Linkovi

Rusija liderku članice NATO-a stavila na potjernicu, zbog uklanjanja spomenika iz sovjetskog doba


Estonska premijerka Kaja Kallas
Estonska premijerka Kaja Kallas

Estonska premijerka stavljena je na potjernicu u Rusiji zbog njenih napora da ukloni spomenike iz sovjetskog doba iz Drugog svjetskog rata u baltičkoj zemlji, rekli su zvaničnici u utorak dok tenzije između Rusije i Zapada rastu usred rata u Ukrajini.

Ime premijerke Kaje Kallas pojavilo se na listi osoba koje se traže kod ruskog Ministarstva unutrašnjih poslova po neutvrđenim krivičnim prijavama, iako je nejasno kada je ona dodata, navodi Mediazona, nezavisna ruska novinska kuća. Lista uključuje brojne zvaničnike i zakonodavce iz drugih baltičkih zemalja.

Taj potez je bio povezan s njenim naporima da ukloni spomenike iz Drugog svjetskog rata, rekli su drugi ruski zvaničnici.

"Kremlj se sada nada da će ovaj potez pomoći da se ušutkam ja i drugi - ali neće", rekla je Kallas u objavi na platformi društvenih medija X.

Nastaviću da pružam snažnu podršku Ukrajini. Nastaviću da se zalažem za povećanje odbrane Evrope“, rekla je ona, dodajući da potez Rusije nije iznenađenje.

Estonija i druge članice NATO-a, Letonija i Litvanija, srušile su spomenike koji se smatraju neželjenim naslijeđem sovjetske okupacije tih zemalja.

Od ruske invazije na Ukrajinu prije skoro dvije godine, brojni spomenici vojnicima Crvene armije također su srušeni u Poljskoj i Češkoj, što je zakašnjelo čišćenje onoga što mnogi vide kao simbole prošlog ugnjetavanja.

Moskva je te poteze osudila kao skrnavljenje sjećanja na sovjetske vojnike koji su pali u borbi protiv nacističke Njemačke.

Uključivanje Kallas — koja se žestoko zalagala za povećanu vojnu pomoć Ukrajini i jače sankcije Rusiji — čini se da odražava napor Kremlja da podigne ulog suočen s pritiskom NATO-a zbog rata.

Ovo je prvi put da je rusko Ministarstvo unutrašnjih poslova stavilo nekog stranog lidera na potjernicu. Državni sekretar Estonije Taimar Peterkop i litvanski ministar kulture Simonas Kairys također su na listi koja je dostupna javnosti, zajedno sa brojnim zvaničnicima i zakonodavcima iz Latvije, Litvanije i Poljske.

Muškarac prolazi pored spomenika mornarima bojnog broda Rusalka (Sirena) tokom snježnih padavina u Talinu, Estonija, petak, 12. januara 2024. (AP Photo/Sergei Grits)
Muškarac prolazi pored spomenika mornarima bojnog broda Rusalka (Sirena) tokom snježnih padavina u Talinu, Estonija, petak, 12. januara 2024. (AP Photo/Sergei Grits)

Portparolka ruskog ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova potvrdila je da su Kallas i Peterkop na listi zbog učešća u uklanjanju spomenika.

Upitan o tom potezu, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je to odgovor na akciju Kallas i drugih koji su "poduzeli neprijateljske akcije prema historijskom sjećanju i našoj zemlji".

Rusija ima zakone koji kriminaliziraju "rehabilitaciju nacizma" koji uključuju kažnjavanje skrnavljenja ratnih spomenika. Ruski istražni komitet, najveća agencija za kriminalističke istrage u zemlji, ima odjel koji se bavi navodnim "falsifikovanjem istorije" i "rehabilitacijom nacizma", što je pojačalo svoje djelovanje od početka rata, navodi Mediazona, koja je objavila vijest o dodavanju Kallas na potjernicu.

Mediazona, koja je objavila dugačku listu, saopćila je da se na njoj nalaze i brojni ukrajinski zvaničnici i strani državljani optuženi da su se borili uz ukrajinske oružane snage.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je oslobađanje Ukrajine od krajnje desnih, neonacističkih grupa jedan od središnjih ciljeva rata, ali nije ponudio dokaze koji bi podržao svoje ponovljene tvrdnje da takve grupe imaju odlučujući glas u oblikovanju ukrajinske politike.

Potjernica za Kallas moglo bi također označiti pokušaj Moskve da se suprotstavi prošlogodišnjem nalogu za hapšenje Putina koji je izdao Međunarodni krivični sud zbog navodne deportacije ukrajinske djece u Rusiju. Na listi Ministarstva unutrašnjih poslova nalazi se i predsjednik MKS-a Piotr Hofmanski.

Iako to malo znači u praktičnom smislu pošto su kontakti između Moskve i Zapada zamrznuti tokom sukoba, dolazi u trenutku kada evropske članice NATO-a sve više brinu o tome kako će američki izbori uticati na alijansu.

Bivši američki predsjednik Donald Trump ponovo je podstakao strahove NATO saveznika da bi mogao dozvoliti Rusiji da proširi agresiju na Evropu ako se vrati u Bijelu kuću.

“'Niste platili? Vi ste delinkvent ?'” republikanski lider nedavno je pričao da je rekao neidentifikovanoj članici NATO-a tokom svog predsjedništva. „Ne, ne bih te štitio. U stvari, ohrabrio bih ih da rade šta god žele. Moraš platiti.'”

Ta izjava je u oštroj suprotnosti sa obećanjem američkog predsjednika Joea Bidena "da će braniti svaki pedalj teritorije NATO-a", kao što se alijansa obavezuje da će učiniti sve članice u slučaju napada.

Trumpova izjava šokirala je mnoge u Evropi, izvlačeći obećanje Poljske, Francuske i Njemačke da će ojačati evropsku bezbjednosnu i odbrambenu moć.

XS
SM
MD
LG