Izdvojeno
30-godišnja potraga za nestalim Sarajlijama
Trideseta godišnjica početka opsade glavnog grada i rata u Bosni i Hercegovini za sarajevske porodice koje još uvijek tragaju za svojim najmilijim je bolan podsjetnik da su prošle gotovo tri decenije u nadi za njihov ukop i konačan smiraj.
Mirno je poslijepodne u sarajevskom naselju Grbavica kada na vrata ugostiteljskog objekta u “Šopingu” ulazi Sanida Đulepa. Novinarima Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) upućuje osmijeh i sjeda za stol, gdje priča da je imala 18 godina kada je počeo rat.
Živjela je sa roditeljima u nekadašnjoj ulici Marijana Baruna blizu “Šopinga”.
Početkom augusta ove godine navršit će se 30 godina kako je u ranim jutarnjim satima odveden njen otac Fikret. Do današnjeg dana ona nije saznala ništa o njegovoj sudbini, niti pronašla posmrtne ostatke.
“On je bio pravnik. Bavio se svim i svačim, ali je bio najbolji tata. Radio je u ʻSarajevu Diskuʼ diskografskoj kući. Bio je jedna dobra duša od čovjeka. Ja mislim da nije bilo boljeg oca. (…) Sve što je mogao da nam ispuni, meni i sestri je ispunjavao”, kaže Sanida, dodajući da su najdraža sjećanja putovanja sa ocem, jer bi im tada pričao o svemu. Govori da je bio “živa enciklopedija”.
Fikreta Džindu su, prema kazivanju njegove kćerke, 2. augusta 1992. godine u jutarnjim satima odvele dvije osobe u alkoholiziranom stanju.
“Oni su došli, maltretirali nas i oca su mi izveli. Ja od tada gubim svaki trag o njemu. (…) Samo pogledao onako tužno, nije ništa rekao. Znam u čemu je bio. Imao je farmerke, žutu Lacoste majicu, teksas jaknu i sivi džemper ispod na kopčanje, i u tome je otišao”, prisjeća se Sanida, dodavši da im je rečeno kako otac ide na ispitivanje.
Te noći, njena majka, opisuje Sanida, koja je imala mahagonij crvenu kosu, preko noći je pobijelila.
“Nikad više nije bila ista žena. Mislim da i sad živi samo i radi nas, a i radi trenutka da možda dobije neku informaciju o njemu”, dodaje Sanida, govoreći kako tada počinje potraga za ocem.
U danima koji su uslijedili njena majka je pokušavala na Grbavici doći do bilo kakvih informacija o njemu, no nailazila je uvijek na zatvorena vrata. Imali su informaciju da je tog dana samo on odveden sa Grbavice, te smatraju da je to jedna od okolnosti zbog kojih ne mogu doći do više informacija.
“On nama nije mrtav. On je nama samo odveden i negdje se nalazi. (…) To mi je žao što ga ne možemo sahraniti”, govori ona kroz suze.
Prema podacima Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH), na području općine Novo Sarajevo, kojoj pripada naselje Grbavica, nestala je 281 osoba, a za njih 107 se još uvijek traga.
Za zločine počinjene na Grbavici, među kojima su i prisilni nestanci, Sud Bosne i Hercegovine je osudio Veselina Vlahovića Batka na 42 godine zatvora.
“Molim te, čuvaj nam djecu”
U ljeto 1992. godine, u nekadašnjoj grbavičkoj ulici Lenjinova na broju 111 živio je Nedžib Behlulović sa porodicom. Prema riječima njegove supruge Razije, od 8. jula njemu se gubi svaki trag.
U razgovoru za BIRN BiH, ona se prisjeća da su vojnici taj dan rekli njenoj porodici i komšijama da izađu iz stanova i poveli kolonu od 200 do 250 žena, djece i muškaraca prema “Šoping centru” na Grbavici. Kada su prelazili ulicu otvorena je vatra i njen suprug teško je ranjen.
Dok priča Razija pravi pauze i objašnjava da je to bila teška slika, jer se utroba njenog muža nalazila na trotoaru, a ona ju je pokušavala vratiti i sakriti kako njihovo maloljetno troje djece to ne bi vidjelo. Najmlađa kćerka, pojašnjava, tada nije imala ni punih sedam godina.
