Molekularni biolog Francisco Ayala na raskrižju je znanosti i religije, dvije domene za koje on tvrdi da se ne sukobljavaju. Njegovo je djelo preokrenulo teoriju evolucije, dovelo do novih metoda prevencija bolesti i osvijetlilo probleme koji se tiču društva, etike i religije.
Francisco Ayala rođen je u Madridu 1934. godine, nekoliko godina prije španjolskog Građanskog rata koji je duboko podijelio njegovu domovinu te izazvao masovni odlazak španjolske elite. On kaže da, iako njegovi roditelji - vlasnici jedne robne kuće - nisu željeli ostati u zemlji za Francove diktature, to su ipak učinili. Tako je Francisco Ayala odrastao u sjeni španjolske diktature. On i njegova braća pohađali su katoličku školu. Kaže da je vjeronauk bio obavezan u svakoj školi, čak i u javnim školama.
Jedan od svećenika probudio je u njemu zanimanje za znanost. Pod tim je utjecajem odlučio studirati fiziku na Sveučilištu Madrida, a s tom diplomom nastavio je studirati na jednom teološkom institutu u Salamanci. Tamo se 1960. godine zaredio za dominikanskog svećenika. No, godinu dana kasnije odlučio se vratiti znanosti te je nakon pet godina napustio svećenstvo i upisao studij evolucijske genetike na Sveučilištu Columbia u New Yorku.
Kaže da mu je glavni cilj bio pokušati razumjeti ljudsku vrstu, ono što jesmo i odakle dolazimo. 1964. Ayala je na tom polju i doktorirao. Svoje je istraživanje bio započeo s vinskim mušicama, no tijekom posljednjih 20 godina usredotočio se na parazitsku protozou, jednostanične organizme koji uzrokuju neke poznate bolesti. Otkrio je da su ovi paraziti odgovorni za takozvanu Chagasovu bolest, često kobno stanje od koje boluju milijuni ljudi u Sjevernoj i Južnoj Americi. Ti se paraziti, kaže Ayala, ne razmnožavaju seksualnim putem, već kloniranjem:
"Kako svaki pojedini parazit naraste, podijeli se na dva dijela. Taj se proces ponavlja iz generacije u generaciju, tisućama i milijunima godina."
To je dovelo do sličnih otkrića o parazitima koji uzrokuju malariju i druge tropske bolesti. Ayala kaže da se malarija vjerojatno po prvi put prenijela s čimpanzi na ljude putem jednog jedinog komarca. U jednoj nedavnoj studiji – od oko tisuću koje je do sada objavio – Ayala tvrdi da su gorile i čimpanze svojevrsna ‘spremišta’ parazita-uzročnika malarije. Sljedeći je korak, kaže on, na epidemiolozima i liječnicima koji pokušavaju razviti cjepivo ili lijek protiv te bolesti, da pritom iskoriste ova otkrića. Ayala je također autor knjiga o religiji i znanosti, o kojima često i drži predavanja. Ovaj bivši svećenik kaže da je teorija evolucije u skladu s kršćanskom vjerom:
"Vjera u Boga i prihvaćanje da život ima smisao i određene moralne vrijednosti te druge stvari koje potpadaju pod religiju savršeno su kompatibilne sa znanošću."
Upravo zbog toga se Ayala uključio u sudski proces ranih osamdesetih godina prošlog stoljeća. Služio je kao stručni svjedok u slučaju protiv zakona savezne države Arkansas kojim se propisuje obavezna poduka u školama o biblijskom tumačenju postanka, paralalno s Darwinovom teorijom evolucije. Taj je zakon na koncu bio odbačen. Ayala kaže da Bibliji nije mjesto u znanstvenoj nastavi, a taj je stav potvrđen i od strane američkog Vrhovnog suda. Ne samo da su zakoni koji su nalagali poduku kreacionizma neustavni, kaže Alaya, već je kreacionizam – koji je posebice raširen na američkom Jugu među evangelistima – protivan kršćanskoj tradiciji. Ovaj znanstvenik kaže da je to bilo jasno još Svetom Augustinu, teologu i filozofu iz trećeg stoljeća:
"On opetovano kaže da nas Biblija uči kako da štujemo Boga, kako da se odnosimo jedni prema drugima i primjenjujemo svoje moralne vrijednosti te odemo u raj, a ne kako su nastala nebesa. Taj je zadatak namijenjen znanstvenicima."
Francisco Ayala postao je američkim državljaninom 1971. godine. Za svoj je rad primio mnoge nagrade, uključujući Nacionalnu medalju za znanost, najveće odličje za znanost u zemlji. A ove je godine postao dobitnik nagrade Templeton za postignuća koja potvrđuju životnu duhovnost. Ayala je rekao da će cijeli iznos ove nagrade, milijun i 600 tisuća dolara, donirati u dobrotovorne svrhe. Pri objavljivanju nagrade, predstavnici Templetona su izjavili da ‘jasan glas Francisca Ayale na polju znanosti i vjere odražava uvjerenje ove zaklade da evolucija ljudskog uma te istinski otvoreno istraživanje može dovesti do stvarnog duhovnog napretka u svijetu.’