U svom godišnjem Izvještaju o napretku zemalja kandidata, Evropska komisija poziva BiH na rješavanje reformskih pitanja.
Jedina odredba koju je BiH sprovela do kraja jeste objavljivanje rezultata popisa stanovništva iz 2013. godine, za koje je nadležnim trebalo gotovo tri godine.
Zaostaje reforma javne uprave
Pozitivni koraci koje je BiH ostvarila u kontekstu napretka tiču se sprovedbe reformske agende, usvajanja mehanizma koordinacije, kao i adaptacije sporazuma o pridruživanju i njegovom trgovinskom dijelu.
Primjer napretka ogleda se i kroz usvajanje Zakona o borbi protiv diskrimanacije, koji se smatra najnaprednijim propisom iz te oblasti u regionu.
BiH je ove godine usvojila Okvirnu transportnu strategiju na državnom nivou i time napravila iskorak na svom putu približavanja evropskim standardima.
U proteklih godinu dana BiH je kroz sprovedbu reformske agende zabilježila napredak u saradnji između svih nivoa vlasti na državnom, entitetskom, i nivou Brčko distrikta.
Ovakve aktivnosti olakšale su put BiH za dobivanje upitnika koji će biti uručen 9. decembra. Međutim, Evropska komisija je u svom izvještaju iznijela i niz kritika na račun dosadašnjeg rada.
Budući da lokalni izbori u Mostaru nisu održani još od 2008. godine, Komisija je i ove godine pozvala na hitno sprovođenje odluke Ustavnog suda BiH, po kojom je poništen Statut Grada Mostara kao i izborna pravila za Gradsko vijeće.
Iako se nalazi u svojoj ranoj fazi, reforma javne uprave je u zaostatku u odnosu na prošlu godinu.
Zabilježeno je nazadovanje u izmjenama zakonskog okvira za državnu službu u Federaciji, čime je povećan rizik za politizaciju, piše u izvještaju.
I pravosudni sistem BiH je u zastoju. Evropska komisija navodi da je postignut određeni napredak na odgovornosti i integritetu, ali da su i dalje prisutni politički pritisci na pravosuđe.
Bez posebnog napretka, BiH stoji i po pitanju njene borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
U protekloj godini usvojeni su određeni akcioni planovi za borbu protiv korupcije, ali ih podjela po nivoima vlasti čini teško sprovodivim.
"Izraženo političko oprijedjeljenje po ovom pitanju se nije realizovalo u konkretne rezultate", piše u izvještaju.
Navodi se da je ostvarena bolja suradnja između istražnih i sugurnosnih agencija po pitanju predmeta organizovanog kriminala, ali da financijske istrage teku sporo.
U izvještaju također stoji da BiH tek treba da ispuni međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
Spor razvoj privatnog sektora
Ni u oblasti slobode izražavanja, BiH u protekloj godini nije ostvarila napredak. Komisija od nadležnih zahtijeva rješavanje problema političkog pritiska na medije kao i zastrašivanje novinara.
Iako je određeni napredak postignut usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o zabrani diskriminacije, BiH čeka dug put u rješavanju pitanja ljudskih prava i prava manjina.
U izvještaju se navodi da je Ustav BiH i dalje neusklađen sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, što potvrđuje i nesprovođenje odluke u slučaju "Sejdić-Finci".
Kada je u pitanju ekonomija, BiH je daleko od funkcionalne tržišne ekonomije i još se uvijek ne može nositi sa konkurencijom kao ni sa ostalim trgovinskim izazovima unutar EU.
U izvještaju stoji da je javni sektor neučinkovit, a razvoj privatnog spor, te da je zbog toga potrebna politička podrška kako bi se sprovele strukturalne reforme u skladu sa dogovorenom Reformskom agendom.
Komisija upozorava da BiH na nivou države još uvijek nema usvojene strategije iz oblasti poljoprivrede, energetike i okoliša, te da je potrebno mnogo rada na polju pravosuđa, slobode i sigurnosti, kao i industrije, okolišne politike, energetike i medija.
