Linkovi

"Empire of the Summer Moon," knjiga posvećena Comanche Indijancima


"Empire of the Summer Moon," knjiga posvećena Comanche Indijancima
"Empire of the Summer Moon," knjiga posvećena Comanche Indijancima

Svojom zestinom i neustrasivoscu Comanche su potisnuli mnoga druga plemena iz podrucja Velikih ravnica, sprijecili ulazak Francuza na podrucje danasnjeg Texasa, a kasnije, dvadesetih godina 19. stoljeca naveli lidere Meksika da otvore podrucje Texasa za naseljavanje americkim doseljenicima kako bi im oni i posluzili kao zastita protiv Comancheja

Naseljavanje, u 19. stoljecu, nekih zapadnih podrucja SAD-a, dijelova danasnjih saveznih drzava Texas, Oklahoma, New Mexico i Colorado, desetljecima je prijecilo indijansko pleme Comanche. Mnogi koji danas zive na toj zemlji nisu svjesni uloge Comancheja u povijesti i vrlo malo, ako ista, znaju o tom starosjedilackom plemenu. Jedna knjiga, medjutim, o Comanche Indijancima i njihovom poglavici Quanah, sada je jedan od bestsellera. Njen naslov je “Empire of the Summer Moon,” a autor Sam Gwynne.

U jednoj knjizari u Houstonu Sam Gwynne nedavno je odgovorio i na jedno pitanje koje mu mnogi postavljaju: Zasto se posvetio bas toj temi – Comanche u Sjevernoj Americi u 18. i 19. stoljecu?

"Zato sto su Comanche odgovor na svako pitanje o dvostoljetnoj povijesti ovog dijela zemlje. Evo jednog primjera – Comanche su razlog zasto je upravo ovdje stao osvajacki pohod Spanjolaca."

To jedno pleme od oko 5 000 lovaca na bizone, po rijecima Gwynnea, dominiralo je nekoc donjim dijelom Velikih ravnica, podrucjem velicine 384 000 cetvornih kilometara. Svojom zestinom i neustrasivoscu potisnuli su mnoga druga plemena iz podrucja, sprijecili ulazak Francuza na podrucje danasnjeg Texasa, a kasnije, dvadesetih godina 19. stoljeca naveli lidere Meksika, koji je tek stekao nezavisnost, da otvore podrucje Texasa za naseljavanje americkim doseljenicima kako bi im oni i posluzili kao zastita protiv Comancheja. Godine 1836., Texas je stekao nezavisnost od Meksika, ali onda punih 40 godina jos muku mucio s Indijancima.

Za Glas Amerike Gwynne je jos i ovo rekao o tom nekoc mocnom plemenu:

"Comanche su bili carstvo, kao Njemacka u 19. stoljecu. Mocna geo-politicka sila. Punih 200 godina protjerivali su iz podrucja druga indijanska plemena, bas kao sto su to i Amerikanci cinili prije susreta s njima."

Comanche, kaze Gwynne, nisu bili posebno impresivni u fizickom smislu, ali bili su posebno uspjesni u svom prilagodjavanju konjima koji su na podrucje stigli sa Spanjolcima, potkraj 17. stoljeca. To drustvo lovaca i ratnika bilo je brutalno i detalji koje Gwynne iznosi u svojoj knjizi sokiraju – Comanche bi pekli svoju zrtvu na vatri, rezali nos zarobljenoj zeni.

"Comanche nisu nikoga stedjeli. Kad bi nekoga uhvatili, automatski bi poubijali i njegovu djecu, bebe, mucenjem ubijali odrasle, muskarce i zene, isto su cinili i sa svim drugim indijanskim plemenima koja su im onda vracala milo za drago."

Prvi bijelci koji su usli u sukobe sa Comancheima, s njihovim ratnicima na konjima, bili su Teksasani, ali nisu imali puno uspjeha sve dok formirana nije bila skupina rangera pod zapovjednistvom dovitljivog mladog Jacka Haysa. U lipnju 1844., Hays i njegovi rangeri porazili su brojcano puno jacu skupinu Comancheja na podrucju zvanom Texas Hill Country. I sami na konjima, imali su i jednu prednost nad Comancheima – revolver Colt. On je, kaze Gwynne, teksaskim rangerima pruzio mogucnost da se uspjesno suprotstave indijanskim lukovima i strijelama:

"U borbi sa Comanche Indijancima, Jack Hays se, u biti, posluzio njihovim metodama. To je znacilo kopirati ih u svemu – uvijek imati izvidjace s oba boka, na udaljenosti od tri kilometra; plivati uz konja u ledenoj vodi; logorovati bez vatre; napadati s konja."

Teksasani ce, medjutim, kasnije zaboraviti neke od stvari koje je Hays naucio pa ce konfuziju oko Gradjanskog rata Comanche iskoristiti da se ponovno dokazu i potvrde svoju moc. Kad je rat, 1865. godine, zavrsio, savezna je vojska poslana da ugusi njihov otpor prema naseljavanju bijelaca, ali morala je ponovno uciti sve sto su Hays i njegovi rangeri sami naucili i primijenjivali 20 godina ranije. Covjek koji ce nanijeti presudni poraz Comanche Indijancima bio je pukovnik Ranald MacKenzie i to je postigao sluzeci se upravo njihovim vlastitim taktikama. Comanche poglavica u to vrijeme, 1875., bio je Quanah cija majka je bila bjelkinja.

Prica o Cynthiji Ann Parker jedna je od najtuznijih u povijesti americkog Zapada. Comanche su je oteli 1836., u dobi od devet godina. Toliko je bila integrirana u njihov nacin zivota, toliko odrasla u duhu njihove kulture, da je engleski potpuno zaboravila govoriti, a kad su je Texas Rangers izbavili iz zarobljenistva, 1860. godine, ona se opetovano pokusavala vratiti svom plemenu. Puno godina kasnije, Teksasani ce saznati da je ona, udata za jednog Comanche poglavicu, bila majka njihovog drugog poglavice, Quanah, koji im je isto zadavao velike muke.

Ali, kako Gwynne pise u svojoj knjizi, Quanah je bio dobar u prilagodjavanju novim uvjetima. Vidio je sirenje industrijskog drustva, bio svjedokom nestanka bizona s Velikih ravnica i pristao je svoje ljude povesti na rezervat u Oklahomi gdje ce Comanche brzo nauciti kako zivjeti u novoj sredini i kako prosperirati.

"Bio je, u ono vrijeme, najuspjesniji Indijanac. Bio je najimucniji, takodjer najutjecajniji. Taj posljednji veliki poglavica svog plemena promijenio se kad je s njima dosao na rezervat, postao je Amerikanac – optimistican, s pogledom u buducnost, sto mnoga njegova braca nisu."

Quanah, koji je odrastao u plemenu koje je zivjelo nacinom zivota nalik kamenom dobu, dozivio je vidjeti telefon, automobil, film. Sebi je na rezervatu podigao kucu sa deset soba gdje je ugoscavao posjetitelje indijanskog i neindijanskog porijekla, medju njima i predsjednika Theodorea Roosevelta. Svoju majku nije vise nikad vidio; ona je umrla, u istocnom Texasu, nekoliko godina nakon njegove predaje. Ali imao je njenu fotografiju i nije se od nje rastajao do kraja svog zivota.

XS
SM
MD
LG