Prošle nedelje, predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden rekao je da njegova administracija "razmatra" diplomatski bojkot Zimskih olimpijskih igara 2022. u februaru.
Takav bojkot značio bi da SAD neće slati vladine zvaničnike na Zimske igre, iako bi omogućilo sportistima da se takmiče.
Mnoge grupe za ljudska prava i neki poslanici u Kongresu pozvali su da SAD diplomatski bojkotuju Olimpijske igara u Pekingu, navodeći da Peking krši ljudska prava.
Sa druge strane pak, Južna Koreja se zalagala za deklaraciju o okončanju Korejskog rata. Taj rat je okončan Korejskim sporazumom o primirju 1953. godine, koji je najavio prekid borbi, ali ne i potpuni mir.
Diplomatsko nazadovanje
U svom obraćanju U.N. Generalne skupštine u septembru, južnokorejski predsjednik Mun Džae-in rekao je da bi takva deklaracija mogla da bude "katalizator" za nastavak dijaloga sa Sjevernom Korejom.
Seul vidi deklaraciju o kraju rata kao ključ za brz početak nuklearnih pregovora sa Sjevernom Korejom, koji su u zastoju od oktobra 2019. Takođe vjeruje da će Olimpijske igre u Pekingu ponuditi diplomatsko mjesto gde će lideri SAD, Kine, Južna Koreja i Sjeverna Koreja bi mogle da razgovaraju o takvoj deklaraciji.
„Konkretno, deklaracija o kraju rata je… skoro posljednji pokušaj predsjednika Muna. Tako da me ne bi iznenadilo ako bi ponovo pokušali da se uključe u olimpijsku diplomatiju“, rekla je Olivija Enos, viši politički analitičar u azijskim studijama Centar u The Heritage Foundation.
„Ali mislim da će ti napori vjerovatno biti uzaludni“, dodao je Enos.
Ministar za ujedinjenje Južne Koreje Li In Jang rekao je u petak da su Seul i Vašington održali „veoma ozbiljne, duboke konsultacije u vezi sa deklaracijom o kraju rata“ i da „te diskusije ulaze u završnu fazu“.
Vašington, međutim, nije javno podržao predlog Seula. Nakon razgovora sa svojim južnokorejskim i japanskim kolegama prošle nedelje, zamjenica američkog državnog sekretara Vendi Šerman rekla je da su SAD "veoma zadovoljne konsultacijama" sa Seulom i Tokijem po tom pitanju, ne iznoseći dalje detalje.
Zabrinutost zbog bezbjednosti
Vašington je oklijevao da prihvati deklaraciju o kraju rata koju je predložio Seul iz zabrinutosti da bi to moglo da ugrozi bezbjednost istočne Azije, smatraju stručnjaci.
Brus Klingner, viši naučni saradnik za sjeveroistočnu Aziju u Heritidž fondaciji, kaže: "SAD nisu zainteresovane za deklaraciju o kraju rata, već o njoj razgovaraju tek pošto je vrijedan saveznik pokrenuo ovu temu".
Dejvid Maksvel, viši saradnik u Fondaciji za odbranu demokratija, rekao je: "SAD su takođe zabrinute zbog sjevernokorejske, kineske i ruske strategije političkog ratovanja. Oni su već postavili temelj kako bi okrivili SAD za nepotpisivanje deklaracije o okončanju rata".
Korejska služba Glasa Amerke tražila je komentar o deklaracijio kraju rata od predsjedničke kancelarije Južne Koreje, ali nije dobila odgovor.
Potencijalne posljedice
Neki analitičari izrazili su zabrinutost da bi proglašavanje formalnog kraja rata moglo potkopati prisustvo Komande Ujedinjenih nacija (UNC) u Južnoj Koreji, što bi moglo dovesti do poziva na povlačenje trupa SAD iz te zemlje.
Brus Benet, istraživač pomoćnik za pitanja međunarone politike i odbrane u RAND korporaciji kaže: "Deklaracija bi mogla da pruži neku vrstu opravdanja Sjevernoj Koreji da se založi za raskid sporazuma o primirju i raspuštanje UNC".
Kao multilateralna vojna sila koju predvode SAD, UNC brani Južnu Koreju i sprovodi Korejski sporazum o primirju.
"Podržali bismo svoj put ka raspuštanju jedinog međunarodno priznatog pravnog instrumenta koji je spriječio nastavak neprijateljstava na poluostrvu" jer će biti poziva na ukidanje misije Rezolucje 84 Saveta bezbjednosti UN, kojom je formiran UNC, rekao je general Robert Abrams, bivši komandant snaga Sjedinjenih Država u Koreji, tokom virtuelnog foruma koji je prošle nedelje održalo Korejsko društvo.
Ranije ovog mjeseca, sjevernokorejski Ambasador u UN Kim Song je rekao: "Trebalo bi preduzeti hitne mjere za rasformiranje UNC u Južnoj Koreji".
Deklaracija o kraju rata, međutim, nema zakonsku moć da automatski okonča UNC ili sporazum o primirju, ali bi, ipak, mogla da pruži opravdanje za takve pozive, smatra Klingner.
On kaže da bi osim uticaja na UNC, prenagljena objava kraja rata mogla da "generiše zagovaranje domino efekta" za druge akcije koje bi mogle da potkopaju bezbjednost u regionu, kao što je uklanjanje oko 28.000 američkih vojnika iz Južne Koreje i okončanje zajedničkih vojnih vežbi SAD i Južne Koreje.
Skot Snajder, direktor programa o politici SAD i Koreje u Savjetu za spoljne poslove, rekao je: "Glavni efekat deklaracije o kraju rata je pogrešno predstavljanje stvarne situaciju na terenu".
Snajder je dodao: "Ključ za postizanje deklaracije o kraju rata je postizanje uslova mira koji su neophodni da bi se proglasilo da je rat zaista završen".