Razija je, kako kaže, na silu ušla u automobil koji je prebacio njenog supruga u Dom zdravlja na Vracama, gdje je bio priključen na infuziju.
“Govorio mi je: ʻMolim te, čuvaj nam djecu, molim te čuvaj djecu.ʼ Ja sam se borila da mu pomognem, ali nisu mi dali”, govori Razija i dodaje da joj je rečeno da muž mora u bolnicu na Pale. Ona potom odlazi u “Šoping” gdje su bila njena djeca i komšije.
Nedžib je, prema riječima supruge, slobodno vrijeme provodio vodeći djecu u šetnje, a poseban odnos je imao sa kćerkom koja je jako bila vezana za njega.
“Živjela sam s njim i divan brak sam imala više od 12 godina. To je jedno divno stvorenje koje nikada nije diglo ton ni na mene, ni na djecu. Bio je visok, zgodan, stvarno je bio lijep. (…) Svi su ga voljeli”, priča Razija.
Ona ističe da se “svima obraćala”, ali da nikad ništa nije saznala o sudbini svoga muža.
“Za ovih 30 godina nikad me niko nije nazvao ni za bilo kakvu informaciju, ni da odem na prepoznavanje, ništa. Ni traga o njemu nema”, kaže ona.
Potraga za ocem nestalim u Nahorevu
U trenutku odvođenja sredinom juna 1992. godine Zahid Pandžić imao je 38 godina – manje nego danas njegov sin Aldian koji je sa novinarima BIRN-a BiH razgovarao o ocu.
Sa širokim osmijehom na licu Aldian priča kako je njegov otac radio u Energoinvestu, te da su brat, sestra i on jedva čekali da dođe s posla.
“Nikad nije došao kući da nije donio nešto slatko. Uvijek je problem nastajao kako podijeliti kesu boba, ko će dobiti onu jednu više taj dan”, govori Aldian te dodaje da je njegov otac posebno volio svirati gitaru uz koju se odmarao i znao zaspati na kraju dana.
Za Aldiana najdraži trenuci sa ocem su bili kada bi on djeci, koje je bilo dosta s obzirom da je veliki broj rodbine živio u njihovoj blizini, spremao roštilj.
Zahida je krasila druželjubivost za koju Aldian ponosno kaže da su je naslijedili od oca.
Tog juna Zahid je iz porodične kuće u naselju Nahorevo (općina Centar) u više navrata odvođen na ispitivanje u bolnicu “Jagomir”, gdje je, prema kazivanju njegovog sina, bilo komandno mjesto. Aldian navodi da je i očev brat bio vođen na ispitivanja, te se vodio kao nestala osoba dok mu nisu pronađeni posmrtni ostaci na području Skakavca 1999. godine.
Također su pronađeni posmrtni ostaci i drugih članova njegove porodice. Ipak posmrtni ostaci njegovog oca nikada nisu, iako su u više navrata rađena iskopavanja.
Aldian pojašnjava da za razliku od mnogih osoba koje nemaju nikakve informacije o svojim najmilijim, njegova porodica je došla do saznanja da je Zahid ubijen, kao i do moguće lokacije gdje bi se mogli nalaziti njegovi posmrtni ostaci.
“Prije nekih 15-20 dana mi smo ponovo tražili, pokušali da dođemo do posmrtnih ostataka svog oca i radili smo to u dva navrata”, govori Aldian, na tabletu pokazujući lokaciju gdje je rađeno iskopavanje.
Najveći problem predstavlja veliki nasip zbog kojeg su morali kopati i na dubinu od osam metara, pojašnjava on i dodaje da će nastaviti potragu na toj lokaciji.
“Nadu crpimo iz toga da imamo želju da sutra otac bude sahranjen gdje mu je mjesto. (…) Vjerujem da ćemo ga naći jednog dana. Razlog mog optimizma je što imamo informaciju da je ubijen i gdje bi trebali da budu njegovi posmrtni ostaci”, kaže Aldian.
