Linkovi

Sofijska deklaracija: EU najavila jačanje angažmana na Zapadnom Balkanu


Joint photo EU Summit Sofia

Sastanak na najvišem politčkom nivou između EU i zemalja Zapadnog Balkana potvrđuje i povratak fokusa Brisela na tu regiju.

Evropska unija obećala je jače se angažovati na Zapadnom Balkanu, te potvrdila jasno još jednom podršku evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana - glavna je poruka Samita EU-Zapadni Balkan, a detalji definisani Sofijskom deklaracijom, usvojenom u četvrtak.

"EU je odlučna da pojača i intenzivira svoje angažovanje na svim nivoima radi pružanja podrške političkim, ekonomskim i društvenim transformacijama u regionu", navodi se u Deklaraciji usvojenoj na skupu lidera EU i Zapadnog Balkana u Sofiji, prvom te vrste u posljednjih 15 godina.

Kao glavni prioriteti na kojim teba da rade i EU i Zapadni Balkan zajednički, a i sve zemlje Zapadnog Balkana ponaosob u narednom periodu navedeni su: jačanje podrške vladavini prava i dobrom upravljanju, jačanje angažovanja u pogledu bezbjednosti i migracija, podrška socio-ekonomskom razvoju i stavljanje posebnog akcenta na mlade, jačanje transportnog i energetskog povezivanja, digitalna agenda za Zapadni Balkan i podrška izmirenju i dobrim susjedskim odnosima na Zapadnom Balkanu.

To konkretnije, uz ostalo, znači da će Brisel u okviru jačanja podrške vladavini prava pojačati nadzor nad reformama kroz misije za ekspertsku provjeru zasnovanu na slučajevima, te uvesti praćenje suđenja u slučajevima teške korupcije i organizovanog kriminala.

Takođe će se ići "korak naprijed u zajedničkim aktivnostima u borbi protiv terorizma i sprečavanju radikalizacije i nasilnog ekstremizma", a biće pojačana i operativna saradnja u borbi protiv međunarodnog organizovanog kriminala u prioritetnim oblastima, kao što su oružje, droga, krijumčarenje migranata i trgovina ljudima.

Biće sačinjen i obnovljeni akcioni plan za saradnju u oblasti naoružanja kako bi se efikasnije riješila pitanja nezakonitog oružja i velikih zaliha oružja, te pojačati podrška za razvoj kapaciteta u oblasti sajber bezbjednosti i borbe protiv sajber kriminala.

Najavljeno je da će se pojačati saradnja u oblasti upravljanja migracijama i granicama, te saradnja službenika za vezu koje su postavile Evropska komisija i Evropska agencija za graničnu i obalnu stražu, država članica i nadležnih organa Zapadnog Balkana, a biće formirana i međuagencijska radna grupa EU JHA kojom će koordinirati Evropska komisija.

Takođe, biće proširen Investicioni okvir za Zapadni Balkan, radi daljeg privlačenja i koordinacije ulaganja bilateralnih donatora i međunarodnih institucija za investicije, te značajno ojačane odredbe o garancijama Investicionog okvira za Zapadni Balkan, radi privlačenja privatnih ulaganja. Sve u cilju da se podrže i mladi, te će biti udvostručena sredstva za Erasmus+ u regionu, uključujući osnivanje "Laboratorije za mlade Zapadnog Balkana" tokom 2018.

U Deklaraciji je obećano da će biti napravljen "iskorak" kako bi se olakšala trgovine u regionu Zapadnog Balkana, te napredak Bosne i Hercegovine i Srbije u njihovom procesu pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Biće predstavljen novi paket projekata za povezivanje (sa značajnim bespovratnim sredstvima EU) kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan, uključujući podršku za Plavi autoput i Autoput mira (Niš-Priština).

Najavljeno je i proširenje Energetske unije EU na Zapadni Balkan, rad na završetku formiranja Regionalnog tržišta električne energije na Zapadnom Balkanu, te rečeno da će to tržište biti integrisano u interno tržište električne energije EU, između ostalog i kroz inicijativu za gasno povezivanje Centralne i Jugoistočne Evrope (CESEC).

