nasilje može biti ogromno.

Neposredan instinkt kod ovih pucnjava, rekao je, jest pomisliti "evo nas opet." Ali tu nije kraj.

“Nije da Amerikance nije briga. Radi se o tome da smo dopustili da ode predaleko", rekao je. “Amerika obraća pažnju. Ljudi su više angažirani po ovom pitanju nego što su ikada bili.”

Godinama se u Kongresu i na Floridi zalagao za zakon poznat kao “Jaime's Law", koji bi od ljudi koji kupuju municiju zahtijevao da prođu iste provjere kao i za kupovinu oružja. Zakoni su više puta zapeli, ali on ne odustaje.

Dok masovna ubistva poput Parklanda privlače veliku pozornost, više od polovice od oko 45.000 američkih smrtnih slučajeva od vatrenog oružja godišnje je samoubistvo.

Od ubistava iz vatrenog oružja, velika većina ostavlja samo jednu ili dvije mrtve osobe. Mnoge od tih smrti ne dobivaju pozornost, osim vlasti i ljudi koji su pogođeni.

"To je tužna stvar", rekla je Noguera iz USC-a. "Gotovo je potrebno biti pod izravnim utjecajem da biste shvatili koliko je opasna situacija upravo sada."

To je stvorilo situaciju u kojoj se čak i ljudi koji mrze oružje mogu naći u situaciji da se pitaju trebaju li ga kupiti.

"To je razumljivo", rekao je. “Ljudi misle: ako nas država ne može zaštititi, onda moramo zaštititi sami sebe.”

Osam mjeseci nakon napada u supermarketu Buffalo, liječnici dosad nisu uspjeli izvaditi sve dijelove metaka koji su se zaglavili u tijelu Everharina sina, neki od njih opasno blizu vitalnih organa. No njegovo preživljavanje ju motivira da nastavi gurati vladu ka promjenama, a ona poziva druge da ne odustaju od borbe kad čuju za još jednu pucnjavu.

"Nemoj biti neosjetljiv na ovo", rekla je. “Ovo bi te trebalo boljeti. Trebao bi osjetiti nešto.”

Hoće li evropska zabrana ruskog dizela podići globalne cijene goriva

Evropa poduzima još jedan veliki korak prema prekidu energetskih veza s Rusijom, zabranom uvoza dizelskog goriva i drugih proizvoda proizvedenih od sirove nafte u ruskim rafinerijama.

Zabrana Evropske unije stupa na snagu 5. februara nakon embarga na ugljen i većinu nafte iz Rusije. Blok od 27 zemalja pokušava prekinuti svoju posljednju upotrebu ruske energije i prestati hraniti ratnu mašineriju Kremlja kako se bliži godišnjica invazije na Ukrajinu.

Najnovija zabrana nosi rizike: cijene dizela već su skočile od početka rata 24. februara, a mogle bi ponovno porasti za gorivo koje je ključno za globalnu ekonomiju.

"Ostavljamo novac na cesti kako bismo pružili svoje usluge", rekao je Hans-Dieter Sedelmeier iz obiteljske njemačke autobusne i putničke firme Rast Reisen.

Većina stvari koje ljudi kupuju ili jedu prevezu se u nekom trenutku kamionima, koji uglavnom rade na dizel. Također pokreće poljoprivrednu opremu, gradske autobuse i industrijsku opremu. Viša cijena dizela ugrađena je u cijenu gotovo svega, pomažući u povećanju inflacije koja je otežala život ljudima diljem svijeta.

Opći pogled prikazuje Novorossiysk Fuel Oil Terminal (NMT) u crnomorskoj luci Novorossiisk, Rusija, 30. maja 2018. REUTERS/Natalya Chumakova
Opći pogled prikazuje Novorossiysk Fuel Oil Terminal (NMT) u crnomorskoj luci Novorossiisk, Rusija, 30. maja 2018. REUTERS/Natalya Chumakova

Evo ključnih činjenica o nadolazećem evropskom embargu:

HOĆE LI EMBARGO PODIĆI CIJENE DIZELA?

Ovisi. Dizel se, kao i sirova nafta, prodaje globalno, a Evropa bi mogla potražiti nove izvore, poput SAD-a, Indije ili zemalja Bliskog istoka. Ako to prođe glatko, utjecaj na cijene mogao bi biti privremen i skroman.

Evropa je već skoro prepolovila uvoz ruskog dizela, s 50% ukupnog uvoza prije rata na 27%. Američki dobavljači povećali su zalihe na rekordne razine, s 34.000 barela dnevno na početku 2022. na 237.000 barela dnevno do sada u januaru, prema S&P Globalu.