Sud BiH je pravosnažno oslobodio krivice Gorana Sarića da je, kao načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Centar, nadzirao i učestvovao u razdvajanju muškaraca koji su bili zatvoreni u Psihijatrijskoj bolnici “Jagomir” u Sarajevu. On se teretio za nestanak Zahida Pandžića, o čemu je na Sudu svjedočio i Aldian.
Sarić je u drugom predmetu oslobođen optužbi za genocid u Srebrenici, dok je u toku treći predmet koji ga tereti za zločine u Bijeljini.
Iz INO-a BiH navode da je na području općine Centar, gdje se nalazi Nahorevo, tokom rata nestalo 70 osoba, a traga se za još njih 37.
Prema INO-u BiH, na području devet općina u Sarajevu nestalo je ukupno 1.548 osoba. Još uvijek se traga za 498 nestalih.
BIRN BiH je ranije pisao o nestalim sa područja Hadžića, kao i Ilijaša.
Iako osuđeni na doživotne zatvore pred Haškim tribunalom, između ostalog i za zločine počinjene u Sarajevu, u zaključcima presuda Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću se ne spominju nestanci na području Sarajeva.
“Meni treba informacija gdje je moj otac”
Potraga za nestalim članom porodice je, prema Sanidi, tapkanje u mjestu.
“Nema tu traganja jer vi nemate tu traga nikakvog i nemate saradnju sa organima koji bi trebali da se bave time. Vi nemate povratne informacije. (…) Meni treba informaciju gdje je moj otac”, ističe ona.
Posebno je boli što za 30 godina niko nije nazvao njenu majku da bar pita kako se osjeća. Kroz suze zaključuje kako je očekivala da će se više uraditi.
Razija ne gubi nadu da će pronaći supruga, te naglašava kako bi to voljela uraditi dok je živa.
“Nekad ga sanjam da je došao na vrata da ga vidim. Ja znam da on nije živ. Svjesna sam toga, jer nakon toliko godina on da je živ, on bi se javio. (…) Ja bih voljela da ga nađem, da ga sahranim”, kaže ona.
Aldian navodi kako je svjestan da se ljudi plaše davati informacije o nestalim osobama, ali upućuje molbu onima koji ih imaju da ih podijele putem posrednika ili na anonimni broj telefona.
“To je jedina moja molba jer znam kroz šta sve mi prolazimo, mi koji tragamo za svojim nestalim”, kaže on.
Sud BiH je pravosnažno oslobodio krivice Gorana Sarića da je, kao načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Centar, nadzirao i učestvovao u razdvajanju muškaraca koji su bili zatvoreni u Psihijatrijskoj bolnici “Jagomir” u Sarajevu.
On se teretio za nestanak Zahida Pandžića, o čemu je na Sudu svjedočio i Aldian.
See all News Updates of the Day
Američka vlada sve bliže zatvaranju zbog sukoba republikanaca
Zbog sukoba među republikancima u Predstavničkom domu američkog Kongresa oko budžetske potrošnje američka vlada je blizu zatvaranja, dok je sve neizvjesnija situacija za stotine hiljada vladinih službenika i onih koji za vladu rade pod ugovorom.
Ako Kongres ne usvoji 12 zakonskih prijedloga za finansiranje vlade - ili usaglasi mjeru za njeno privremeno finansiranje - mnoge vladine službe će u ponoć 30. septembra ostati bez ovlaštenja da plaćaju finansijske obaveze.
Srž problema je to što su neki od najkonzervativnijih republikanskih članova donjeg doma Kongresa odlučili da odbace sporazum o gornjem limitu zaduživanja koji su ranije ove godine ispregovarali predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy i predsjednik Joe Biden. Pojedini republikanci žele da se budžetski troškovi smanje još više od dogovorenog.
Traže značajno smanjenje domaće potrošnje, kao i pomoći Ukrajini da se odbrani od ruske invazije. S obzirom na to da republikanci imaju tijesnu većinu, ako i mali broj članova ne podrži zakonske prijedloge to znači da McCarthy nema potreban broj glasova za njihovo usvajanje.