Takođe, Deklaracijom je najavljeno, uz ostalo, potpisivanje sporazuma/memoranduma o razumijevanju u pogledu izgradnje gasnog interkonektora Bugarska–Srbija, početak sprovođenja Ugovora o transportnoj zajednici i funkcionisanja njegovog sekretarijata, potpisivanje sporazuma o sjedištu za sprovođenje Ugovora o transportnoj zajednici (Beograd), te podrška novoj strategiji željezničkog saobraćaja za uvođenje Zapadnog Balkana u glavnu mrežu i tržište EU.

Biće predstavljena i Digitalna agenda za Zapadni Balkan, uključujući i plan za olakšavanje smanjenja troškova rominga, uvođenje značajnog paketa tehničke pomoći za identifikaciju potencijalnih digitalnih ulaganja (uključujući širokopojasna) kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan/Instrument za pretpristupnu pomoć.

EU pružiće i podršku izmirenju i dobrim susjedskim odnosima na Zapadnom Balkanu i borbi protiv nekažnjivosti kroz podršku Mehanizmima za međunarodne krivične sudove i Specijalnom sudu za Kosovo1, kroz EULEKS.

Od zemalja Zapadnog Balkana očekuje se jačanje "dobrih susjedskih odnosa, regionalne stabilnosti i uzajamne saradnje", te pronalaženje i primjenjivanje "definitivnih, inkluzivnih i obavezujućih rješenja" za bilateralne sporove, te ulaganje dodatnih napora u pomirenje".

Sofijskom deklaracijom najavljen je samit EU - Zapadni Balkan tokom predsjedavanja Hrvatske 2020. godine, a nezvanično, najverovatnije će ovakvi susreti postati redovni i biti sastav zvanične evropske agende.

Potvrđena jasna evropska perspektiva regiona

Evropska unija potvrdila je jasno podršku evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, a države tog regiona da je ta perspektiva njihov strateški cilj, jedan je od zaključaka Samita EU-Zapadni Balkan, definisan Sofijskom deklaracijom, usvojenom u četvrtak.

"Pozivajući se na samit u Solunu 2003. godine, EU ponovo potvrđuje svoju nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana. Nadovezujući se na do sada postignuti napredak, partneri sa Zapadnog Balkana ponovo potvrđuju svoju posvećenost evropskoj perspektivi kao svom čvrstom strateškom izboru, a u cilju jačanja njihovih napora i uzajamne podrške", navodi se u Deklaraciji usvojenoj na skupu lidera EU i Zapadnog Balkana u Sofiji, prvom te vrste u posljednjih 15 godina.

U dokumentu je navedeno da je "EU odlučna da pojača i intenzivira svoje angažovanje na svim nivoima radi pružanja podrške političkim, ekonomskim i društvenim transformacijama u regionu, uključujući i kroz jaču pomoć zasnovanu na opipljivom napretku u vladavini prava, kao i u socijalnoekonomskim reformama na strani partnera sa Zapadnog Balkana".

Kao glavni prioriteti na kojim teba da rade i EU i Zapadni Balkan zajednički, a i zemlje članice svaka ponaosob u narednom periodu navedeni su: jačanje podrške vladavini prava i dobrom upravljanju, jačanje angažovanja u pogledu bezbjednosti i migracija, podrška socio-ekonomskom razvoju i stavljanje posebnog akcenta na mlade, jačanje transportnog i energetskog povezivanja, digitalna agenda za Zapadni Balkan i podrška izmirenju i dobrim susjedskim odnosima na Zapadnom Balkanu.

EU je pozdravila "posvećenost partnera sa Zapadnog Balkana davanju prvenstva demokratiji i vladavini prava, posebno u pogledu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, dobrog upravljanja, kao i u pogledu poštovanja ljudskih prava i prava pripadnika manjina".

"Njihovo efikasno sprovođenje reformi zasniva se na ovim osnovama. Civilno društvo i nezavisni mediji igraju ključnu ulogu u procesu demokratizacije", dodaje se u Deklaraciji.

