Zemlje u blizini Rusiji poput Poljske, Finske i Njemačke sklapaju ugovore o proizvodnji američkog oružja u Evropi, pregovaraju o novim ugovorima o kupovini oružja i žele ubrzati postojeće ugovore, prema intervjuima s vojnim zvaničnicima i rukovodiocima industrije, i Reutersovom pregledu nedavnog najave vlada i proizvođača odbrane.
Potražnja je usredsređena na osnovno oružje i municiju: topničke granate kalibra 155 milimetara, protivvazdušnu odbranu, opremu za komunikaciju, rakete Javelin i bespilotne letjelice, reklo je Reutersu skoro desetak evropskih vojnih atašea u Washingtonu u nizu nedavnih intervjua.
Fokus na oružje velike količine, jeftinije, naglašava kako je rat u Ukrajini preoblikovao strateško razmišljanje u evropskim prijestolnicama o tome kako bi se budući sukobi mogli voditi.
Vizije visokotehnoloških ratova koji se više oslanjaju na kompjutere i mašine zamijenjene su realnošću nemilosrdnih artiljerijskih duela i vojnika ukopanih u blatnjave rovove. Jednogodišnji rat doveo je do toga da su obje strane potrošile ogromne količine artiljerijskih granata i projektila.
Visoke stope upotrebe precizne i nenavođene municije u Ukrajini pokazale su zemljama NATO-a da će svaki budući rat zahtijevati mnogo veće zalihe nego što se očekivalo, rekao je Roman Schweizer, analitičar odbrambene politike u investicijskoj banci Cowen & Co.
Atašei su rekli da su njihove vlade posebno zainteresovane za kupovinu Javelina nakon što su vidjele efikasnost oružja u Ukrajini. Rakete su se pokazale smrtonosnim protiv ruskih tenkova.
Pet evropskih zemalja je u međuvremenu izrazilo interesovanje za kupovinu precizno navođenih artiljerijskih granata od 155 milimetara kompanije Raytheon Technologies (RTX.N), prema portparolu kompanije, koji je odbio da ih imenuje. Granate su do 4 metra i imaju domet od 32 km).
Interes ovih pet zemalja ranije nije prijavljen. Kompanija već prodaje u tri druge evropske zemlje.
Izrazi interesa su prvi korak u višestepenom procesu nabavke koji uključuje odobrenje vlade Sjedinjenih Država i pregovore između kupca i izvođača oružja. Može proći godinu dana ili više prije nego što oružje bude stvarno isporučeno.
Nekoliko vojnih atašea, koji su odbili da budu imenovani jer nisu bili ovlašteni da razgovaraju s medijima u ime svojih vlada, rekli su da su njihove zemlje pazile da isplate odbrambenim izvođačima budu po planu, nadajući se da će spriječiti bilo kakva kašnjenja. Kupovina oružja je sada prioritet unutrašnje politike u njihovim zemljama, rekli su oni.
Američki proizvođači oružja u prošlosti su se žalili na kašnjenje u plaćanju kupaca u razgovorima s investitorima.
DRONOVI VELIKI I MALI
Na listama za kupovinu pojavile su se i male bespilotne letjelice i veće bespilotne letjelice, koje koštaju oko 20 miliona dolara svaka bez sofisticiranih senzora, kamera i drugih "dodataka".
Finska i Danska počele su pregovore sa General Atomicsom nakon što je Rusija napala Ukrajinu prošlog februara, rekao je za Reuters izvor upoznat s diskusijama. Žele da kupe mali broj dronova MQ-9B SeaGuardian koji se mogu koristiti za pomorski i kopneni nadzor.
Portparol finskog ministarstva odbrane odbio je da komentariše. Glasnogovornik danskog ministarstva odbrane rekao je da su započeli proces kupovine najmanje dva "sistema daljinsko pilotiranih aviona dugog dometa" za jačanje "vojnih kapaciteta na Arktiku", ne navodeći nijednu kompaniju.
Poljska, koja je bila željna da se dočepa istog modela dronova, upravo je dobila dva modela prethodne generacije na lizing od General Atomicsa dok ne dobiju američko odobrenje za kupovinu novih, prema dva izvora upoznata sa situacijom.
Ministar odbrane Mariusz Blaszczak potvrdio je isporuku, iako ne i broj, u tvitu od 12. februara u kojem se navodi da će se koristiti za nadzor istočne granice zemlje, koju dijeli s Ukrajinom i ruskim saveznikom Bjelorusijom.
Neke evropske zemlje takođe žele da počnu da proizvode američko oružje na svom tlu jer bi to smanjilo zavisnost od stranog uvoza i smanjilo troškove kupovine.