McCarthy u problemima
McCarthy bi mogao da usvoji zakonske prijedloge o budžetu uz pomoć demokrata, ali bi to desničarski republikanci smatrali izdajom, i moguće tražili da se glasa o njegovoj smjeni s položaja predsjedavajućeg.
Da bi bio izabran na trenutnu funkciju, Macrthy je pristao na pravilo prema kojem je dovoljno da samo jedan član Predstavničkog doma zatraži da se glasa o njegovoj smjeni.
McCarthy je u srijedu novinarima rekao da se i dalje nada da će biti postignut dogovor kojim će biti izbjegnuto zatvaranje vlade.
"Još nije 30. septembar, još nije sve gotovo", poručio je republikanac iz Kalifornije.
Šta znači zatvaranje vlade
Termin "zatvaranje vlade" je donekle obmanjujući zato što će, i u slučaju da se budžet ne usvoji, veći dio vladinih službi nastaviti da radi. Nastaviće se sa aktivnostima koje se smatraju ključnim za javnu bezbjednost i odbranu.
Takođe, biće nastavljene vladine aktivnosti koje se finansiraju iz višegodišnjih budžeta. To, na primjer, obuhvata mnoge infrastrukturne projekte čije je finansiranje predviđeno zakonima kao što je Zakon o smanjenju inflacije.
Međutim, iako će veći dio vlade nastaviti da radi, njeni službenici neće biti plaćeni, To obuhvata i pripadnike vojske. Jednom kad se budžet odobri, vladini službenici će biti retroaktivno plaćeni. Uprkos tome, ako redovno ne primaju platu, to može značajno da poremeti njihovu finansijsku situaciju.
Članovi Kongresa bi nastavili da obavljaju posao, kao i dio njihovog osoblja, ali bi mnogi zaposleni na Capitolu, čiji se poslovi ne smatraju ključnim za funkcionisanje zakonodavne grane vlasti, bili poslati na prinudni odmor. To bio bio slučaj i sa mnogim radnicima koji u Kongresu rade pod ugovorom. Za razliku od onih koji su stalno zaposleni u vladi, radnicima koji za nju rade pod ugovorom nije garantovano da će biti retroaktivno plaćeni.
Federalni pravosudni sistem nastavio bi da radi neko vrijeme, zato što je moguće koristiti ranije odobrena sredstva kao i prihod od isplaćenih sudskih troškova.
Vlada na ivici zatvaranja previše puta
Od 1980-tih godina, američka vlada je više puta zatvorena, ali uglavnom u kratkom periodu, jedan puni dan ili kraće. Četiri puta je bila zatvorena na duže, uključujući i 2018-19, kada je bila djelimično zatvorena 35 dana. Djelimično - zato što je bilo usvojeno nekoliko zakonskih prijedloga o budžetu.
Kongres je mnogo puta bio na ivici da dovede do zatvaranja vlade, ali je u poslednjem trenutku usvajao mjere za njeno privremeno finansiranje ili je postizao dogovore o budžetu.
Max Stier, predsjednik i izvršni direktor organizacije "Partnerstvo za javnu službu", rekao je za Glas Amerike da čak i kratkotrajna zatvaranja vlade ili ona koja su izbjegnuta u poslednjem trenutku imaju značajan uticaj na njeno funkcionisanje zbog resursa koji se ulažu u pripremu za moguću obustavu operacija.
"To nije kao da jednostavno pritisnite dugme. Svi znaju da nije samo zatvaranje teško, već je teško i skupo nastaviti operacije. Znači, jednodnevno zatvaranje ima cijenu i posljedice, iako će federalni službenici uraditi sve da osiguraju da javnost ne trpi štetu", ističe on.
"Izuzetno bolno"
Stier kaže da javnost možda neće primijetiti kratko zatvaranje vlade, ali da će to biti očiglednije u slučaju dužeg obustavljanja vladinih operacija.
Neće biti procesuirane prijave za pasoš. Neće biti zajmova malim preduzećima. Djeca ne mogu da budu upisana u federalne programe. Te i druge usluge, koje se ne pružaju, zatim počinju da utiču na pojedince i širu ekonomiju.