Naglašen je značaj jačanja "dobrih susjedskih odnosa, regionalne stabilnosti i uzajamne saradnje", što uključuje posebno "pronalaženje i primjenjivanje definitivnih, inkluzivnih i obavezujućih rješenja za njihove bilateralne sporove ukorijenjene u nasljeđu iz prošlosti i ulaganje dodatnih napora u pomirenje".

Naglašeno je da EU i partneri sa Zapadnog Balkana "dijele brojne bezbjednosne izazove koji zahtijevaju koordinirane individualne i kolektivne aktivnosti", te se navodi da će biti nastavljena intenzivna saradnja na zaustavljanju nezakonitih migracionih tokova, kao i borba protiv terorizma i ekstremizma, uključujući i borbu protiv finansiranja, radikalizacije i vraćanja stranih terorističkih boraca.

"EU i partneri sa Zapadnog Balkana potvrđuju da su rezultati borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala od ključnog značaja za političku i socio-ekonomsku transformaciju regiona, kao i za stabilnost i bezbjednost u regionu, koji su u najboljem interesu njihovih građana. EU pozdravlja njihovu posvećenost preduzimanju odlučnih akcija, u saradnji sa EU i u međusobnoj saradnji, protiv trgovine ljudima, uzgoja droge i krijumčarenja ljudi, droge i oružja", navodi se u Deklaraciji.

Kao važne oblasti na kojima treba raditi u Deklaraciji se navode unapređenje tržišnog i investicionog okruženja na Zapadnom Balkanu, energetska sigurnost i saradnja u oblasti energetike, sajber bezbjednosti i strateške komunikacije, kreiranje daljih mogućnosti za mlade.

Sofijskom deklaracijom najavljen je samit EU - Zapadni Balkan tokom predsjedavanja Hrvatske 2020. godine.

EU/Western Balkans
EU/Western Balkans

Evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana je neupitna, ali u proces daljeg proširenja EU novim članicama treba ići oprezno, poručili su u četvrtak zvaničnici Evropske unije i zemalja članica u Sofiji, na samitu EU-Zapadni Balkan, prvom te vrste nakon 15 godina.

Kao što je bilo potvrđeno i ranije, skupu u zgradi Nacionalnog kulturnog centra u Sofiji ne prisustvuje premijer Španije, Mariano Rahoy koji je prethodno dao do znanja da ne želi da učestvuje na skupu gde se Kosovo tretira ravnopravno sa ostalim zemljama. Rahoya na zvaničnom delu samita predstavlja ambasador Španije pri Evropskoj uniji, Pablo Garcia Berdoy.

Komesar za proširenje EU Johannes Hahn ponovio je od ranije poznat stav Brisela da "sve države imaju istu evropsku perspektivu i početnu tačku", ali da je "napredak pojedinačan i zavisi od svake države zasebno koliko će brzo napredovati prema Evropi.

"Postoji evropska perspektiva, koja će danas biti potvrđena. Ali, ono što smo rekli prije nekoliko mjeseci i dalje važi: cijeli proces je zasnovan na ocjenama, dakle svaka zemlja treba uraditi svoju domaću zadaću i tada je tu evropska perspektiva", rekao je Hahn.

Predsjednik Francuske Emmanuel Macron izjavio je da se zalaže za "usidrenje zapadnog Balkana s Europom", ali da "treba gledati s puno opreza i obzira svako novo proširenje".

"Vode se pregovori koje treba nastaviti, treba pomoći zemlje koje provode reforme i napreduju prema Evropi, to je i moj strateški izbor, ali nisam za to prije nego što budemo imali sva potrebna jamstva i prije reformi koje bi omogućile produbljenje i bolje funkcioniranje Evropske unije da bi se išlo prema proširenju", naveo je Macron.

Naglasio je, međutim, kako neće biti učininjena usluga ni zemljama koje su kandidati za ulazak ni članicama Unije ako postoji mehanizam proširenja koji na neki način nema pravila i koji stalno ide prema novom proširenju.

