Linkovi

Dok ukrajinski rat bjesni diplomate blizu nuklearnog sporazuma sa Iranom


FILE - A cameraman films the Hotel Palais Coburg, venue of the meeting of countries party to the Iran nuclear deal, known as the Joint Comprehensive Plan of Action (JCPOA), in Vienna, Austria Feb. 8, 2022.
FILE - A cameraman films the Hotel Palais Coburg, venue of the meeting of countries party to the Iran nuclear deal, known as the Joint Comprehensive Plan of Action (JCPOA), in Vienna, Austria Feb. 8, 2022.

Dok rat u Ukrajini bjesni, diplomati koji pokušavaju spasiti propali iranski nuklearni sporazum iz 2015. nastavljaju s pregovorima unatoč ometanjima uzrokovanim sukobom.

Čini se da su sada blizu ivice sporazuma koji bi vratio SAD u sporazum i vratio Iran u usklađenost s ograničenjima svog nuklearnog programa.

Nakon 11 mjeseci neprekidnih razgovora u Beču, američki dužnosnici i drugi kažu da je još samo vrlo mali broj pitanja za rješavanje. U međuvremenu, čini se da je Rusija odustala od prijetnje da će propasti sporazum o sankcijama povezanim s Ukrajinom koji je umanjio izglede za brz dogovor.

To ostavlja sporazum - ili barem načelni sporazum - političkim čelnicima u Washingtonu i Teheranu. Ali, kao što je često bio slučaj, i Iran i SAD kažu da te odluke mora donijeti druga strana, ostavljajući rješenje u neizvjesnosti iako svi uključeni kažu da je stvar hitna i da se mora riješiti što je prije moguće.

"Blizu smo mogućeg dogovora, ali još nismo tamo", rekao je u srijedu glasnogovornik State Departmenta Ned Price. "U skorije vrijeme ćemo saznati možemo li tamo stići."

Također u srijedu u Berlinu, glasnogovornik njemačkog ministarstva vanjskih poslova Christofer Burger rekao je da je rad "na izradi konačnog teksta završen" i da se "potrebne političke odluke sada moraju donijeti u glavnim gradovima".

"Nadamo se da se ovi pregovori sada mogu brzo završiti", rekao je.

Ponovno ulazak u dogovor iz 2015. poznat kao Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja ili JCPOA, bio je prioritet za Bidenovu administraciju otkako je preuzela dužnost.

Nekada prepoznatljivo vanjskopolitičko postignuće Obamine administracije u kojoj je sadašnji predsjednik Joe Biden služio kao potpredsjednik, sporazum je 2018. napustio tadašnji predsjednik Donald Trump, koji ga je nazvao najgorim sporazumom ikad pregovaranim i krenuo u obnovu i proširenje američkih sankcija koje su ukinute.

Bidenova administracija tvrdi da bi svaka prijetnja koju trenutno predstavlja Iran bila neuporedivo opasnija ako dobije nuklearno oružje. Protivnici sporazuma, uglavnom, ali ne u potpunosti republikanci, kažu da je izvorni dogovor Iranu dao put ka razvoju nuklearne bombe uklanjanjem raznih ograničenja u okviru takozvanih klauzula o "zalasku sunca". Te su klauzule značile da se određena ograničenja postupno ukidaju.

Argumenti obiju strana dobili su intenzitet tijekom vikenda kada je Iran gađao grad Irbil na sjeveru Iraka raketnim napadima koji su pogodili blizinu sjedišta američkog konzulata. Za kritičare je napad bio dokaz da se Iranu ne može vjerovati i da mu se ne bi smjelo ukidati sankcije. Za administraciju je potvrđeno da bi Iran bio veća opasnost ako dobije nuklearnu bombu.

"Ono što naglašavamo je činjenica da Iran predstavlja prijetnju našim saveznicima, našim partnerima, u nekim slučajevima i Sjedinjenim Državama, u nizu područja", rekao je Price. "Najhitniji izazov s kojim bismo se suočili je nuklearno naoružan Iran ili Iran koji je bio na samom rubu dobivanja nuklearnog oružja."