Najviši energetski dužnosnik EU-a, Kadri Simson, kaže da su tržišta imala vremena za prilagodbu nakon što je zabrana objavljena u junu. Čini se da su se i Evropljani opskrbili ruskim dizelom prije roka, a uvoz je prošlog mjeseca porastao.

Postoji komplicirajući faktor: Grupa sedam velikih demokratija razgovara o nametanju ograničenja cijena ruskog dizela koji ide u druge zemlje, baš kao što su učinili za rusku sirovu naftu. Kao i s naftom, ideja je zadržati dotok ruskog dizela na svjetska tržišta, ali smanjiti prihode Moskve.

Ako ograničenje funkcionira kako se reklamira, globalni tokovi dizela trebali bi se preraspodijeliti, pri čemu bi Evropa pronašla nove dobavljače, a ruski dizel nove kupce, bez većeg gubitka ponude.

Ali teško je reći kako će gornja granica funkcionirati bez znanja gdje će biti postavljena cijena i hoće li Rusija uzvratiti uskraćivanjem isporuka.

"Kada je ruski izvoz ograničen, iz bilo kojeg razloga, to bi naravno izazvalo probleme u cijelom ovom procesu preustroja", rekao je Hedi Grati, voditelj istraživanja goriva i rafiniranja za Europu u S&P Global Commodity Insights. “Europa bi se natjecala s drugim velikim uvoznicima, a to bi izazvalo pritisak na povećanje cijena.”

Ako ograničenje ne blokira velike količine ruskog dizela, moglo bi doći do "kratkotrajnog skoka cijena" dok se tržište prilagođava. Kao prvo, tankeri bi imali duži put do Evrope iz SAD-a, Bliskog istoka ili Indije nego iz ruskih luka na Baltičkom moru, naglašavajući kapacitet broda.

Ali golemi novi rafinerijski kapaciteti pokreću se u Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji kasnije ove godine i u Omanu 2024. To bi "moglo dodatno ublažiti sve tačke pritiska zbog ovog razvoda od Rusije", rekao je Grati.

ŠTO SE MOŽE POSTIĆI OGRANIČENJEM CIJENA DIZELA?

Nada je da će se reproducirati učinak gornje cijene nafte, koja je zapadnim firmama koje uvelike kontroliraju usluge prevoza zabranila rukovanje ruskom sirovom naftom čija je cijena veća od 60 dolara po barelu.

Rusija kaže da neće prodavati naftu zemljama koje poštuju gornju cjenovnu granicu, ali ograničenje i pad potražnje zbog usporavanja globalnog gospodarstva znači da kupci u Kini, Indiji i drugdje mogu kupovati rusku naftu uz velike popuste, smanjujući tako prihode Kremlja.

Potaknute skupljom sirovom naftom, cijene dizela porasle su prošle sedmice na više od 1000 dolara po toni sa 800 dolara po toni početkom decembra. Dizel košta više od 40 dolara po barelu više od sirove nafte koja se koristi za njegovu proizvodnju.

Jedan od razloga povećanja cijena bila je oluja u decembru u SAD-u koja je poremetila rad rafinerija, rekla je Barbara Lambrecht, analitičarka u Commerzbank.

ŠTO SE DOGAĐA AKO DIZEL POSKUPI?

Cijene goriva bile su glavni faktor iza bolne inflacije u Evropi koja je potrošačima oduzela kupovnu moć i usporila ekonomiju.

Cijene dizela na pumpama su se u godinu dana kretale s 1,66 eura po litri (6,43 dolara po galonu) na 2,14 eura po litri (8,29 dolara po galonu).

"To je gigantski porast", rekao je Christopher Schuldes, treća generacija njegove obitelji koja vodi njemačku firmu za prevoz kamionima Schuldes Spedition.

Firma ima 27 dizelskih kamiona i 50 zaposlenih u gradiću Alsbach-Haehnlein između Frankfurta i Heidelberga u jugozapadnoj Njemačkoj. Već je smanjio troškove goriva opremajući kamione učinkovitim motorima, osiguravajući da kamioni odlaze potpuno natovareni i obučavajući zaposlenike u vožnji s učinkovitom potrošnjom goriva.

“Sve smo to učinili davno, mnogo prije nego što je Rusija napala Ukrajinu”, rekao je Schuldes. "Nema više mjesta za optimizaciju."