"Zauzvrat ja sam za to da Zapadni Balkan ima pojačani strateški dijalog i perspektivu koju izbliza pratimo, reforme koje se provode i koje ohrabrujemo, ali bez popuštanja i bez hipokrizije", rekao je Macron.

"Kompletan cilj je više stabilnosti, sigurnost i prosperitata za Zapadni Balkan", poručila je britanska premijerka Theresa May.

Bulgaria EU Western Balkans Summit
Bulgaria EU Western Balkans Summit

"Vidimo dobru perspektivu za Zapadni Balkan", poručio je austrijski kancelar Sebastian Kurz, te dodao kako je "naš cilj podržati sve ove zemlje na njihovom putu ka Evropskoj uniji".

"Razgovaramo o preuzimanju predsjedavanja Evropskom unijom 1. jula i naš jasan cilj je da imamo progres na putu ka Evropskoj uniji tokom tog perioda", kazao je kancelar Austrije.

"Posebno smo", naglasio je, "optimistični oko Srbije i Crne Gore, ali drugi takođe treba da zabilježe napredak.

"U slučaju Makedonije treba da riješimo pitanje imena i nadam se da ćemo napraviti pomak", kazao je Kurz.

Švedski premijer rekao je da postoji "mnogo zajedničkih tema o kojim treba diskutovati - sigurnost, migracija, prganizovani kriminal", te Švedska želi, naveo je, "bliže odnose sa ovim državama" (Zapadnog Balkana).

Estonski premijer Juri Ratas kazao je kako se lično veoma dobro sjeća koliko je važno bilo za Estoniju prije nego se pridružila Evropskoj uniji da zna da su vrata otvorena.

"I to znači otvorena vrata za obje strane", dodao je.

Finski premijer Juha Sipila takođe je izjavio kako su "pravila o pravnim pitanjima veoma važna".

"Važno je imati viziju, tako da u ovim državama mogu biti nastavljene reforme, ali u isto vrijeme trebamo biti objektivni oko vremenskog okvira", kazao je Sipila.

U zgradu nacionalnog kulturnog centra u Sofiji nešto prije 10 časova pristigle su sve delegacije koje učestvuju na samitu EU-Zapadni Balkan, prvom ove vrste nakon 15 godina.

Kao što je bilo potvrđeno i ranije, susretu ne prisustvuje premijer Španije, Mariano Rahoy koji je prethodno dao do znanja da ne želi da učestvuje na skupu gdje se Kosovo tretira ravnopravno sa ostalim zemljama. Rahoya na zvaničnom dijelu samita predstavlja ambasador Španije pri Evropskoj uniji, Pablo Garcia Berdoy.

Predsjednik Francuske Emmanuel Macron izjavio je da se zalaže za "usidrenje zapadnog Balkana s Europom", ali da "treba gledati s puno opreza i obzira svako novo proširenje".

"Vode se pregovori koje treba nastaviti, treba pomoći zemlje koje provode reforme i napreduju prema Evropi, to je i moj strateški izbor, ali nisam za to prije nego što budemo imali sva potrebna jamstva i prije reformi koje bi omogućile produbljenje i bolje funkcioniranje Evropske unije da bi se išlo prema proširenju", naveo je Macron.

Naglasio je, međutim, kako neće biti učinjena usluga ni zemljama koje su kandidati za ulazak ni članicama Unije ako postoji mehanizam proširenja koji na neki način nema pravila i koji stalno ide prema novom proširenju.

"Zauzvrat ja sam za to da Zapadni Balkan ima pojačani strateški dijalog i perspektivu koju izbliza pratimo, reforme koje se provode i koje ohrabrujemo, ali bez popuštanja i bez hipokrizije", rekao je Macron.

Kasnije u toku dana biće organizovan ručak, gde će za stolom biti isključivo lideri iz svake zemlje iz EU i Zapadnog Balkana. Kako se saznaje iz dobro obaviještenih izvora koji su bliski organizatoru skupa, za ručkom neće biti nijedan predstavnik zvaničnog Madrida budući, da format “isključivo lideri” podrazumijeva da ne može biti predstavljanja na nižem nivou.