U međuvremenu, novi tračak nade za napredak pojavio se u srijedu kada je Iran pustio dvojicu zatočenih britanskih državljana. Sjedinjene Američke Države, koje su se povukle iz nuklearnog sporazuma 2018., i tri evropske zemlje koje su ostale rekle su da će sporazum biti teško ako ne i nemoguće postići dok ti zatvorenici, zajedno s nekoliko američkih državljana, ostaju u zatvoru u Iranu.

Ako se riješi pitanje zatvorenika, rekao je Price u utorak, praznine u nuklearnim pregovorima mogle bi se brzo zatvoriti ako Iran donese političku odluku da se vrati na poštivanje.

"Mislimo da bismo bili u poziciji da zatvorimo te praznine, da zatvorimo tu preostalu udaljenost ako se odluke donose u glavnim gradovima, uključujući Teheran", rekao je Price.

Ipak, iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amirabdolahian rekao je da dogovor u potpunosti ovisi o Washingtonu.

"Više nego ikad, lopta je na američkom tlu kako bi pružila odgovore potrebne za uspješan završetak pregovora", rekao je nakon sastanka s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom u Moskvi u utorak. Amirabdolahian je rekao da su ga "uvjerili da Rusija ostaje suočena s konačnim sporazumom u Beču".

Lavrov je rekao da su pregovori bili u "domaćem dijelu" i sugerirao da su prevladani ruski prigovori na moguće prelijevanje sankcija povezanih s Ukrajinom na aktivnosti koje bi Moskva mogla poduzeti s Teheranom prema novom nuklearnom sporazumu.

Rekao je da će sporazum koji se razmatra riješiti te aktivnosti, nešto što SAD nije poricao i rekao je da su Rusi trebali razumjeti od početka.

"Ne bismo sankcionirali rusko sudjelovanje u nuklearnim projektima koji su dio nastavka pune provedbe [dogovora]", rekao je Price. "Ne možemo i nećemo i nismo pružili jamstva Rusiji osim toga."

Rekao je da SAD neće dopustiti Rusiji da se ogluši o sankcije povezane s Ukrajinom usmjeravanjem novca ili druge imovine kroz Iran. Bilo kakav dogovor "neće biti otvor za bijeg za Rusku Federaciju i sankcije koje su joj uvedene zbog rata u Ukrajini."

Kritičari sporazuma skeptični su da Rusija neće barem pokušati izbjeći sankcije Ukrajini u odnosima s Iranom i upozorili su da je potencijalno ukidanje sankcija samo jedan od razloga zašto će se protiviti novom sporazumu.

Ranije ovog tjedna, svi osim jednog od 50 republikanaca u Senatu potpisali su zajedničku izjavu obećavajući da će raskinuti svaki sporazum s Iranom koji ima vremenska ograničenja na ograničenja naprednog nuklearnog rada ili koji ne rješava druga pitanja koja imaju, uključujući iranski balistički projektil program i vojna potpora opunomoćenicima u Siriji, Libanonu i Jemenu.

Iako republikanci sada neće moći zaustaviti dogovor, on bi mogao imati većinu u oba doma Kongresa nakon izbora na sredini mandata u novembru. To bi otežalo upravi da ostane u bilo kakvom dogovoru koji se postigne.

Još jedna briga kritičara sporazuma je opseg ublažavanja sankcija koje je Bidenova administracija spremna pružiti Iranu ako se vrati u skladu s dogovorom. Iran je tražio da Trumpova administracija proglasi Zbor garde islamske revolucionarne garde "stranom terorističkom organizacijom".

SAD se protive tome, zabranjujući iranske obaveze da prestanu financirati i naoružavati ekstremističke skupine u regiji i šire. Ovo pitanje je od velikog interesa u Washingtonu, ne samo zato što se vjeruje da IRGC stoji iza konkretnih i vjerodostojnih prijetnji bivšem državnom tajniku Mikeu Pompeu i izaslaniku Trumpove administracije za Iran Brianu Hooku.

XS
SM
MD
LG