"To onda postaje veoma bolno i skupo. Prošlo zatvaranje vlade trajalo je 35 dana. Procjena je da je ekonomski gubitak iznosio više milijardi dolara, a ja vjerujem da je ukupan trošak potcijenjen", smatra Stier.
Vladini službenici pod stresom
Vladini službenici koje će direktno pogoditi zatvaranje vlade nezadovoljni su Kongresom, kaže Everett Kelly, predsjednik Udruženja zaposlenih u vladi.
On za Glas Amerike kaže da mnogi zaposleni u vladi, kao i veliki broj Amerikanaca, žive od plate do plate i da bi patili ako bi iznenada ostali bez zarade.
"Naši članovi su nezadovoljni. Nervozni su. Pitaju se i brinu kako će da plate račune, kako da nahrane pordicu. Vladini službenici idu na posao svakog dana i obavljaju svoje dužnosti. Potrebno nam je da Kongres radi svoj posao. Zatvaranje vlade neće pogoditi samo njene zaposlene, već i naše zajednice. Tražimo od Kongresa da uradi svoj posao", poručio je Kelly.
Finansiranje pomoći za Ukrajinu
Kongres je ove nedelje kratko razmatrao usvajanje mjere za privremeno finansiranje vlade, ali je od toga odustao jer nije bilo dovoljno glasova za usvajanje. Mjera nije obuhvatala dodatna sredstva za Ukrajinu koja je tražila Bidenova administracija.
Većina članova Kongresa podržava nastavak američke pomoći Ukrajini, ali je mala grupa republikanskih kongresmena protiv toga da se Kijevu šalje više novca. Zbog toga, zahtjev da se za Ukrajinu odobri još novca komplikuje razgovore o budžetu.
Nekoliko republikanskih članova Predstavničkog doma, koji podržavaju nastavak pomoći za Ukrajinu, reklo je za Glas Amerike u srijedu da će biti neophodno da se o novim sredstvima za Kijev razgovara odvojeno od budžeta za vladu.
"Moramo da riješimo veće pitanje finansiranja našeg Sekretarijata za odbranu i drugih službi, a zatim možemo da razgovaramo o drugim prijedlozima", rekao je republikanac Mike Gallagher.
"Mislim da nije ispravno da se o sredstvima za Ukrajinu raspravlja u okviru mjere za privremeno finansiranje vlade. To je odvojeno pitanje. Moramo da imamo veoma složen razgovor o istoriji Ukrajini, gdje je novac potrošen, o ukrajinskim uspjesima protiv treće po veličini vojske u svijetu", naglasio je republikanac Rich McCormick.
Novinarka ukrajinskog servisa Kateryna Lisunov učestvovala je u pisanju ovog izvještaja.
Gabriel Escobar: Dodikova politika je najveći izazov za BiH
Vrijeme je za novi pristup partnera unutar dijaloga Srbije i Kosova, poručio je zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabriel Escobar. Potom je ukazao na zabrinutosti u vezi sa Bosnom i Hercegovinom.
„Ona, kao što znate, ima pred sobom velike izazove. Najveći je to što Milorad Dodik dovodi u pitanje osnove stabilnosti i bezbjednosti uspostavljenih prije više od 25 godina - Dejtonski mirovni sporazum i sve strukture unutar njega, uključujući uspostavljanje mira i poziciju visokog predstavnika. To je trenutno najveći najveći izazov za Bosnu i Hercegovinu”, naveo je Escobar.
Založio se da strane koje, kako je ukazao, imaju razvijen osjećaj odgovornosti - pronađu način za osnaživanje Dejtonskog sporazuma i pokrenu evropski put Bosne i Hercegovine.
Ovaj američki diplomata u New Yorku boravi povodom zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija gdje je razgovarao i planira susrete sa liderima država Zapadnog Balkana.
U razgovoru za Glas Amerike precizirao je da, nakon još jednog kraha u razgovorima Beograda i Prištine, pristup treba da mijenja strana koja, kako je naznačio, djeluje po principu - uzmi ili ostavi.