“Budući da se radi o trenutku kada će se raspravljati senzitivne teme te da je format ‘isključivo lideri’, onda nije svrsishodno da za stolom bude neko ko nije šef države ili vlade. Stoga će Španija izostati na ručku”, rekao je za RSE evropski izvor.

Svi učesnici ovog susreta predstavljeni su samo imenima, bez titule funkcije ili državnih simbola. Ovo pravilo je već ranije ustanovljeno kada god na skupovima učestvuje i Kosovo.

Lideri zemalja članica Evropske unije (EU) sastaju se sa kolegama sa Zapadnog Balkana prvi put nakon 15 godina, da bi još jednom potvrdili evropsku perspektivu tog regiona.

Sastanak na najvišem politčkom nivou između EU i zemalja Zapadnog Balkana potvrđuje i povratak fokusa Brisela na tu regiju nakon višegodišnjeg odsustva.

Samit bi tebalo da bude vrhunac bugarskog predsjedavanja iako domaćinu nije bilo lako organizovati ovaj susret. Dva razloga stoje iza komplikacija na koje je naišao organizator. Prvi je nedovoljno raspoloženje među zemljama članicama EU da se obavežu konkretnim obećanjem o daljem proširenju evropske porodice što je učinilo da suština samita bude o povezivanju, a ne o potencijalnom članstvu bilo koje zemlje regiona. Zato je i naziv “Samit EU-Zapadni Balkan” ograničen na jednu geografsku i političku teritoriju koja ima evropsku perspektivu, a isključena je Turska koja takođe (i dalje formalno) pripada procesu proširenja.

Druga prepreka tiče se pristupa pet članica EU statusu Kosova. Ovo je uticalo na sastav učesnika na samitu ali i sadržaj konačne deklaracije koja će formalno biti usvojena na kraju samita.

Španija koja ne priznaje kosovsku nezavisnost je prigovarala zašto je i Kosovo dio proširenja poput ostalih zemalja na Zapadnom Balkanu.

Kao posljedica ovog pristupa, pronađena je formula da u tekstu dokumenta zemlje regiona budu “partneri na Zapadnom Balkanu” a ne države i one ne bi trebale da budu dio zajedničke deklaracije već će istu samo podržati. Sa ovom definicijom se složila Španija pa će Sofijska deklaracija biti dokument koji će usvojiti jedino članice EU, a zapadnobalkanske zemlje će se saglasiti sa tekstom.

Evropski zvaničnici su u više navrata istakli da velikim uspjehom smatraju činjenicu da su sve članice EU dale zeleno svijetlo za konačan tekst. Španski premijer Mariano Rahoy je učestvovao na radnoj večeri u srijedu gdje se raspravljalo o pitanjima koja nisu vezana za Zapadni Balkan, ali će danas, 18. maja biti odsutan prilikom glavnog događaja.

Bez obzira da li će na kraju susreta zemlje članice potvrditi evropsku perspektivu zemljama Zapadnog Balkana, ovaj samit neće kao ishod imati kredibilnu ponudu. Lideri 28 zemalja članica EU neće uspjeti da ponove, a još manje unaprijede obećanje dato 2003. godine u Solunu, kada je Zapadnom Balkanu obećano punopravno članstvo u evropsku porodicu.

Povratak regiona u evropsku agendu je najvažniji element ovog događaja, ali i potvrda da se više neće čekati duže od jedne dekade da bi se zajedno susreli čelnici EU sa zapadnobalkanskim kolegama.

Već je izvjesno da će naredni samit u ovom formatu biti održan u Zagrebu 2020. godine, a najverovatnije će ovakvi susreti postati redovni i biti sastav zvanične evropske agende.

U izjavi dan prije početka summita, Predsjednik Evropskog VIjeća, Donald Tusk, izjavio je da zajedništvo EU i Zapadnog Balkana nemaju alternativu:

DONALD TUSK o priključenju Zapadnog Balkana EU: Ili zajedno ili nikako
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:07 0:00

Vaše mišljenje:

Prikažite komentare

XS
SM
MD
LG