Linkovi

Ešerihija coli od normalne crijevne flore postala super-patogen organizam


Ešerihija coli od normalne crijevne flore postala super-patogen organizam
Ešerihija coli od normalne crijevne flore postala super-patogen organizam

Dok se ne dobiju svi odgovori na ovu najnoviju zarazu Ešerihijom koli, vrijedi misliti na jedan vrlo stari - ali ne i zastarjeli! - savjet: peri ruke poslije zahoda i prije jela … uz malo proširenje: i prije pripreme ikakve hrane

Uz najnoviju zarazu Ešerihijom koli, od koje i dalje obolijevaju ljudi na raznim stranama Europe, ponovno je u središte pažnje došla činjenica da ta bakterija postaje sve veći problem po javno zdravlje. No, zašto je do toga došlo?

Ešerihija koli uobičajeno uopće ne radi probleme, kaže profesor mikrobiologije sa Sveučilišta Minnesote, Michael Sadowski: "Ešerihija koli je normalni stanovnik probavnog trakta svih toplokrvnih životinja."

To znači, svatko od nas, naša stoka, pa i divlje životinje, svi mi nosimo sojeve Ešerihije koli u svojim crijevima. Sojevi koji izazivaju bolest vrlo su rijetki, kaže Sadowski: "Većina sojeva Ešerihije koli smatra se ustvari bezopasnima. One u crijevima vrše različite biokemijske procese koji su korisni u probavi."

Većina tih sojeva je i ostala bezopasna sve do relativno nedavno, kaže Francisco Diez, profesor sigurnosti hrane na Sveučilištu Minnesote: "Nismo uopće imali takve tipove organizama prije 1982. godine."

Te se godine pojavio prvi smrtonosni soj Ešerihije koli u mesu hamburgera, u Sjedinjenim Državama. Prije toga, tu se bakteriju uopće nije smatralo uzročnikom ikakve bolesti.

Diez kaže da još nije posve jasno kako se razvila ta nova virulencija. Možda se radi o promjenama u bakteriji, ili o promjenama u načinu na koji se hrana proizvodi ili distribuira.

Štogod bio uzrok, Ešerihija koli se sada pojavljuje u sve većem broju voća i povrća, uključujući jabuke, zelenu salatu, te špinat. Za mikroba koji je prvo nađen u mesu, to je dug put u našem lancu prehrane. Ali, Diez kaže da postoji veza: "Vidjeli smo povećanje broja slučajeva vezanih uz povrće i voće, ali u svim je slučajevima, na koncu konca, izvor zaraze - stoka."

Stajsko gnojivo, koje nije bilo dobro kompostirano - kaže on -, može u sebi nositi još žive bakterije iz crijeva goveda. One mogu doći do biljne proizvodnje bilo direktno, kao gnojivo, ili kontaminacijom vode za navodnjavanje. Mogu se naći, također, na rukama nekoga tko ubire ili sortira voće i povrće. Tu je i mogućnost kontaminacije pri skladištenju, prijevozu, te pripremi … bilo koje mjesto između farme i vilice koja unosi hranu u usta može biti lokacija kontaminacije.

Upravo zato je tako teško otkriti točan izvor određene zaraze. U najnovijoj zarazi, dužnosnici su prvo okrivili krastavce uzgojene u Španjolskoj, potom klice graha uzgojene u Njemačkoj. Među sumnjivcima bile su i rajčice i zelena salata.

Problem je u tome što su sve to normalni sastojci salata, a ovo im je i prava sezona, ističe Christopher Braden, čelnik odjela za prehrambene zarazne bolesti pri Nacionalnom centru za kontrolu i prevenciju bolesti: "Teško je naći ljude koji su jeli samo jedno od tih povrća u određenom vremenskom periodu prije nego što su se zarazili. Obično se sve te stvari jedu zajedno u salati. Dakle, otkriti tko je ustvari krivac može biti prilično teško."

Španjolska prosvjeduje da su njezini krastavci bili krivo optuženi, te da njezini farmeri trpe ogromne gubitke.

Američki Nacionalni centar za kontrolu i prevenciju bolesti našao se u istom takvom položaju 2008. kad je za zarazu Salmonelom okrivio rajčice, a na kraju se dokazalo da su krivci bile paprike.

Braden kaže da je vrlo teško donijeti odluku što raditi kad preliminarne informacije ukazuju na sumnjivi proizvod: "A dok vi čekate na sigurniju potvrdu, ljudi i dalje obolijevaju i moguće i umiru. Radi se stvarno o žongliranju između brzine i točnosti. Često je jako teško postići oboje."

Braden dodaje da, ako se prva sumnja pokaže točnom, onda se dužnosnici nađu na meti kritika zašto nisu ništa odmah rekli, dok su tek sumnjali.

A, dok se ne dobiju svi odgovori i na ovu najnoviju zarazu Ešerihijom koli, vrijedi misliti na jedan vrlo stari - ali ne i zastarjeli! - savjet: peri ruke poslije zahoda i prije jela … uz malo proširenje: i prije pripreme ikakve hrane. Što se povrća tiče, kad postoji i tračak sumnje, jednostavno ih se pripremi i pojede kuhane, a ne sirove.

XS
SM
MD
LG