Ova vrsta stručnog usavršavanja pored standardnog obrazovanja u školi, za cilj ima da učenika obaveže da stečeno znanje primijeni kod poslodavca kako bi stekao odgovarajuće kvalifikacije za rad.
Dualno obrazovanje, koje podrazumijeva da poslodavci školi govore koji kadar im treba, a da u firmama organiziraju dio nastave, treba da podigne kvalitetu srednjeg stručnog obrazovanja te da uspostavi čvršću i kvalitetniju vezu sa tržištem rada, kaže stručni savjetnik za srednje obrazovanje Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke Amir Demirović.
„Veliki broj nezaposlenih su mladi koji ne mogu pronaći posao na tržištu rada, jer ne posjeduju dovoljno vještina, znanja i kompetencije, a rješenje je upravo u dualnom obrazovanju", kazao je Demirović na okruglom stolu "Obrazovanje u FBiH" u organizaciji Udruženja poslodavaca Federacije BiH.
Najveća prednost dualnog obrazovanja je što se obrazuju kadrovi koji trebaju tržištu rada, a u ovom slučaju je to poslodavac koji učestvuje u obrazovnom procesu, kaže Isabel Rapp, voditeljica projekta Stručno obrazovanje u BiH.
„Dakle, radi se o tome da jedan sistem koji se godinama razvijao, pokazao zapravo da ovaj proces ne može fukcionisati bez poslodavaca i naravno škola kao važnih aktera u cijelom procesu obrazovanja“, istakla je Rapp.
Vlada Kantona Sarajevo (KS) nedavno je prihvatila Smjernice za uvođenje dualnog obrazovanja u srednjim stručnim školama na području KS. Ovim smjernicama bi se trebalo ići ka donošenju zakona o dualnom obrazovanju u KS.
Direktorica tvornice mašina u Travniku GS-TMT i članica Udruženja poslodavaca FBiH, Snježana Kopruner, kaže da zbog nedovoljno kvalitetnog obrazovanja koje bi zadovoljilo potrebe modrene proizvodnje, poslodavci su ti koji bi trebali prihvatiti dio tog obrazovanja te definirati što to mladi, kada završe srednje obrazovanje, moraju znati da bi radili ko dnjih.
„To dualno ili stručno obrazovanje podrazumijeva da djeca u strukovnim školama više vremena provode u firmama nego u samoj školi. Tada poslodavac može prenijeti dio potrebnih znanja na njih“, ističe Kopruner.
Navodi primjer Srbije u kojoj je izglasan proces dualnog obrazovanja, međutim kako kaže, poslodavci ne primaju učenike kod sebe na praksu, što znači da sistem u susjednoj državi još uvijek nije funckionalan.
I u BiH nedostaje vizija ljudi koje je vode, kaže Kopruner.
„Vlasti i ministarstva bi trebali reagirati na naš prijedlog o dualnom obrazovanju jer je mnogo mladih koji su na biroima za zapošljevanje. Kada bi nama obrazovanje dalo djecu koja znaju nešto i da ih mi naučimo nekom majstorstvu koje je potrebno, onda bi ih mi zaposlili. Umjesto toga, mi obrazujemo mlade ljude za biro za zapošljavanje ili upošljavamo nastavnike koji ne znaju šta će raditi“, poručuje Kopruner.
Facebook Forum