Kako bi smanjila dodatne troškove dizela, firma je pokušala pregovarati o višim cijenama s kupcima koji imaju dugoročne ugovore. Neki su pristali, neki nisu. Čak i ako ugovor dopušta rast cijena s troškovima dizela, postoji odmak od dva mjeseca.

Što se tiče embarga, "imam dva mišljenja o tome", rekao je Schuldes. “Moram se pobrinuti da firma bude u dobrom stanju i da naša nabava bude što ekonomičnija. S druge strane - na osobnoj razini - kažem da se Rusija ne smije podržavati."

U međuvremenu, Rast Reisen, autobusna i putnička firma u blizini Freiburga im Breisgaua u jugozapadnoj Njemačkoj, zabilježila je porast troškova dizelskog goriva s 12%-15% na 20%-25%. Budući da je 15 od njezinih 25 autobusa dio regionalne mreže javnog prevoza, firma ne može automatski povisiti cijene karata, a vladina povećanja do sada su "kapljica na užarenom kamenu", rekao je Sedelmeier, direktor za javni prijevoz.

Rast Reisen je morao dodati dodatnu naknadu za dizel od 10 do 15 eura na putovanja do popularnih odredišta poput sjevernonjemačkog otoka Sylt ili hrvatske obale jer su cijene skočile nakon što su katalozi štampani. Iduće godine će cijene putovanja jednostavno biti više.

ŠTO BI MOGLO POĆI PO ZLU?

Energetska tržišta gledaju prema Kini i pitaju se kada će se drugo najveće svjetsko gospodarstvo oporaviti nakon završetka drastičnih ograničenja vezanih uz COVID-19. Uz nisku potražnju za gorivom kod kuće, kineska vlada dopustila je rafinerijama da povećaju svoj izvoz.

Ali ako putovanja u Kini porastu, taj bi dizel mogao nestati sa svjetskog tržišta, podižući cijene kako se povećava konkurencija za gorivo.

Turska: Opozicija pod pritiscima dok Erdogan nastoji osigurati reizbor

Turska: Opozicija pod pritiscima dok Erdogan nastoji osigurati reizbor
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:02 0:00

Ustavni sud Turske odbacio je poziv druge po veličini opozicione Narodne demokratske stranke da se odluka o gašenju stranke odgodi do okončanja opštih izbora u Turskoj, koji su zakazani za maj. Kritičari kažu da ova odluka povećava zabrinutost da Erdogan koristi pravosuđe da potkopa opoziciju.

SAD optužile tri osobe za pokušaj ubistva američko-iranske novinarke

Američki sekretar za pravosuđe Merrick Garland.

Američki federalni istražitelji optužili su tri člana istočnoevropske kriminalne organizacije, koja je povezana sa iranskom vladom, za kovanje zavjere da ubiju američku novinarku i aktivistkinju iranskog porijekla, saopštio je u petak sekretar za pravosuđe Merrick Garland.

Rafat Amirov, Polad Omarov i Kalid Mehdijev optuženi su da su plaćeni za ubistvo i pranje novca zbog uloge u zavjeri iza koje stoji Teheran, ističe se u saopštenju Sekretarijata za pravosuđe.

"Žrtva je pisala o slučajevima kršenja ljudskih prava od strane vlade Irana, o diskriminaciji žena, suzbijanju demokratskog učešća i izražavanja, proizvoljnim hapšenjiima, torturi i pogubljenjima", naveo je Garland.

U saopštenju nije navedeno ime navodne mete zavjere, ali Mehdijev je uhapšen prošle godine u New Yorku zbog držanja puške ispred kuće novinarke Masihe Alinedžad u Brooklynu, dugogodišnje kritičarke iranskih zakona o pokrivanju glave, koja je promovisala na društvenim mrežama video snimke žena koje krše te zakone.

Alinedžad, koja živi u egzilu u New Yorku i saradnica je Glasa Amerike, potvrdila je za AP da je ona bila meta.

"Nisam uplašena. Iranski režim misli da će pokušajem ubistva ušutkati mene ili ostale žene. Međutim, samo me jačaju, čine još moćnijom da se borim za demokratiju i dam glas hrabrim ženama suočenim sa oružjem i mecima na ulicama da bi se oslobodile Islamske republike", rekla je Alinedžad za AP po obljavljivanju optužnice.

Mehdijev se izjasnio da nije kriv za posjedovanje vatrenog oružja sa izbrisanim serijskim brojem. On se nalazi u pritvornom centru u Brooklynu, u New Yorku, gdje čeka suđenje. Misija Irana pri Ujedinjenim Nacijama nije odgovorila na zahtjev agencije Reuters za komentar.

