Rezolucijom se traži hitan humanitarni prekid vatre, kao i da se sve strane pridržavaju obaveza prema međunarodnom pravu, uključujući međunarodno humanitarno pravo, posebno u pogledu zaštite civila.
Osim toga, poziva se na trenutno i bezuslovno oslobađanje svih talaca i na obezbjeđivanje pristupa humanitarne pomoći u Pojas Gaze.
Među državama koje su podržale odluku Generalne skupštine Ujedinjenih nacija bile su Crna Gora i Srbija.
Sa njom se, između ostalih, nisu saglasile Sjedinjene Države, Izrael i Velika Britanija, dok je Ukrajina bila suzdržana.
Američka ambasadorica pri UN Linda Thomas-Greenfield izjavila je prije glasanja da postoje aspekti dokumenta koje SAD podržavaju, poput potrebe da se hitno riješi humanitarna kriza u Gazi, zaštite civili i oslobode taoci.
"Ali, prekid vatre u ovom trenutku, u najboljem slučaju bi bio provremen, a u najgorem opasan po Izraelce - koji bi bili izloženi nemilosrdnim napadima. Bio bi opasan i za Palestince - koji zaslužuju šansu da izgrade bolju budućnost slobodno od Hamasa", rekla je ona.
Rezolucije Generalne skupštine Ujedinnjenih nacija nisu obavezujuće.
Rezolucija slične sadržine prethodne sedmice nije usvojena u Savjetu bezbednosti UN-a zbog veta Sjedinjenih Država.
U Generalnoj skupštini nema veta, i iako su rezolucije Generalne skupštine neobavezujuće, one imaju političku težinu.
Portparol američkog State Departmenta Matthew Miller objasnio je protivljenje SAD rezoluciji Savjeta bezbjednosti dok je informisao novinare u ponedjeljak.
"Jasno smo stavili do znanja da, iako podržavamo humanitarne pauze, mislimo da je prekid vatre koji bi omogućio rukovodstvu Hamasa, koje je osmislilo i planiralo planiralo 7. oktobra, da nastavi da planira buduće napade u Gazi, neprihvatljiv", rekao je on.
