Politička previranja u Egiptu, od početka revolucije prije gotovo dvije godine, urušila su njegovo gospodarstvo. Stručnjaci upozoravaju da su pred zemljom još teža ekonomska vremena, kako se ciklus izbora i prosvjeda nastavlja.
Sudeći po onome što se vidi na mnogim kairskim ulicama, teško je zaključiti da je zemlju zahvatila ekonomska kriza. Ali u ovoj trgovini ženskom odjećom, šef Abdel Aziz Mohammed kaže da vidi učinka.
“Normalno je da vas prilike u zemlji pogađaju. Sve dok je situacija napeta, nema puno biznisa. Kad se sve vrati u normalno stanje, neće više biti razloga za zabrinutost.”
Tijekom zadnje dvije godine cijene robi su porasle, a porasla je i nezaposlenost. A s razinom siromaštva, koja je sa 20 porasla na 25 posto, biznisi osjećaju posljedice.
U isto vrijeme, strana ulaganja i turizam su u padu, a vladine rezerve stranog novca smanjile su se za polovicu.
Ashraf Mishrif je profesor političke ekonomije na londonskom King Collegeu.
“Gospodarstvo je žrtva političke tranzicije. Od revolucije, od prosvjeda prije dvije godine, gospodarstvo ozbiljno pati.”
Profesor Mishrif, i sam rodom iz Egipta, nije iznenađen time da su dvije godine političkih prosvjeda i nestabilnosti naudile stranim ulaganjima.
“Visoki politički rizik koji dolazi zajedno s tranzicijom negativno je utjecao i doveo do dezinvestiranja u zemlji. Neke kompanije traže stabilnije tržište za ulaganje svojeg kapitala.”
U sadašnjoj političkoj atmosferi, egipatskom novom vodstvu ne polazi za rukom oživjeti gospodarstvo – najavili su uvođenje poreza i povećanje cijena, a onda to povukli, ključni zajam od Međunarodnog monetarnog fonda je odgođen jer nisu u stanju ispuniti uvjete.
Mohammed Hesham, menadžer u egipatskom institutu Svjetske trgovinske organizacije, kaže da će gospodarstvo oživjeti čim se politička situacija stabilizira.
“Vlada se mora pobrinuti za ekonomsku stranu, mora. Ljudi žele ekonomsku stabilnost i brzi rast, trebaju im poslovi. To je glavna zadaća za ovu vladu i ovog predsjednika.”
Hesham, međutim, priznaje da je za to potrebno i ublažavanje napetosti i prosvjeda koji su za Egipat postali normalna stvar tokom zadnje dvije godine. Pristaše novog ustava, mahom islamisti, izražavaju nadu da će on donijeti barem izvjesnu stabilnost, ali oporba jamči da će, s približavanjem parlamentarnih izbora, održavati pritisak na ulicama zbog straha da bi zemlja mogla postati suviše vjerski konzervativna. Stručnjaci su mišljenja da će to vladi otežati poduzimanje nepopularnih koraka u gospodarstvu i vjerojatno dodatno usporiti njegov oporavak.
Sudeći po onome što se vidi na mnogim kairskim ulicama, teško je zaključiti da je zemlju zahvatila ekonomska kriza. Ali u ovoj trgovini ženskom odjećom, šef Abdel Aziz Mohammed kaže da vidi učinka.
“Normalno je da vas prilike u zemlji pogađaju. Sve dok je situacija napeta, nema puno biznisa. Kad se sve vrati u normalno stanje, neće više biti razloga za zabrinutost.”
Tijekom zadnje dvije godine cijene robi su porasle, a porasla je i nezaposlenost. A s razinom siromaštva, koja je sa 20 porasla na 25 posto, biznisi osjećaju posljedice.
U isto vrijeme, strana ulaganja i turizam su u padu, a vladine rezerve stranog novca smanjile su se za polovicu.
Ashraf Mishrif je profesor političke ekonomije na londonskom King Collegeu.
“Gospodarstvo je žrtva političke tranzicije. Od revolucije, od prosvjeda prije dvije godine, gospodarstvo ozbiljno pati.”
Profesor Mishrif, i sam rodom iz Egipta, nije iznenađen time da su dvije godine političkih prosvjeda i nestabilnosti naudile stranim ulaganjima.
“Visoki politički rizik koji dolazi zajedno s tranzicijom negativno je utjecao i doveo do dezinvestiranja u zemlji. Neke kompanije traže stabilnije tržište za ulaganje svojeg kapitala.”
U sadašnjoj političkoj atmosferi, egipatskom novom vodstvu ne polazi za rukom oživjeti gospodarstvo – najavili su uvođenje poreza i povećanje cijena, a onda to povukli, ključni zajam od Međunarodnog monetarnog fonda je odgođen jer nisu u stanju ispuniti uvjete.
Mohammed Hesham, menadžer u egipatskom institutu Svjetske trgovinske organizacije, kaže da će gospodarstvo oživjeti čim se politička situacija stabilizira.
“Vlada se mora pobrinuti za ekonomsku stranu, mora. Ljudi žele ekonomsku stabilnost i brzi rast, trebaju im poslovi. To je glavna zadaća za ovu vladu i ovog predsjednika.”
Hesham, međutim, priznaje da je za to potrebno i ublažavanje napetosti i prosvjeda koji su za Egipat postali normalna stvar tokom zadnje dvije godine. Pristaše novog ustava, mahom islamisti, izražavaju nadu da će on donijeti barem izvjesnu stabilnost, ali oporba jamči da će, s približavanjem parlamentarnih izbora, održavati pritisak na ulicama zbog straha da bi zemlja mogla postati suviše vjerski konzervativna. Stručnjaci su mišljenja da će to vladi otežati poduzimanje nepopularnih koraka u gospodarstvu i vjerojatno dodatno usporiti njegov oporavak.