Plan otvaranja Islamskog kulturnog centra u sklopu kojeg bi postojala džamija dva bloka od mjesta terorističkog napada 11. rujna 2001. godine u New Yorku izazvala je kontroverzu na nacionalnoj razini.
Američki Ustav je stvorio ono što se naziva "zidom razdvajanja" između crkve i države. Ne samo da se vlada ne smije miješati u religijska pitanja nego je vjerskim manjinama zajamčena puna sloboda prakticiranja vjere. Gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg izjavio je da je pitanje Islamskog centra možda najvažniji test odvojenosti crkve i države u Americi koji ćemo vidjeti za naših života. No stručnjaci kažu da prakticiranje vjerske slobode nije apsolutno te navode kako su vjerske manjine često izbjegavale uznemiravanje protestantske kršćanske većine.
John Farina profesor je vjerskih studija na Sveučilištu George Mason. On kaže da kad je Maryland uspostavljen kao rimokatolička kolonija katolici su većinom slavili misu na svojim farmama umjesto da su gradili velike crkve. Popustljivost se nastavlja danas, dodaje on, kad su svećenici došli pod pritisak da primjenjuju crkvenu doktrinu te odbiju dati pričesti onim političarima katolicima koji podržavaju pravo na pobačaj. Profesor Farina ističe da Reformski pokret, najveća židovska skupina u Sjedinjenim Državama, odavno naglašava židovsku kompatibilnost s američkom kulturom, a ne razlike.
Protivnici Islamskog centra kažu da ga treba maknuti dalje od takozvane "Nulte točke" iz poštovanja prema obiteljima više od 2,700 građana koji su poginuli u terorističkom napadu na nebodere Svjetskog trgovinskog centra. Fuad Ajami profesor je Srednjoistočnih studija pri Sveučilištu Johns Hopkins. "Svaka sloboda koju imamo na ovom svijetu, svaka sloboda u ovom društvu, nailazi na poštovanje razboritosti, poštovanje neminovnosti, poštovanje mišljenja drugih".
Ajami dodaje da islamska tradicija ima svoju parabolu popustljivosti. Kad su muslimani zauzeli Jeruzalem u 7. stoljeću, ističe on, kršćanski patrijarh pozvao je islamskog kalifa, Umara ibn al-Khattaba, da, ukoliko želi, dođe i pomoli se kao musliman u Crkvi Svetog groba. "Islamski zakon i povijest kažu da je Umar ibn al-Khattab odbio poziv i rekao: Ako se ja budem molio u Crkvi Svetog groba onda će moji sljedbenici doći za mnom i smatrati ga svetištem. Stoga je bolje da se molim negdje drugdje".
No neki drugi stručnjaci za vjersku problematiku tvrde da je popustljivost isto što i podjarmljivanje. Obery Hendricks predaje na Odjelu za religiju pri Sveučilištu Columbia u New Yorku. Kao Amerikanac afričkog podrijetla on ukazuje na iskustvo ropstva u Americi. "Ne bismo trebali očekivati da ljudi hodaju okolo s pognutim glavama nadajući se da će doći vrijeme kad će većina reći da je došlo vrijeme da podignu glavu i potpuno se uključe u društvo".
No čak i on tvrdi da muslimani uživaju slobodu i jednakost u Americi unatoč anti-muslimanskoj retorici koju koriste protivnici islamskog centra u blizini "Nulte točke" i unatoč tome da se većina Amerikanaca protivi gradnji tog centra. No znanstvenici također kažu da žestina reakcija možda ima veze i s tim što nije dovoljno učinjeno da se mjesto terorističkog napada u New Yorku označi kao memorijal žrtvama.
Dok predsjednik Obama i drugi kažu da se radi o "svetom mjestu" u blizini se nalaze trgovine s pornografskim proizvodima i radnjama za prodaju alkohola. Pored toga nastavlja se neslaganje oko muzeja koji bi trebao biti sagrađen kao memorijal. John Farina kaže da su groblja uvijek sveta mjesta koja potiču na duboke vjerske osjećaje. "Zanimljivo je da svake godine, na godišnjicu napada, tu dođemo no istodobno gotovo ništa nije učinjeno na prigodnom obilježavanju tog mjesta. Još uvijek se radi o velikoj rupi u zemlji oko koje se Njujorčani nastavljaju svađati".
Nancy Wilkins iz Teksasa trenutno živi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Kaže da muslimani imaju pravo na džamiju u donjem dijelu Manhattana no ipak dodaje. "Vjerujem da bi trebali sagraditi džamiju malo dalje i biti malo uviđavniji prema drugima".
Amerikanci kažu da još uvijek čvrsto vjeruju u vjerske slobode. No sa posustalim nastojanjima za izgradnju memorijala u čast žrtava terorističkog napada 11. rujna 2001. godine prijedlog za izgradnju džamije, bogomolje vjere u čije su ime napadi izvršeni, jasno je pogodio u živac američke nacije.