„Konkretno mislim na Vladu Kosova. Jasno im je šta su njihove obaveze. I mislim da je izjava Borrella bila veoma jasna. Srbiju nastavljamo da ohrabrujemo da bude konstruktivna i strpljiva. Od nje nastavljamo da tražimo da ne čini ništa što doprinosi destabilizaciji Kosova. Moramo da nastavimo da radimo na dijalogu. Nema alternative za region - osim evropskih integracija”, rekao je Escobar u intervjuu Glasu Amerike.
On je dodao da ne prihvata kritike na račun angažmana posrednika u razgovorima, diplomate Miroslava Lajčaka.
„Lajčak uživa puno povjerenje Evropske unije i Sjedinjenih Država. Poslije kraha razgovora, 27 država članica Evropske unije javno je Lajčaku uputilo podršku. Dakle, to je nešto sa čime će on (Kurti, prim.nov.) morati da se nosi. Lajčak i dijalog neće nestati. Neće zemlja od million i po stanovnika ubijediti transatlantsku zajednicu sa 700.000.000 ljudi da promijeni taktiku”, rekao je Escobar - dodavši da je potreban pragmatičniji pristup Vlade Kosova.
„Moram da dodam još nešto. Tokom prošle sedmice uznemirile su me informacije da se Lajčak našao na meti napada na kosovskim društvenim mrežama. Tražio sam od predsjednice Osmani i premijera Kurtija da ih osude. Ne kažem da dolaze iz redova Vlade Kosova, ali potrebno jasno istaći da su neprihvatljivi napadi lične prirode na specijalnog izaslanika”, precizirao je Escobar.
U osvrtu na to što je Srbija još jednom propustila da se usaglasi sa kaznenom politikom zapadnih saveznika prema Rusiji – Escobar je ukazao da ta država ne bi trebalo da bude, kako se izrazio, stranac u evropskoj porodici.
„Reći ću da smatramo da Srbija treba da uvede sankcije. Ona nema nikakvu zakonsku obavezu da to učini i očigledno je da se radi o državi koja samostalno sprovodi sopstvenu spoljnu politiku. Dakle, to je ono što smo dosljedno prenosili i ja ću to ponoviti”, napomenuo je Escobar - koji, kako je naveo, zbog tijesnog rasporeda još nije razgovarao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
„Nadam se da ćemo se vidjeti tokom nedjelje”, dodao je Escobar.
Napomenuo je i da su američke diplomate kod crnogorske delegacije, konkretno predsjednika Jakova Milatovića, uvidjele razumijevanje u vezi sa potrebom da proevropske stranke formiraju Vladu.
„Predsjednik Milatović je imao važne i produktivne sastanke sa savetnikom Cholletom, državnim sekretarom i predstavnicima Bijele kuće. Sjedinjene Države su bile vrlo jasne da želimo da vladu čine isključivo partije usredređene na evropske integracije i posvećene NATO-u, koje dijele naš stav u vezi sa Rusijom. Mislim da smo bili vrlo jasni u vezi sa tim i on je signalizirao da se saglasio sa tim. Želimo da se formira vlada i okupe stranke. On, kao šef države, ima veoma važnu ulogu da ljudima prenese pravu poruku. Tako da smo uvjereni da je razumio ono što smo mu prenijeli”, precizirao je Escobar.
Američki diplomata je, međutim, izrazio i zabrinutost što se Zapadni Balkan, kako je ukazao, razvija u dvije brzine.
„Sa jedne strane su članice Sjevernoatlantske alijanse koje su veoma posvećene svom NATO i evropskom putu. Tu su i preostale tri koje se bore sa poteškoćama. Tokom susreta sa njima dosljedno sam prenio da Sjedinjene Države podržavaju njihov euroatlantski put. Voljeli bismo i željeli da sve one riješe unutrašnje i regionalne razlike koje ih sprječavaju da napreduju”, naveo je sagovornik Glasa Amerike.
Konkretizujući odgovor ukazao je, kako je označio, važnu ulogu Sjeverne Makedonije u aktuelnim procesima.
„Njima smo zahvalni na regionalnom liderstvu i na njihovom proevropskom vođstvu. Kao predsjedavajući Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) mislim da Sjeverna Makedonija dosledno dokazuje da je odličan partner. U tom smislu bismo voljeli i da je vidimo u Evropskoj uniji. Albanija je imala sjajan pristup članstvu u Savjetu bezbjednosti, u bilateralnim odnosima, kao i sa NATO”, naveo je Escobar.
Republikanski rivali treba da "krenu snažnije na Trumpa" u drugoj debati, kaže moderatorica
Suparnici Donalda Trumpa treba snažnije da se bore protiv njega na predsjedničkoj debati republikanaca sljedeće nedjelje ako žele da imaju bilo kakvu šansu da će sustići ogromnu prednost koju, prema istraživanjima javnog mnijenja, Trump ima, rekla je jedna od moderatorki.
"Oni neće moći da umanje njegovo vodstvo ako to ne urade. Trump ima ubjedljivo i naizgled nedostižno vodstvo. Na ovim kandidatima je da pokažu zašto misle da bi bili bolji", rekla je Dana Perino, svojevremena sekretarica za medije Bijele kuće u doba vladavine Georgea Busha mlađeg, a sada voditeljica i politička komentatorka na televiziji Fox News.
Trump, koji u anketama vodi u odnosu na najbližeg rivala za republikansku predsjedničku nominaciju za oko 40 procentnih poena, preskočiće i drugu debatu, baš kao što je to učinio i sa prvom u Wisconsinu prošlog mjeseca.
Perino, komoderatorka debate koja će biti održana 27. septembra, rekla je da niko od Trumpovih rivala nije uspio da promijeni dinamiku trke za nominacije u toj prvoj debati. Dodala je da je to potrebno promijeniti u sljedećem sučeljavanju kandidata
"Ako ste pristalica ili donator jednog od ovih kandidata, želite da vidite trenutak njihovog proboja", rekla je ona.
Poslije glasanja u takmičenju za nominaciju koje se održava u Iowi u januaru, Trumpovim republikanskim rivalima će ponestati vremena da zaustave njegov pohod ka tome da postane republikanski kandidat, uprkos njegovim pravnim problemima. Trump je ove godine pred sudovima optužen u četiri slučaja.
Stuart Varney, voditelj Fox Business mreže i jedan od komoderatora debate, rekao je da će kandidati biti ispitivani o nizu tema, među kojima su imigracija, inflacija, kriminal i spoljna politika.
Šest kandidata se do sada kvalifikovalo za debatu: guverner Floride Ron DeSantis, bivši potpredsjednik SAD Mike Pence, bivši američki ambasador pri UN i nekadašnja guvernerka Južne Karoline Nikki Haley, američki senator Tim Scott iz Južne Karoline, biotehnološki investitor Vivek Ramaswamy i bivši suverner New Jerseyja Chris Christie.
Većina njih ima jednocifrenu podršku u istraživanjima javnog mnijenja, daleko iza Trumpa, čije je vodstvo samo raslo posljednjih mjeseci sa svakom od četiri podignute optužnice.
Republikanski nacionalni komitet koji organizuje debate, odabrao je Foks Business mrežu za domaćina događaja, pored Univisiona, američkog TV kanala na španskom jeziku, i Rambl, onlajn video platforme popularne među konzervativcima.
Govori na Generalnoj skupštini UN-a odražavaju strašnu stvarnost na terenu
Prvi krug govora održali su svjetski lideri na Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku. Mnogi od njih su se fokusirali na strašnu stvarnost na terenu u svojim zemljama i hitnu potrebu da se poboljšaju životi miliona ljudi.
Pod strogim mjerama sigurnosti nekoliko svjetskih lidera koji su prisustvovali 78. sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih naroda objasnili su kako ih je nevolja njihovih građana dovela u New York.
„Ovdje smo da pokušamo skratiti jaz između gladi i siromaštva”, rekla je Dina Boluarte, predsjednica Perua.
Glasno i jasno su se čuli i prioriteti najnaprednijih ekonomija.
„Udružiti se sa partnerima koji dijele zajedničku viziju budućnosti svijeta, gdje naša djeca ne gladuju i gdje svi imaju pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, gdje su radnici osnaženi, a naša okolina zaštićena”, rekao je američki predsjednik Joe Biden.
Međutim, uoči sedmica sastanaka na visokom nivou u Generalne skupštine UN-a, UNICEF-ov izvještaj upozorava da se svijet još uvijek bori s višestrukim krizama, uključujući zdravstvene i ekonomske izazove. U izvještaju se pozivaju svjetski lideri da stave prava djece na vrh svojih dnevnih reda.
Razorni efekti klimatskih promjena i način na koji su pogoršani svjetskim nejednakostima nisu ostali nezapaženi u utorak.
„Hiljade ljudi u Derni, u Libiji, izgubilo je živote u epskim poplavama bez presedana. (…) Čak i sada, dok pričamo, na obalu izlaze tijela iz istog Sredozemnog mora gdje se milijarderi sunčaju na svojim super jahtama. Derna je tužna slika stanja našeg svijeta”, rekao je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres,
Ali stvari ne moraju biti tako strašne, rekao je Dennis Francis, predsjednik Generalne skupštine.
„Ostavljajući po strani naše razlike i premošćavajući podjele, možemo pružiti, moramo isporučiti mir, napredak, prosperitet i održivost svima i svugdje”, rekao je Dennis Francis, predsjednik Generalne skupštine UN-a.
Očekuje se da će više poziva na akciju biti upućeno u srijedu kada će više svjetskih lidera održati svoje govore u sjedištu UN-a u New Yorku.
Republikanci zakazali prvi pretres u istrazi o opozivu Bidena za 28. septembar
Republikanci u Predstavničkom domu planiraju da naredne nedjelje održe prvi pretres u okviru istrage o opozivu predsjednika Joea Bidena zbog poslovanja članova njegove porodice.
U fokusu pretresa, zakazanog za 28. septembar, trebalo bi da budu "ustavna i pravna pitanja", u vezi sa navodima o Bidenovom učešću u poslovnim operacijama njegovog sina Huntera u stranim zemljama, naveo je portparol Odbora za nadzor vlade u Predstavničkom domu.
Republikanci - na čelu sa predsjedavajućim Predstavničkog doma Kevinom McCarthyjem - proteklih nedjelja su tvrdili da Bidenovi postupci iz perioda kada je bio potpredsjednik Sjedinjenih Država pokazuju "kulturu korupcije".
Odbor također planira da izda obavezujuće naloge da mu se dostave lični i poslovni bankovni računi Huntera Bidena i predsjednikovog brata Jamesa Bidena "već ove nedjelje".
Bijela kuća je inicijativu republikanaca u Predstavničkom domu usred predsjedničke kampanje opisala kao "ekstremno politikanstvo u svom najgorem izdanju".
"Republikanci u Predstavničkom domu su istraživali predsjednika devet mjeseci i nisu pronašli nijedan dokaz nekog krivičnog djela", izjavio je Ian Sams, portparol Bijele kuće.
McCarthy je prošle nedjelje najavio istragu o opozivu pošto je bio izložen sve većem pritisku desnog krila svoje stranke da preduzme poteze protiv Bidena ili rizikuje da bude smijenjen sa mjesta predsjedavajućeg.
Kongresmen iz Kalifornije je pokrenuo istragu bez glasanja u Predstavničkom domu i još nije izvjesno da li ima dovoljnu podršku tijesne republikanske većine u tom tijelu da prijedlog bude usvojen.
Neki članovi Kongresa su kritikovali dokaze koji su iznijeti do sada navodeći da nisu na nivou koji postavlja američki Ustav za "visoke prestupe i krivična djela".
McCarthy trenutno nastoji da omogući usvajanje zakona neophodnog da bi se izbjeglo zatvaranje federalne vlade krajem mjeseca.
Proces opoziva, kojim Kongres može da smijeni predsjednika s vlasti, uspostavljen je Ustavom. Predstavnički dom može da usvoji formalne članove optužnice - prostom većinom. Senat tada održava "suđenje" i može da smijeni predsjednika dvotrećinskom većinom.
Demokrate imaju većinu u Senatu što znači da postoji izuzetno mala vjerovatnoća da će Biden biti opozovan i smijenjen.