Američki tužioci su prošle godine optužili trojicu Iranaca da su kao navodni operativci obavještajne službe Teherana kovali zavjeru za otmicu novinara i aktiviste iz New Yorka. Garland je rekao da je žrtva pokušaja atentata i pokušaja otmice ista osoba.

Nakon neuspješnog pokušaja otmice 2021. godine, Amirov - koji ima prebivalište u Iranu - poslao je informacije o meti Omarovu, sa prebivalištem u Češkoj i Sloveniji, saopštili su tužioci u petak. Omarov je zatim poslao te detalje Mehdijevu, koji je živio u New Yorku.

Amirov i Omarov su zatim organizovali da Mehdijev dobije 30.000 dolara u kešu, čime je kupio pušku i municiju. Zatim je nekoliko dana obilazio komšiluk mete u julu 2022. godine, ali je zaustavljen zbog saobraćajnog prekršaja i uhapšen kada je policija pronašla oružje, naveli su tužioci.

Amirov je uhapšen van SAD, rekao je Garland. U četvrtak je predat Americi i izjasnio se da nije kriv pred sudom na Manhattanu kasnije u petak. Određen mu je pritvor bez prava na kauciju. Omarov je uhapšen u Češkoj Republici ranije ovog mjeseca, a Sjedinjene Države traže njegovo izručenje.

Sjedinjene Države su 2011. godine uhapsile jednog muškarca za kojeg se tvrdilo da je povezan sa iranskom zaverom za atentat na tadašnjeg ambasadora Saudijske Arabije u Washingtonu, u restoranu koji je tada redovno posećivao u prijestolnici.

Washington optužuje Teheran da podržava terorizam i razvija nuklearno oružje, što iranske vlasti odbacuju.

Objavljen video snimak brutalnog policijskog prebijanja Afroamerikanca u Memphisu

Snimak hapšenja Nicholsa. (Foto: Memphis Police Department/Handout via REUTERS)

Američki grad Memphis, u Tennesseeu, objavio je u petak veče šokantan video nasilnog obračuna petorice policajaca sa 29-godišnjim Afroamerikancem Tyreom Nicholsom, koji je podlegao povredama tri dana nakon što je pretučen.

Policajci, svi crnci, otpušteni su i optuženi za ubistvo drugog stepena, teški napad, tešku otmicu, nedolično službeno ponašanje i ugnjetavanje tokom službene akcije u slučaju smrti Nicholsa, kojeg su zaustavili u saobraćaju zbog navodno nesavesne vožnje.

Na jednom snimku vidi se kako policajci izvlače Nicholsa iz automobila dok on viče da "nije uradio ništa i da samo pokušava da ide kući". Zatim ga tjeraju da legne na zemlju i da se okrene na stomak, dok ga prskaju u lice biber sprejom.

Nichols zatim uspijeva da ustane i pobjegne dok ga policajci jure, od kojih najmanje jedan upotrebljava omamljivač.

Snimak hapšenja Nicholsa. (Foto: Memphis Police Department/Handout via REUTERS )
Snimak hapšenja Nicholsa. (Foto: Memphis Police Department/Handout via REUTERS )

Na odvojenom snimku nasilja vidi se kako policajci sustižu i tuku Nicholsa. Dva policajca ga drže, dok ga treći šutira, a četvrti udara palicom, prije nego što ga još jedan udara. Policajci u jednom trenutku ostavljaju Nicholsa prislonjenog uz vozilo, dok proslavljaju svoje poteze.

Može se čuti i kako Nichols vrišti "mama, mama" i "da želi samo da ide kući" dok se bori sa policajcima. Njegova majka navela je da je Tyre bio blizu kuće kada je pretučen. Na snimku se vide i nosila, čak 19 minuta nakon dolaska prvih ekipa hitne pomoći.

Nichols je preminuo u bolnici 10. januara, tri dana nakon što su ga policajci pretukli. Njegova smrt najnoviji je u nizu slučaja optužbi za prekomjernu upotrebu policijske sile protiv Afroamerikanaca i drugih manjina proteklih godina, što je izazvalo proteste protiv sistemskog rasizma u američkom pravosudnom sistemu.

Protesti protiv rasne nepravde izbili su globalno poslije ubistva Georgea Floyda u maju 2020. godine. Floyd je preminuo nakon što mu je bijeli policajac u Minneapolisu klečao na vratu više od devet minuta.

Nicholsova majka, RowVaughn Wells, upozorila je u obraćanju ranije u petak na "užasavajući" snimak ali je pozvala na mirne proteste.