U Njemačkoj, proizvođač oružja Rheinmetall spreman je povećati proizvodnju tenkovske i artiljerijske municije i mogao bi započeti proizvodnju mobilnih raketnih bacača visoke pokretljivosti artiljerijskog raketnog sistema (HIMARS), koji su imali veliki uspjeh u gađanju ruskih pozicija, rekao je izvršni direktor Armin Papperger za Reuters. čitaj više
Sistem trenutno proizvodi Lockheed Martin Corp (LMT.N) u Camdenu, Arkansas. Nije jasno da li će se sistem proizvoditi pod licencom, zajedničkim ulaganjem ili nekim drugim aranžmanom.
Glasnogovornik Lockheed Martina odbio je izravno komentirati mogućnost da Rheinmetall počne proizvodnju HIMARS-a. Rita Flaherty, menadžerica za razvoj poslovanja kompanije Lockheed Martin u istočnoj Europi za nekoliko raketnih programa, rekla je da kompanija "istražuje koprodukciju i transfer tehnologije s nekoliko međunarodnih partnera".
Letonija je takođe zainteresovana za koproizvodnju američke municije. "Prepoznajemo prednosti koje pruža lokalna proizvodnja municije velikog kalibra", rekao je glasnogovornik za vojna pitanja Roberts Skraucs u izjavi za Reuters.
Očekivanja su i dalje velika da će evropski strahovi od ruske agresije i dalje stvarati narudžbe za najveće, više milijardi dolara vrijedno američko oružje poput borbenih aviona i skupih raketnih odbrambenih sistema sa sofisticiranim radarom.
Za skuplje oružje, očekuje se da će prve narudžbe biti iskorištene za zamjenu opreme koju je u Ukrajinu poslala Poljska. Slovačka je, na primjer, rekla da je spremna da pošalje svoje avione MiG-29 u Ukrajinu. Vjerovatna zamjena bi bio Lockheed Martinov F-16, koji košta oko 65 miliona dolara svaki.
Investitori koji računaju na rastuću potražnju za američkim oružjem povećali su cijene dionica najvećih američkih odbrambenih kompanija – dodajući tržišnu vrijednost od 35 milijardi dolara – otkako je počela invazija na Ukrajinu.
ARTILJERIJA KLJUČNA
Posebno je velika potražnja za artiljerijskim granatama kalibra 155 milimetara. Rat u Ukrajini je naglasio neprekidnu važnost artiljerije u pomaganju da se savladaju neprijateljski položaji ili da se osujeti napredovanje trupa. SAD su prošle godine u Ukrajinu isporučile više od milion granata kalibra 155 milimetara, što je standardna municija koja američku vojsku košta oko 800 dolara.
Cilj američke proizvodnje za 155 milimetarskih metaka se utrostručio sa 30.000 granata mjesečno na 90.000 mjesečno u naredne dvije godine, prema riječima jednog vojnog zvaničnika. Ogroman porast odražava potrebu za obnavljanjem američkih zaliha, kao i zaliha saveznika uključujući Norvešku, Kanadu, Finsku, Francusku, Njemačku i Italiju, koji su neke od svojih zaliha poslali u Ukrajinu.
"Zaista se desilo da je ovo rat u industrijskom stilu", rekao je Seth Jones iz Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, misleći na sukob koji zahtijeva veliku količinu oružja u kratkom vremenskom periodu.
Zemlje su takođe rano u ukrajinskom sukobu shvatile važnost posjedovanja protivoklopne rakete Javelin u svojim arsenalima, što se često pojavljivalo u novinskim izveštajima o ukrajinskom uništavanju ruskih oklopnih kolona.
U aprilu je Litvanija saopštila da je izdvojila milijardu evra za Javeline i drugo oružje. U maju je Lockheed rekao da udvostručuje proizvodnju, a kasnije u mjesecu osvojio je, zajedno sa svojim proizvodnim partnerom Raytheonom, narudžbu od 309 miliona dolara za više od 1.300 projektila Javelin za Norvešku, Albaniju, Latviju, kao i za obnavljanje američkih zaliha poslanih Ukrajini. U avgustu su Sjedinjene Države odobrile narudžbu od 300 miliona dolara za Britaniju.
Obuka za Javelins je relativno brza, u poređenju sa učenjem potrebnim za sofisticiranije platforme poput tenkova i aviona, a samo oružje je relativno jeftino. Projektili srednjeg dometa se sami vode nakon lansiranja, omogućavajući strijelcu da se skloni. Jednan Javelin košta američku vojsku oko 263.000 dolara.
