Nove mjere EU podrazumijevaju dodatna ograničenja u trgovini čelikom i tehnološkim proizvodima, kao i ograničavanje cijena za isporuke ruske sirove nafte u treće zemlje.
Također, embargo će biti usmjeren na više zvaničnika ruskog Minisarstva odbrane – odnosno pojedince koji su bili uključeni u organizovanje glasanja o aneksiji Moskve u okupiranoj istočnoj Ukrajini, kao i one angažovane u kršenju ili zaobilaženju sankcija.
„Pozdravljam sporazum država članica o paketu osam sankcija. Nikada nećemo prihvatiti Putinove lažne referendume niti bilo kakvu aneksiju u Ukrajini. Odlučni smo da u nastojanju da Krim nastavlja da plaća cijenu”, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
Sporazum bi trebalo da stupi na snagu u četvrtak – ukoliko se nijedna članica Unije ne bude usprotivila u posljednjem trenutku.
Da bi se to dogodilo potreban je konsezus svih članica EU o proširivanju embarga za koji su pojedine zemlje smatrale da bi trebalo da bude oštriji.
Među njima su Poljska i baltičke zemlje koje su tražile potpun prekid saradnje u oblasti nuklearne energije i uvoza dijamanata, kao i stavljanje na crnu listu poglavara Ruske pravoslavne crkve patrijarha Kirila – koga smatraju saveznikom Kremlja.
„Paket je mogao da bude daleko oštriji. Ali, s obzirom na to da nam je potreban konsenzus - važno je da imamo odgovor na najnovije agresivne korake Rusije”, poručio je poljski ambasador pri EU Andrej Sados.
Odluku o pooštravanju restriktivnih mjera, kako javlja agencija Reuters, podstakle su nuklearne prijetnje Rusije, proglašena vojna mobilizacija, kao i anektiranje ukrajinskih teritorija koje je Rusija okupirala.
