U tekstu Deklaracije, objavljenom na sajtu Evropskog savjeta, kaže se da je važno i da EU može da održi i produbi sopstveni razvoj i da istovremeno obezbjedi svoj kapacitet za integraciju novih članica.
Ističe se da partneri sa Zapadnog Balkana "ponovo naglašavaju svoju posvećenost evropskim vrijednostima i načelima, kao i za sprovođenje neophodnih reformi u interesu svojih građana".
"EU pozdravlja činjenicu da su partneri sa Zapadnog Balkana ponovo istakli posvećenost prvenstvu demokratije, temeljnim pravima i vrijednostima te vladavini prava, kao i stalnim naporima u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, podršci dobrom upravljanju, ljudskim pravima, rodnoj jednakosti i pravima osoba koje pripadaju manjinama", kaže se u Deklaraciji.
"Kredibilitet te posvećenosti zavisi od smislenog sprovođenja potrebnih reformi i o solidnim rezultatima na bazi jasne i dosljedne javne komunikacije", dodaje se.
U dijelu Deklaracije koji se odnosi na političku i bezbjednosnu saradnju navodi se da je očekivanje EU da će partneri, kao važan dio svog evropskog puta, dalje produbiti saradnju u oblasti zajedničke spoljne i bezbjednosne politike i ostvariti konkretan napredak ka potpunom usaglašavanju sa spoljnopolitičkim stavovima EU, uključujući i sa stavovima u međunarodnim forumima i postupati u skladu s time.
Navodi se da će EU i Zapadni Balkan ojačati saradnju na suzbijanju dezinformacija i drugih hibridrnih prijetnji, naročito onih koje dolaze od "aktera iz trećih država koji žele da ugroze evropsku perspektivu regiona".
U Deklaraciji su pohvaljene zemlje Zapadnog Balkana zbog upravljanja migracijama, te se dodaje da je situacija u Afganistanu ozbiljna i da je EU spremna da "tijesno sarađuje sa svim svojim partnerima, uključujući Zapadni Balkan, da bi se suočila sa menjajućim izazovima i prema potrebi koordinisali zajedničke odgovore".
Navodi se da je EU uverljivo najbliži partner regiona, njegov glavni investitor i vodeći donator i da razmere te podrške moraju da budu potpuno prepoznate i prenijete u javnoj komunikaciji, dok se u četvrtoj tački ističe da će podrška EU i dalje biti vezana sa konkretnim napredovanjem ka vladavini prava i socio-ekonomskim reformama.
Dodaje se da EU potpuno podržava posvećenost inkluzivnoj regionalnoj saradnji i jačanju dobrosusjedskih odnosa i da su potrebni dodati napori za podsticane pomirenja i regionalne stabilnosti, kao za pronalažene i sprovođenje definitivnih, inkluzivnih i obavezujućih rješenja za bilateralne sporove i pitanja država koja proizilaze iz naslijeđa prošlosti, kao i pitanja nestalih osoba i ratnih zločina.
Pandemija: Neophodna bliska saradnja EU i regiona
U odjeljku Deklaracije koji se odnosi na Covid, navodi se da kriza uzrokovana tom bolešću i dalje pogađa evropska društva i ekonomije i da ukazuje na nužnost i prednost bliske i efikasne saradnje EU i Zapadnog Balkana, te se ukazuje da je Unija za region izdvojila "dosada neviđene" 3,3 milijarde eura za zdravstvenu i socioekonomsku podršku regionu.
Isitiče se da je EU spremna da poboljša pristup vakcinama, dijagnostičkim i terapeutskim sredstvima i da osigura bolju predvidljivost i otpornost na buduće krize, a dodaje se i da prepoznaju "vrijednu podršku" koju su zemlje Zapadnog Balkana pružile jedna drugoj.
U dijelu o ekonomsko-investicionom planu za Zapadni Balkan navodi se da plan predviđa investicioni paket koji se sastoji od devet milijardi eura bespovratnih sredstava i 20 milijardi eura u investicijama.
Dodaje se da je danas pokrenuta namjenska Agenda za Zapadni Balkan o inovacijama, istraživanju, obrazovaju, kulturi, mladima i sportu - "Agenda inovacija za Zapadni Balkan" koja će promovisati izvrsnost u nauci, kao i reformisati obrazovne sisteme u regionu, stvarati dodatne prilike za mlade i pomoć u spriječavanju „odliva mozgova”.
