Pobjeda Le Penove bi imala velike implikacije na evropsku sigurnosti nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Putinove veze
U žestokoj televizijskoj debati u srijedu, aktuelni predsjednik Emmanuel Macron je pokušao da istakne veze između krajnje desničarske stranke Marine Le Pen i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Njena partija Nacionalnog skupa uzela je nekoliko kredita od Rusije 2014. godine, uključujući zajam od 9,75 miliona dolara od Prve češke ruske banke povezane s Kremljem.
"Za našu zemlju, ovo je loša vijest, jer zavisite od ruskog režima i zavisite od Putina", rekao je Macron. "Ne razgovarate sa drugim liderima, razgovarate sa svojim bankarom kada razgovarate sa Rusijom, to je problem... Niko od nas nije otišao da traži finansiranje od ruske banke, a pogotovo ne od one koja je bliska vlasti u Rusiji."
Le Penova je rekla da je poznato da su francuske banke odbile da joj pozajme novac, pa je potražila finansijsku pomoć u Rusiji.
NATO promjene
Šta bi predsjedavanje Le Penove značilo za evropsku sigurnosti u vrijeme sukoba? Njen pristup Rusiji je u oštroj suprotnosti sa pristupom većine zapadnih lidera. Govoreći na konferenciji za štampu ranije ovog mjeseca, ona je iznijela svoju politiku u vezi sa sukobom u Ukrajini.
"Čim se rusko-ukrajinski rat završi i bude riješen mirovnim sporazumom, pozvaću na sprovođenje strateškog približavanja NATO -a i Rusije", rekla je Le Pen.
Iako je osudila invaziju na Ukrajinu, 53-godišnja liderka Nacionalnog okupljanja bila je daleko manje kritična prema samom Vladimiru Putinu. Ona je kritikovala isporuku teškog naoružanja Ukrajini od strane članica NATO-a i planira da oslabi francuske veze sa Alijansom.
"Kada budem izabrana za predsjednicu, napustiću integrisanu komandu NATO-a, ali se neću odreći primjene člana 5. Sjevernoatlantskog ugovora o kolektivnoj sigurnosti, rekla je Le Pen novinarima 13. aprila.
Zapadno jedinstvo
Pobjeda Le Penove bi ozbiljno oslabila jedinstvo Zapada protiv Rusije, kaže francuski politički analitičar Renaud Foucart sa Univerziteta Lancaster.
"Ona je bila među prvim, ako ne i jedini francuski kandidat koji je priznao Krim, aneksiju Krima od strane Rusije. Dakle, vrlo, vrlo jasno je da ona neće biti za jače sankcije. Ona im se protivila i bila je veoma, veoma glasna kada se protivi sankcijama na fosilna goriva, gas, naftu iz Rusije", rekao je Foucart za Glas Amerike.
Međutim, posljednjih nedelja Le Penova je porasla u anketama, uprkos njenim prethodnim vezama sa ruskim režimom optuženim za ratne zločine u Ukrajini. Gerard Araud, bivši ambasador Francuske pri Ujedinjenim nacijama, a sada istaknuti saradnik Atlantskog vijeća, kaže da je Le Pen pokušala da promijeni svoj imidž tokom kampanje.
"Ona se nekako zaista udaljila od Putina. Ona je osudila napad na Ukrajinu. Drugo, znate u Francuskoj — kao u SAD — na izborima se ne odlučuje po pitanjima spoljne politike, već po pitanjima unutrašnje politike. I kao u SAD, Francuska se suočava sa inflatornim talasom", rekao je on.
Le Penova je fokusirala svoju kampanju na rastuće troškove života i okarakterisala je Macrona kao povučenog predsjednika više opsjednutog Evropom nego Francuskom. Ankete pokazuju da je dobila glasove u siromašnijim dijelovima Francuske i među mlađim generacijama koje se osjećaju razočarano nedostatkom posla i mogućnosti.
Frexit?
Godinama je Le Penova vodila kampanju za izlazak Francuske iz Evropske unije. Sada kaže da takozvani Frexit nije njena politika.
"Britanci su se oslobodili briselske birokratije, koju nikada nisu mogli da podnesu, da bi prešli na ambiciozni koncept globalne Britanije", rekla je ona 13. aprila, u vezi sa glasanjem Britanije za izlazak iz EU 2016.
"Ovo nije naš projekat. Želimo da reformišemo EU. Iznutra. Što se više oslobodimo briselske luđačke košulje ostajući unutar EU, to ćemo se više otvarati prema širem svijetu. Čini mi se da su Britanci to dobro razumjeli", rekla je Le Pen.
Bivši francuski ambasador u UN Gerard Araud kaže da je reformska agenda Le Penove toliko radikalna da će neizbježno propasti.
"Ona će to promijeniti tako dramatično, tako radikalno, da zapravo ili neće sprovesti svoj program ili će napustiti Evropsku uniju", kaže on.
"Ako ona bude izabrana, u suštini će biti prilično haotično. Euro će pasti i doći će do nove krize između Pariza i Berlina jer ona zaista želi da stane na kraj svoj francusko-njemačkoj saradnji. I naravno kriza sa Briselom, sa mnogo neizvjesnosti na putu", rekao je Araud za Glas Amerike.
Analitičar Renaud Foucart se slaže: "Najvažnije je da joj nije jasno ko bi bili njeni saveznici (u EU). Da biste postigli takav dogovor, trebalo bi da pronađete druge zemlje koje imaju isto mišljenje. Ali čak i unutar svoje političke porodice... čini se da ne može da pronađe sporazum".
Globalni odgovor
Evropski lideri su uglavnom izbjegavali da komentarišu izbore. Međutim, kanadski premijer Justin Trudeau, saveznik u NATO, rekao je u četvrtak da bi "bilo dobro za svijet" da Macron bude ponovo izabran.
Čak i ako Macron dobije drugi mandat, Francuska će se suočiti sa teškim problemima u godinama koje su pred nama, kaže Gerard Araud.
"Društveno, postoji nešto što je veoma nezdravo. Zato što je Macron izabran 2017, a ako bude ponovo izabran 2022, biće isti – u suštini od strane 'imajućih' protiv 'neimajućih'. I tako postoji duboki raskol u francuskom društvu", rekao je on.
