Američki predsjednik Barack Obama i njegov republikanski izazivač Mitt Romney su se ogledali u ponedjeljak uvečer u posljednjoj predsjedničkoj debati pred izbore, ukrstivši mačeve kada je u pitanju vanjska politika Sjedinjenih Država. Debata je odrzana u gradu Boca Raton, u Floridi.
Sva stajališta Romneya glede vanjske politike su pogrešna, kazao je predsjednik na početku, na šta je Romney odgovorio da kritika njega neće riješiti probleme na Srednjem Istoku.
Romney je osudio vanjsku politiku u području Srednjeg Istoka, rekavši da je svjedok, kako se izrazio, prilično dramatične transformacije nade koju smo svi imali u početku.
"Čestitam predsjedniku na ubojstvu Bin Ladena i progonu al Qaide, ali se iz ovog kaosa ne možemo izvući ubijanjem. Moramo ustanoviti vrlo sveobuhvatnu i robustnu strategiju kako bismo pomogli svijetu islama i drugim dijelovima svijeta da se odreknu nasilnog ekstremizma koji očigledno nije u bijegu. Ne bih rekao da se krije ", kazao je Romney.
Predsjednik Obama je sa svoje strane rekao da je usko suradjivao sa saveznicima kako bi se doveo mir i demokracija u region, i pri tom je ukazao na primjer Libije.
"Bez da smo morali poslati trupe na teren, i po cijeni manjoj od dvije nedjelje, oslobodili smo zemlju koja je patila pod diktatorom vise od 40 godina, pod despotom koji je ubijao Amerikance, a usprkos tragediji koja se dogodila, deset hiljada Libijaca je marsiralo nakon slucaja u Benghaziju uzvikujuci Amerika je nas prijatelj, mi stojimo uz Amerikance, kazao je Obama.
Govoreci o Iranu, Obama je rekao da je njegova administracija iskazala snagu tako sto je nametnula izuzetno teske, do sada najostrije snakcije na Islamsku Republiku.
Romney je rekao da je svijet, medjutim, 4 godine blizi nuklearno naoruzanom Iranu, dodajuci da su iranski lideri bili svjedoci slabosti tamo gdje su ocekivali da vide americku cvrstinu i odlucnost.
Upitan sta smatra najvecom prijetnjom Sjedinjenim Drzavama, Romeny je odgovorio da je to upravo iranski nuklearni program.
Obama je opet rekao da su to i dalje teroristicke mreze, dodajuci kako Amerikanci moraju ostati budni.
Romney se takodjer usprotivio prijedlogu vojnog budzeta , nazivajuci neprihvatljivim cinjenicu da su americke zracne snage, Air Force, najmanje otkako su osnovane 1947., a da je mornarica (Navy) najmanja od 1917. godine naovamo.
Obama je odgovorio rekavsi da vojska nece smanjivati budzet i potrosnju, nego ih samo odrzavati na istom nivou. Obama je istodobno politiku svog protivnika nazvao demodiranom, i iz proslosti.
Govorilo se i o Pakistanu , pri cemu je Obama branio odluku da se krene na bin Ladena. On je rekao da americke snage ne bi dosle do bin Ladena, da su trazile dozvolu za to. Ubijanje bin Ladena je Amerikancima dalo neki osjecaj zavrsetka, konacnosti, pogotovo onima koji su svoje voljene izgubili u napadima 11. septembra., kazao je predsjednik.
Romney je rekao da ne krivi administraciju za napete odnose s Pakistanom, jer je progon bin Ladena bila stvar koju je trebalo uraditi. Ali, dodao je, Sjedinjene Drzave ne smiju tek tako okrenuti ledja zemlji koja ima 100 komada nuklearnog oruzja, vec moraju suradjivati s narodom Pakistana kako bi krenuli boljom stazom nego sto je ona na kojoj su sada.
Mjesecima tijekom duge kampanje koja vodi izborima 6. novembra, ispitivanja javnog mnijenja su pokazivala da predsjednik Obama ima mnogo vise poena kada je upitanju vanjska politika od bivseg guvernera Massachussettsa, Romneya.
Glasaci su odobravali raciju na Pakistan iz 2011. kada je ubijen bin Laden. Medjutim, najnovija ispitivanja i ankete pokazuju da je Romney itekako stigao predsjendika i po pitanju vanjske politike. On je kritizirao administraciju za , kako je tvrdio, manjak mjera bezbjednosti u konzulatu u Benghaziju, gdje je ubijen americki ambasador i jos tri uposlenika, a bio je kritican i prema prvobitnim tvrdnjama Bijele Kuce da je napad u Benghaziju izazvan amaterskim filmom o poslaniku Muhammedu.
S druge strane, ekspertiza republikanskog kandidata u vanjskoj politici je uveliko limitirana na njegove prekomorske poslovne transakcije i sporazume, o kojima je pregovarao tijekom svoje duge kapitalisticke karijere.
Dvije nedjelje pred izbore 6. novembra, nekoliko anketa pokazuje da su kandidati trenutno na istom rejtingu, a najnovije ispitivanje jvanog mnijenja mreze NBC News i dnevnika Wall Street Journal ukazuje da i jedan i drugi kandidat imaju popularnost od 47 posto.