Samit bez nacionalnih simbola
Čelnici Evropske unije i šest zemalja Zapadnog Balkana sastali su se u srijedu, na Brdu kod Kranja u Sloveniji, kako bi razgovarali o evropskoj perspektivi regiona, međusobnoj saradnji i ekonomskom oporavku od krize prouzrokovane pandemijom koronavirusa, javlja FoNet.
Sastanak na vrhu EU i Zapadnog Balkana održava se u organizaciji slovenačkog predsjedanja Savjetom EU, a prisustvuju mu lideri 27 država članica EU i lideri Albanije Edi Rama, Bosne i Hercegovine Željko Komšić, Srbije Aleksandar Vučić, Crne Gore Milo Đukanović, Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i premijer Kosova Aljbin Kurti.
Pošto pet država EU ne priznaje nezavisnost Kosova, na samitu neće biti zastava ili simbola bilo koje zemlje, a uobičajeni znakovi postavljeni na sto koji zauzima svaki od učesnika sadržaće njihova imena, ali bez navođenja bilo kakvog položaja, poput predsjednika ili premijera.
Sastankom će predsjedavati predsjednik Savjeta EU Charles Michel i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
„Želimo poslati vrlo jasnu poruku da Zapadni Balkan pripada EU, želimo ih u EU i da smo jedna evropska porodica. Mi delimo istu historiju i iste vrijednosti, a ja duboko vjerujem da mi dijelimo i istu sudbinu”, navela je Ursula von der Leyen pred Samit.
Ona je poručila zemljama regiona da je od suštinskog značaja da se integrišu u okviru zajedničkog regionalnog tržišta, Berlinskog procesa i jakog investicionog plana Evropske komisije.
Predsjednik Evrooskog savjeta Charles Michel je poručio kako će ovaj skup potvrditi evropsku perspektivu za region.
„Biće prilika da razjasnimo da smo spremni da mobilišemo mnogo novca za podršku reformama u regionu. Želimo bliže veze sa ovim zemljama i ovo će biti prilika za otvorenu razmjenu mišljenja kako bismo vidjeli šta će biti i šta bi mogli biti sljedeći koraci u procesu”, rekao je on.
Nacrt izjave bez datuma pristupanja
Pojedini mediji objavili su u utorak uveče nacrt izjave sa Samita EU-Zapadni Balkan, koji ne sadrži nikakav datum pristupanja zemalja regiona Uniji.
U tekstu, kako se navodi, EU podvlači svoju jasnu podršku evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana i svoju posvećenost procesu proširenja.
Odluke će se donositi na osnovu vjerodostojnih reformi partnera, poštenih i strogih uslova, kao i pojedinačnih doprinosa kandidata za članstvo.
Deklaracija ne sadrži jedan datum ili mapu puta, uključujući početak pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
Austrija je, poput Slovenije, lobirala za određene datume koji se mogu naći u deklaraciji. Slovenija je predložila da 2030. bude godina kada bi proces proširenja sa svim kandidatima u regionu trebalo da bude završen.
Evropska komisija najavila je da će samit biti podijeljen na dvije sesije, plenarne sjednice i potom sjednice lidera EU i zemalja regiona.
Kako je najavljeno ranije, teme o kojima će se razgovarati su potvrđivanje evropske perspektive Zapadnog Balkana koja je, kako se navodi, u zajedničkom strateškom interesu, primjena Ekonomskog-investicionog plana, zelena agenda, saradnja u političkim i bezbjednosnim pitanjima od zajedničkog interesa.
Tokom plenarne sjednice čelnicima će se pridružiti predstavnici Evropske investicijske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke i Savjeta za regionalnu saradnju, a u pozivnom pismu predsjednika Savjeta EU se navodi da će se učesnicima samita obratiti i predsjednik Evropskog parlamenta.
Očekuje se da će na kraju sastanka lideri EU usvojiti izjavu, a potom pozvati zemlje regiona da je podrže.
Prošle nedjelje, uoči samita, agencija Reuters objavila je tekst u kojem se navodi da države članice EU zemljama regiona ne mogu da garantuju članstvo u Uniji i da nema dogovora o deklaraciji za ovaj samit.
Ovom sastanku EU - Zapadni Balkan prethodili su sastanci 2018. godine u Sofiji, ali i prošle godine Zagrebu u online formatu zbog pandemije Covida 19, podsjetio je FoNet.