"Ne želim da palimo naš grad, razaramo ulice, zato što se moj sin nije za to zalagao. Ako ste ovdje zbog mene i Tyrea, protestovaćete mirno", poručila je Wells.

"Ni jedna majka ne bi trebalo da prolazi kroz ono što ja sada doživljavam, da izgubi dijete na nasilan način na koji sam ja izgubila svoje", rekla je Wells.

Nakon što je objavljen video na američkim medijima, velika grupa demonstranata okupila se u Memphisu uzvikujući "nema pravde, nema mira" i noseći transparente na kojima je pisalo "narod zahtijeva da se okonča policijski teror. Demonstranti su u jednom trenutku blokirali saobraćaj na jednom od autoputeva.

Protesti su održani i u drugim američkim gradovima. Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je "bijesan" i "duboko ožalošćen" nakon što je odgledao snimak. Biden je takođe razgovarao sa Tyreovom porodicom.

Protesti u Memphisu zbog smrti Nicholsa. (Foto: REUTERS/Leah Millis)
Protesti u Memphisu zbog smrti Nicholsa. (Foto: REUTERS/Leah Millis)

Policija prvobitno nije saopštila mnogo detalja o okolnostima hapšenja Nicholsa. Čak je i okružni tužilac Steve Mulroy bio neodređen u pogledu detalja incidenta kada je objavio optužnicu protiv policajaca.

Objavljeni video obuhvata snimak sa kamera na tijelima policajaca, iz policijskog vozila, i bezbjednosnih kamera u blizini incidenta.

Pojedinici koji su ga odgledali prije objavljivanja i o tome govorili za medije nisu iznosili detalje, ali su naveli da je uznemirujući.

"Vidjećete nepoštovanje života i dužnosti, na koju smo se svi zakleli", rekla je za kablovsku mrežu CNN šefica policije Memphisa. Direktor FBI-a Christopher Wray rekao je u petak da je video snimak i da je bio užasnut.

Advokat za ljudska prava Ben Crump, koji zastupa Nicholsovu porodicu, snimak je uporedio sa videom policijskog prebijanja afroameričkog vozača Rodneyja Kinga 1991. godine. Četiri policajca su oslobođena optužbi za njegovo ubistvo četiri godine kasnije, što je izazvalo višednevne nemire u Los Angelesu.

"Ovaj mladić (Nichols) izgubio je život na užasan način što ukazuje na prijeku potrebu za promenama i reformama da bi se se osiguralo da se ovakvo nasilje ne događa tokom akcija koje sa sobom ne nose veliku prijetnju, kao što je zaustavljanje u saobraćaju", saopštili su Crump i njegov kolega Antonio Romanucci.

Nichols, otac četverogodišnjeg djeteta, će poslije objavljivanja snimka vjerovatno postati novo lice pokreta za rasnu pravdu u SAD.

Nichols je odrastao u Sacramentu, u Kaliforniji, prije nego što se tokom pandemije koronavirusa preselio u područje Memphisa gdje je živio sa majkom i očuhom i radio u Fedexu.

Sva petorica policajaca - Tadarrius Bean, Demetrius Haley, Emmitt Martin III, Desmond Mills Jr. i Justin Smith - otpušteni su 21. januara nakon što je internom istragom utvrđeno da su prekršili policijske standarde, uključujući i upotrebom prekomerne sile.

Uhapšeni su, a četvorica su puštena uz kauciju, dok je Haley i dalje u zatvoru. Određena mu je kaucija od 350.000 dolara. Dva pripadnika Vatrogasne službe Memphisa, koja su odgovorila na incident, razriješena su dužnosti do sprovođenja odvojene istrage.

Optuženi policajci (Foto: Memphis Police Department/Handout via REUTERS)
Optuženi policajci (Foto: Memphis Police Department/Handout via REUTERS)

Prema zakonu države Tennessee, za ubistvo drugog stepena predviđena je kazna d 15 do 60 godina.

Sekretar za pravosuđe Merrick Garland najavio je u petak federalnu civilnu istragu Nicholsove smrti.

Biden je pozvao na smirenost u četvrtak.

"Gnjev je razumljiv, ali nasilje nikada nije prihvatljivo", naveo je Biden u saopštenju. "Tyreova smrt je bolan podsjetnik da moramo učiniti više da osiguramo da naš sistem krivičnog pravosuđa ispunjava obećanje o pravičnoj i nepristrasnoj pravdi, jednakom tretmanu i dostojanstvu za sve", rekao je Biden.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG