Linkovi

Genetičkim tragom ptice dodo: naučnici pokušavaju vratiti izumrlu vrstu


Skelet ptice dodoa na Mauricijusu koji je pronađen u pećini u podnožju planine Le Pouce u Paillesu 1900. godine, stoji na izložbi u Muzeju Mauricijus instituta u Port Louisu, 27. decembra 2005. godine.
Skelet ptice dodoa na Mauricijusu koji je pronađen u pećini u podnožju planine Le Pouce u Paillesu 1900. godine, stoji na izložbi u Muzeju Mauricijus instituta u Port Louisu, 27. decembra 2005. godine.

Kompanija Colossal Biosciences pokušava pomoću bioinženjeringa od postojećih vrsta stvoriti svojevrsne mutante koji bi imali neke gene izumrlih vrsta i izgledom podsjećali na njih.

Pticu koja je izumrla u 17. vijeku zbog pretjeranog lova i postala simbolom ugroženosti živog svijeta i opasnosti izumiranja, naučnici sada žele pokušati „vratiti“ metodama genetičkog inženjeringa.

Colossal Biosciences, kompanija koju su 2021. osnovali preduzetnik Ben Lamm i američki genetičar George Church, planira „vratiti“ pticu dodo među žive. Ista kompanije je prije nekoliko godina počela raditi na „oživljavanju“ vunastog mamuta, a najavili su i rekreiranje tasmanijskog tigra.

Sada, s pokretanjem Avian Genomics Group i 150 miliona dolara dodatnih ulaganja, pokušavaju vratiti i pticu dodo.

Međutim, kompanija zapravo ne bi vratila niti jednu od ovih životinja u pravom smislu, nego pokušavaju pomoću bioinženjeringa od postojećih vrsta stvoriti svojevrsne mutante koji bi imali neke gene izumrlih vrsta i izgledom podsjećali na njih.

Beth Shapiro, koja predvodi tim naučnika koji će raditi na ovom „rekreiranju“ ptice dodo, prije nekoliko godina je objavila rad u kojem je pokazala kako je najbliži živući rođak dodoa nikobarski golub. Njen tim želi iskoristiti upravo ovu vrstu za pokušaj stvaranja hibrida nalik na dodoa.

Ovaj proces je već dobio i naziv „de-ekstinkcija“, odnosno vraćanje davno izumrlih vrsta bar u nekom obliku.

Prvi korak u ovom procesu bi bilo izučavanje toga šta dodoa čini dodom, odnosno koji su to geni bili zaduženi da ova ptica ima karakteristian izgled. Kako prenosi AP, tim naučnika bi zatim mogao pokušati urediti ćelije nikobarskog goluba kako bi bile slične ćelijama dodoa. Možda je moguće staviti prilagođene ćelije u jajne ćelije drugih ptica, poput golubova ili kokoši, kako bi se stvorilo potomstvo koje bi moglo prirodno proizvoditi jaja dodoa, rekla je Shapiro. Koncept je još uvijek u ranoj teoretskoj fazi za dodoe.

Međutim, čak i da se maksimalno promijeni genom nikobarskog goluba tako da što je moguće više podsjeća na dodoa, ta nova ptice neće biti kao one iz 17. vijeka. Budući da su životinje proizvod svoje genetike i okoline, koja se dramatično promijenila, Shapiro kaže da „nije moguće ponovno stvoriti 100% identičnu kopiju nečega što je nestalo."

Ptica dodo je naseljavala Mauricijus u Indijskom oceanu, a izumrla je sredinom ili krajem 17. vijeka, nakon što su ljudi stigli na otok. Bila je visoka oko jedan metar i teška oko 15 do 20 kilograma. Danas predstavlja simbol izumiranja i ugroženosti biološke raznolikosti.

Međutim, ne slažu se svi sa idejom povratka dodoa već naglašavaju da treba uložiti napore u spriječavanje izumiranja živih vrsta.

„Sprječavanje izumiranja vrsta treba biti naš prioritet, a u većini slučajeva to je puno jeftinije”, kaže biolog Boris Worm s Univerziteta Dalhousie u Halifaxu, Nova Škotska.

  • 16x9 Image

    Jelena Kalinić

    Biolog, dopisnik Glasa Amerike za nauku, i dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Vodi blog Quantum of Science od 2015.

XS
SM
MD
LG