'Hrvati smatraju da je njihova zemlja učinila sve što je bilo traženo da postane članica Europske unije, međutim u Hrvatskoj jača zabrinutost da su ti napori Bruxellesu odjednom postali irelevantni' – piše u članku izvještajne agencije Associated Press, koji je prenijelo nekoliko dnevnih listova. Naime, Europska unija posljednjih tjedana grozničavo pokušava zaustaviti pad eura te spriječiti širenje grčke dužničke krize na druge članice na jugu kontinenta. Francuski vanjskopolitički analitičar Jacques Rupnik smatra da u ovom trenutku Bruxelles 'ima važnija posla nego da sanjari o daljnjem proširenju'. Naravno, službeni stav Unije je da kriza nema utjecaja na proširenje te da će Hrvatska, kao i ostali kandidati, postati članica kada ispuni sve kriterije – piše Associated Press.
Hoće li Unija preživjeti dužničku krizu – pita se londonski izvjestitelj dnevnika Christian Science Monitor. Problemi će – na kratku stazu – možda i ojačati europsko jedinstvo, međutim ako se fiskalna kriza otegne i ako će zemlje sa sjevera Europe morati ponovno spašavati neku od 'južnih' članica, onda će ovaj pokušaj uspostavljanja europskog jedinstva završiti neuspjehom - piše Christian Science Monitor. Iako su Španjolska, Portugal i Italija najavile rezove u javnoj potrošnji – među ostalim i smanjenje plaća i mirovina državnih zaposlenika – američki list upozorava na 'strukturne razloge' fiskalne krize. Teško je imati jedinstvenu valutu u 11 nacionalnih ekonomija, koje djeluju neovisno – kaže jedan britanski stručnjak. Jedno od mogućih rješenja za proračunsku rastrošnost je da svaka od članica euro-zone ima svojevrsni pravo veta na državni proračun svake druge članice. Drugo 'rješenje' je uspostava dvije vrste zajedničke valute – 'neura' na sjeveru Europe i 'pseuda' na jugu, piše list iz Bostona.
Tek što se oporavak američke nacionalne ekonomije ustalio, nad njim su se nadvili oblaci europske dužničke krize, piše komentator tjednika Newsweek Daniel Gross. Zbog javne štednje i povećanja poreza, ekonomski će rast u Europi duže vrijeme biti blokiran, smatra ovaj analitičar. Za Sjedinjene Države ovakav je razvoj događaja i loš i dobar. Loš zato što gube američki izvoznici, kojima je prošle dvije godine odgovarao slab dolar, a sada ih čeka manja potražnja na europskom tržištu. Najveća opasnost prijeti od panike i straha koji utječu na ulagače i financijska tržišta općenito, kada dođe do krize poput ove grčke – piše komentator Newsweeka. Što se tiče pozitivnih trendova za Ameriku, jedan od njih je pojeftinjenje nafte. Kada cijena barela sirove nafte padne za deset dolara, američka kućanstva uštede oko 20 milijardi dolara godišnje – procjenjuje se na Wall Streetu. Osim toga, u krizama svjetski se ulagači uvijek okreću sigurnoj investiciji, a to su američke državne obveznice, što onda pak utječe na smanjenje kamata. Uz to, pad vrijednosti eura odgovara američkim potrošačima – pojeftinjuju, među ostalim, francuski sirevi i talijanska vina, piše komentator Newsweeka.