Krajnji cilj je njihovo potpuno eliminisanje do 2050.
To bi, kako javlja agencija Reuters, značilo povećanje cijena grijanja na ugalj, saobraćaj i proizvodnju, oporezivanje aviosaobraćaja i brodskog transporta koji koristi goriva na bazi obogaćenog ugljenika i naplaćivanje uvoznika cementa, čelika i aluminujuma u čijoj proizvodnji je korišten ugalj.
Također, očekuje se da će takva praksa poslati u istoriju motor sa unutrašnjim sagorijevanjem.
"Da, to će biti teško", izjavio je Frans Timmermans šef Evropske unije za klimatske politike.
"Međutim, to je naša obaveza – jer ako se odreknemo potrebe da pomažemo čovječanstvu, propali bismo ne samo mi, već i naša djeca i unuci. Cijena neuspjeha bili bi ratovi vođeni zbog vode i hrane”, rekao je on.
Za primjenu predstavljenih mjera biće potrebno odobrenje država članica i Evropskog parlamenta, što se procjenjuje da bi moglo trajati oko dvije godine.
Dok kreatori ove politike nastoje da uravnoteže industrijske reforme sa potrebom zaštite ekonomije i socijalne pravde, suočavaju se sa lobiranjem poslovne sfere siromašnijih država članica koje nastoje da odbace porast troškova života, kao i država koje zbog skupe tranzicije ne žele da se suoče sa statusom zagađivača u proizvodnji.
Inače, Evropska unija proizvodi svega osam posto globalnih emisija, ali se uzda u to da će njen primjer pokrenuti djelovanje drugih država uoči i za vrijeme novembarske konferencije posvećene klimatskim promjenama koja se održava u Glasgowu.
"Evropa je prvi kontinent koji je proglasio klimatsku neutralnost u 2050. godini i prvi smo predložili konkretan prijedlog", izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
Prijedlog mjera objavljen je nekoliko dana pošto su u američkoj državi Kaliforniji zabilježene najviše temperature širom Sjedinjenih Država, dok su velike vrućine pogodile Rusiju, Kanadu i područje sjeverne Evrope.